-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Tema broja: knjižnice i EU - projekti


Projekt Dubrovnik i Kotor – gradovi i knjige
Prosinac 2010 – prosinac 2011.

Vesna Čučić
Dubrovačke knjižnice Dubrovnik
vcucic@dkd.hr

 

Zajedno s Gradskom bibliotekom i čitaonicom u Kotoru, kao glavnim nositeljem projekta Dubrovnik i Kotor – gradovi i knjige, Dubrovačke knjižnice Dubrovnik bile su nositelj projekta s hrvatske strane. Uz spomenute nositelje projekta, partneri su bili još NVO Prostory iz Podgorice i Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik. Realizacija projekta je trajala kako je i planirano jednu godinu, od prosinca 2010. do prosinca 2011. godine. Riječ je o prvom projektu iz kulture koji je financirala Europska unija iz sredstava odobrenih za prekogranični program Hrvatska – Crna Gora u okviru IPA fondova. Cjelokupni projekt je iznosio za svaku stranu po 75 000 eura. EU je financirala projekt u visini od 50 000 eura, a preostali iznos financiran je od strane osnivača, Grada Dubrovnika s hrvatske strane i Grada Kotora sa crnogorske strane. Glavne osobe uključene u Projekt i njegovu realizaciju su bile Jasmina Bajo, v.d. voditeljica Gradske biblioteke i čitaonice u Kotoru; Vesna Čučić, ravnateljica DKD-a; Varja Đukić, direktorica NVO Prostory i Ivana Burđelez, predsjednica Matice hrvatske – Ogranak Dubrovnik.

Projekt je imao nekoliko programa:

  • postavljanje web-stranica Gradske biblioteke i čitaonice u Kotoru i Matice hrvatske – Ogranak Dubrovnik te redizajniranje postojeće u Dubrovačkim knjižnicama,
  • nabava knjiga crnogorskih izdavača za Dubrovačke knjižnice i hrvatskih izdavača za Gradsku biblioteku i čitaonicu u Kotoru,
  • organiziranje tri predavanja za knjižničare Crne Gore i Dubrovačko-neretvanske županije,
  • organiziranje radionice o dramskom i kazališnom stvaralaštvu u Kotoru za studente ADU-a u Zagrebu i FDU-a na Cetinju,
  • predstavljanje izdavačke djelatnosti Dubrovnika u Kotoru i Cetinju, te Kotora u Dubrovniku,
  • priprema i tiskanje triju publikacija i njihove zajedničke promocije u Dubrovniku i Kotoru te njihova distribucija u knjižnice Dubrovačko-neretvanske županije i Crne Gore.

Glavni cilj projekta bio je ponovno uspostavljanje ratom narušenih kulturnih spona između dva izuzetna mediteranska grada, Dubrovnika i Kotora, između dviju država i dvaju naroda, podizanje razine knjižničarske struke, kulturne i edukativne razmjene između građana i institucija, posebno u pograničnim regijama u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

 

Predavanja za knjižničare

Cilj ove aktivnosti bio je podizanje razine knjižničarske struke i uspostavljanje kontakata između knjižničara i knjižnica u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

U čitaonici Narodne knjižnice Grad u Dubrovniku održana su dva predavanja za knjižničare Dubrovačko-neretvanske županije i Crne Gore. Prvo predavanje na temu Knjižnice i knjižničari na početku trećeg tisućljeća održala je Aleksandra Horvat, redovna profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Podteme predavanja bile su: uloga narodnih knjižnica u društvu; socijalna uključenost marginaliziranih (osoba s posebnim potrebama, mladih iz problematičnih obitelji, osoba koje žive u izoliranim krajevima i dr.); digitalizacija i pitanja vezana za autorska prava koja se u procesu digitalizacije moraju poštivati.

Drugo predavanje za knjižničare održala je Marija Dalbello sa Sveučilišta Rutgers u New Jerseyju s temom Gradovi i knjige u digitalnom okruženju: zone kontakta u pograničju. U predavanju je bilo riječi o projektima digitalizacije s kojima je profesorica Dalbello upoznata kao istraživačica digitalno-humanističkih tema s posebnim naglaskom na kulturne zone u pograničju.

Treće predavanje za knjižničare Dubrovačko-neretvanske županije i Crne Gore održano je u Kotoru. Predavač je bio profesor Tefko Saračević sa Sveučilišta Rutgers u New Jerseyu s temom Promjene: korisnici – knjižnice – usluge: evolucija i revolucija u korisničkim uslugama u knjižnicama po svijetu. Predavanje je dotaklo više podtema, poput društvene vrijednosti knjižnica; tradicionalne usluge knjižnica; analizu glavnih društvenih promjena koje djeluju na knjižnice, knjižnične izvore, korisnike, informacije i društvo u cjelini; promjene i inovacije u knjižničnim uslugama.

