HKD: Komisija za državne informacije i službene publikacije

Irena Pilaš
predsjednica Komisije
irena.pilas@nsk.hr

Osnovni cilj rada Komisije za državne informacije i službene publikacije HKD-a je osiguravanje prava na univerzalnu slobodu i dostupnost informacija o državnoj politici i njezinim aktivnostima. Omogućavanje slobodnog pristupa državnim informacijama i službenim publikacijama u nekim državama ima dugu tradiciju. Prvi takav pravni akt usvojen je još 1766. godine u Švedskoj pod naslovom Akt o slobodi objavljivanja i pravu na pristup službenim dokumentima. Također, u Sjedinjenim Američkim Državama još u 19. stoljeću donesen je program depozitarnih knjižnica koje su omogućile dostupnost službenih publikacija. Tada je osnovana i prva mreža takvih knjižnica. U Republici Hrvatskoj veliki broj knjižnica posjeduje službene publikacije u svojem fondu ili su depozitori međunarodnih izdavača službenih publikacija.

Zacrtani pravci rada Komisije u skladu su s predviđenim zadacima i ciljevima koje je postavila Strategija javnog zagovaranja knjižnica – zagovarati slobodan pristup informacijama, s naglaskom na službene publikacije i državne informacije te promovirati i strategije Republike Hrvatske vezane za informiranje korisnika o Europskoj uniji i promjena do kojih dolazi s članstvom u Uniji.

Komisija za državne informacije i službene publikacije pri Hrvatskom knjižničarskom društvu osnovana je 1993. godine, a od 1998. godine djeluje u okviru Sekcije za specijalne knjižnice. Komisija kontinuirano radi na povezivanju knjižničara, informacijskih specijalista i državnih tijela kao izdavača – s namjerom promicanja suradnje između izdavača i korisnika službenih publikacija. Komisiju ujedno zanima, a sukladno IFLA-nim uputstvima, i parlamentarno knjižničarstvo kao značajan oblik informacijske djelatnosti državnih tijela. Komisija je također usmjerena i na zajednicu knjižnica koje su sastavni dio i rade u sastavu tijela javne vlasti.

Članovi Komisije aktivno su sudjelovali u izradi prijedloga Zakona o knjižnicama gdje su posebno doprinijeli pri definiranju pojmova kao što su službeni informacijski izvor i službeno tijelo, te u poglavljima o obveznom primjerku, o nacionalnoj bibliografiji službenih publikacija i poglavlju o zaštiti ove vrste publikacija kao jednom od prioriteta u zaštiti pisane nacionalne baštine.

Članovi Komisije za državne informacije i službene publikacije aktivno sudjeluju u radu HKD-a, na skupštinama, okruglim stolovima i stručnim skupovima. Prema svojim područjima djelovanja i rada u različitim tipovima knjižnica, sudjeluju u realizaciji nacionalnih i međunarodnih aktivnosti i programa, te usmjeravaju svoje djelovanje prema napucima koji im dolaze iz međunarodne suradnje a prvenstveno Europske unije. Prema podacima još od 2004. godine na skupštinama HKD-a i drugim stručnim skupovima članovi Komisije počeli su podučavati o vrednovanju digitalnih zbirki i dostupnosti službenih. Od samog početka Komisija sudjeluje u organizaciji i realizaciji Dana specijalnoga knjižničarstva, naknadno pretvorenog u Dane specijalnih i visokoškolskih knjižnica, promovirajući ovaj važan oblik specijalnoga knjižničarstva, ne samo za visokoškolske knjižnice već i za sveukupnu znanstvenu zajednicu.

Prošle je godine uspostavljena i nova aktivnost: stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Službene publikacije i državne informacije u knjižnicama Republike Hrvatske. Prvi skup održan je u Puli u Gradskoj knjižnici i čitaonici 24. i 25. svibnja 2012. godine gdje su uz pozvane goste s izlaganjima sudjelovale brojne članice Komisije. Želja je organizatora (NSK, Gradska knjižnica i čitaonica Pula) da ovaj skup – prvi u nizu – preraste u tradicionalan skup koji će se održavati svake dvije godine s ciljem da bude mjesto okupljanja knjižničara ali i drugih informacijskih stručnjake iz Hrvatske i inozemstva, a napose regije koja nas okružuje kako bismo mogli razmijeniti iskustva, znanja i nove načine rada a u svrhu što boljeg informiranja naših korisnika.

Službene publikacije su informacijski izuzetno vrijedna građa, koja tematski i sadržajno obuhvaća veliki broj područja. Također, važno je naglasiti i sudjelovanje članova Komisije u radu skupova u Hrvatskoj i regiji s izlaganjima o značaju službenih publikacija i zastupljenosti navedene građe u knjižnicama, o službenim publikacijama s aspekta obveznog primjerka ili o elektroničkoj dostupnosti službenih publikacija (e-publikacije).

Službeni informacijski izvori Republike Hrvatske i Europske unije

Hrvatska je još na temelju zahtjeva za članstvo u EU-u pristupila izradi potrebnih dokumenata i strategija. Jedna od bitnih strategija vezanih uz djelovanje knjižnica i pravovremeno upoznavanje knjižničara i dopunu njihovih potrebitih znanja kako bi mogli upoznati i informirati svoje korisnike bila je Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o približavanju Republike Hrvatske europskim integracijama. Kako je osnovni cilj informacijske politike Unije informirati građane o politikama, institucijama i njihovom djelovanju i dokumentima, te im približiti postupke donošenja odluka u Europskoj uniji, Europska unija uspostavila je mrežu informacijskih kanala u državama članicama i državama kandidatkinjama. Važno je naglasiti i djelovanje mreže europskih dokumentacijskih centara. Izuzetno važnu ulogu pri informiranju o EU-u putem distribucije svojih publikacija u tiskanom i elektroničkom izdanju ima Ured za službene publikacije. Hrvatska je još kao država kandidatkinja, pristupila prevođenju i distribuiranju potrebite literature i službenih publikacija. Građani Republike Hrvatske mogu se informirati o novostima o Europskoj uniji na velikom broju mjesta, no, preporučeni izvori koji se nude uglavnom se odnose na službene informacijske izvore koje izdaju državna tijela, Vlada RH i Hrvatski sabor, a najviše informacija i elektroničkih publikacija dostupno je na portalima ministarstava i državnih agencija.