 

Radionica za studente ADU-a u Zagrebu i FDU-a na Cetinju: Stari gradovi – teatar na otvorenom

U Kotoru je od 27. do 29. srpnja 2011. godine održana radionica za studente Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba i studente Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju. Cilj radionice Stari gradovi – teatar na otvorenom bio je da se studente kazališne režije, glume, dramaturgije i produkcije potakne na rano razmišljanje o tome kakve posebnosti, prednosti i okolnosti u inscenaciji, glumačkoj izvedbi, dramatizaciji i produkciji kazališne predstave nude otvoreni prostori u gradovima kao što su Dubrovnik i Kotor.

Programi studija na većini studijskih grupa usmjereni su na razmišljanje o inscenacijama i glumi u „sceni kutiji“. Festivali Dubrovačke ljetne igre, Kotor art i drugi otkrivaju mogućnosti autentičnih ambijenata te glumačkih izvedbi na otvorenom. Predavači na radionici su bili Marin Gozze, scenograf Kazališta Marina Držića u Dubrovniku i izvanredni profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu; Stevan Koprivica, dramski pisac i profesor na FDU-u na Cetinju; Ivica Kunčević, redatelj i izvanredni profesor na ADU-u u Zagrebu i Janko Ljumović, direktor Centralnog narodnog pozorišta u Crnoj Gori.

 

Predstavljanje izdavačke djelatnosti Dubrovnika i Kotora

Organizirano je šest promocija, tri u Dubrovniku, dvije u Kotoru i jedna na Cetinju. Predstavilo se troje izdavača iz Boke kotorske: Pomorski muzej Crne Gore sa svojim Godišnjakom, koji se tiska od 1952. godine, reprintom Plovidba kapetana Iva Visina oko svijeta i s knjigom Gracijele Čulić Ime – znak života. Drugi bokeljski izdavač bila je udruga Bokeljska mornarica. Admiral Bokeljske mornarice Miloš Milošević predstavio je reprint izdanje Statuta Bratovštine svetog Nikole mornara u Kotoru iz 1463. i zbornik radova Dvanaest vjekova Bokeljske mornarice. Na ovoj promociji upoznali smo se i s poezijom kotorske pjesnikinje Dubravke Jovanović. Treći bokeljski izdavač predstavljen u Dubrovniku bilo je Novinsko-izdavačko poduzeće „Gospa od Škrpjela“ iz Perasta sa svojim novijim izdanjima i s novom knjigom pjesnikinje Maje Perfiljeve Tajanstva.

U Crnoj su Gori tri dubrovačka izdavača predstavila svoja novija izdanja. U programu predstavljanja izdanja Matice hrvatske – Ogranak Dubrovnik sudjelovali su: Ivana Burđelez, Vesna Čučić, Anamarija i Luko Paljetak. Izdanja Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Dubrovniku predstavljena su u Centralnoj narodnoj biblioteci Đurđe Crnojević na Cetinju. Na promociji su sudjelovali Ivana Lazarević, Vesna Miović, Stane Perišin, Slavica Stojan i Nenad Vekarić.

Dubrovačke knjižnice sa svojim faksimilnim izdanjem Missale Ragusinum, treći su dubrovački izdavač predstavljen u Kotoru. Na predstavljanju, koje je upriličeno u katedrali Svetog Tripuna u Kotoru, sudjelovali su Miho Demović, autor studije Beneventanski notirani misal dubrovačke katedrale iz 12. st., Ileana Grazio i Vesna Čučić.

 

Objavljivanje triju publikacija

Projekt Dubrovnik i Kotor – gradovi i knjige objavio je i tri knjige, s tri urednika s hrvatske strane (Luko Paljetak, Tonko Maroević i Lada Čale Feldman), te tri urednika sa crnogorske strane (Aleksandar Bečanović, Ljubomir Đurković i Andrej Nikolaidis). Izdane su knjige: Svijeća ispod glasa: izbor iz hrvatske i crnogorske poezije; Dosta je bilo priče: izbor iz hrvatske i crnogorske proze, te Poslije Hamleta: izbor iz hrvatske i crnogorske drame. Sve tri knjige promovirane su i u Dubrovniku i u Kotoru, a zatim poklonjene svim narodnim knjižnicama Dubrovačko-neretvanske županije i županijskim matičnim narodnim knjižnicama u RH.

 

Projekt Dubrovnik i Kotor - gradovi i knjige okupio je vrhunska imena u knjižničarstvu, književnosti i kazališnoj umjetnosti kako iz Hrvatske tako i iz Crne Gore. Povezao je institucije i djelatnike u kulturi u pograničnom području Dubrovnika i Kotora, te postavio temelje daljnjoj suradnji.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-