Bicikliranje za knjižnice 2013 (Cycling for Libraries 2013)

Vesna Stričević
Knjižnice Grada Zagreba – Gradska knjižnica
vesna.stricevic@kgz.hr

Cycling for Libraries je međunarodni skup knjižničara pokrenut 2011. godine s ciljem zagovaranja knjižnica i povećavanja svjesnosti o značaju knjižnica u životu lokalnih zajednica i društvu u cjelini. Realizira se u suradnji s međunarodnim organizacijama IFLA-om (Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova), EBLIDA-om (Europski ured za knjižnične, informacijske i dokumentacijske udruge), Civic Agendom i lokalnim knjižnicama i knjižničarskim društvima.

U osnovi ovog smjelog i inovativnog profesionalnog pothvata je zamisao da knjižničari izađu van, izvan svojih tradicionalnih stručnih sredina, suprotstave se stereotipima i glasno, vidljivo i javno progovore o knjižnicama i njihovoj nezamjenjivoj ulozi u društvu.

Ideja o takvoj akciji potekla je od finskih knjižničara-entuzijasta Mace Ojale i Jukke Pennanena. Prema riječima organizatora Cycling for Libraries je „otvoreni koncept, ne-konferencija, u kojoj se sjedinjuju sportska aktivnost, stručni rad i zagovaranje knjižnica, a sastoji se od fizičkog i intelektualnog doprinosa svakog pojedinog sudionika.“

Knjižničarska je javnost prvi put upoznata s tom idejom 2010. godine na konferenciji IFLA-e u Göteborgu. Sljedeće godine organizirana je prva vožnja na relaciji Kopenhagen-Berlin, i otada se održava svake godine, a akcija dobiva sve veći značaj i odaziv. Već je organizirano nekoliko lokalnih tura u Europskim zemljama, a postoji inicijativa za organiziraje kampanje u SAD-u i u Nepalu.

Na Cycling for Libraries nema Powerpoint-prezentacija ni sjedenja u konferencijskim dvoranama. Umjesto toga, u napornoj zajedničkoj avanturi, kao metafori situacije u kojima se knjižnice danas nalaze i problema s kojima se susreću, sudionici sami kreiraju program i teme, organiziraju radionice i debate. Fokus je na suradnji kroz zajedničko iskustvo i interaktivne diskusije. A tijekom dugog putovanja, koje testira izdržljivost i volju, uz često vrlo nepovoljne vremenske uvjete, stvaraju se čvrste profesionalne i prijateljske veze. Cycling for Libraries tako pruža izuzetnu mogućnost za profesionalno umrežavanje, upoznavanje kolega i različitih knjižničarskih praksi iz drugih zemalja, posjete lokalnim knjižnicama, javno lobiranje i, naravno, aktivno kretanje na svježem zraku.

Knjižničarski skup Cycling for libraries održao se ove godine po treći put. Više od 100 knjižničara iz cijeloga svijeta krenulo je biciklima na put dug 400 kilometara od Amsterdama do Bruxellesa, a ove godine priključila se i Hrvatska s dvije sudionice (Vesna Stričević iz Gradske knjižnice u Zagrebu uz potporu svoje matične kuće i Marija Šimunović iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice). Ova je godina za nas bila posebno značajna jer smo stigli u Bruxelles 26. lipnja, neposredno pred primanje Hrvatske u Europsku uniju i to je bila izuzetna prilika da se predstavi i hrvatsko knjižničarstvo.

Vodeća tema ovogodišnje kampanje bile su narodne knjižnice, socijalna inkluzija, slobodni pristup informacijama i novi modeli umreživanja i suradnje sa sloganom Library is not just for books – library grows into society. Jedna je od najvažnijih poruka ovogodišnje kampanje, dakle, upozorenje da knjižnice mogu ponuditi mnogo više od samog posuđivanja knjiga – one imaju sredstva za rješavanje socijalnih i ekonomskih potreba ljudi u lokalnim zajednicama – pružaju mogućnost za cjeloživotno učenje, nude pristup informacijama, tehnologiji i usluge zapostavljenim društvenim skupinama.

Kad sam prvi put čula za Cycling for Libraries učinilo mi se da je to zanimljivo, atraktivno putovanje. No sve preliminarne informacije koje sam prikupila nisu me pripremile na stvaran opseg i zgusnutost programa. Cjelodnevne vožnje, posjeti brojnim knjižnicama, debate, radionice, umor, vjetar, kiša, premalo sna, problemi s biciklima, povrede... Ne, to nije šetnja kroz park. Cycling for Libraries nije natjecanje i nije turistički obilazak. To je naporno, iscrpljujuće putovanje u dugoj koloni biciklista, od mjesta do mjesta, od grada do grada, od knjižnice do knjižnice, uz lobiranje, prezentacije, predavanja i svakodnevne nove susrete i nove situacije.

Do kraja dnevne etape stizali smo kasno navečer, obično između 22 i 23 sata. Noćili smo u hostelskim sobama, u ruralnim domaćinstvima, u benediktinskoj opatiji i, u rijetkim prilikama, u hotelu. Ali s dolaskom do prenoćišta dan još nije bio gotov. Stotinu umornih ljudi, promočenih od kiše, u potrazi za tuševima, pripremanje kreveta, zajednička večera, rekapitulacija proteklog dana, brifing za sljedeću etapu i već je dva sata ujutro. Nekoliko sati sna, buđenje, ponovno pakiranje i krećemo u sljedeći dan. Dnevne dionice bile su između 80 i 120 kilometara, osim prvog dana u Amsterdamu i trećeg dana od Haaga do Delfta kad smo prešli samo desetak kilometara, ali zato je to bio angažiran „politički” dan krcat zbivanjima.

U Haagu smo posjetili nizozemski parlament i sudjelovali na međunarodnoj debati koju je organizirao Odbor za obrazovanje i kulturu, a uvodnim govorom otvorio Bas Savenije, predsjednik FOBID-a. Uz predstavnike IFLA-e, EBLIDA-e, CERL-a, predstavnike nizozemskog parlamenta i nizozemskih knjižničarskih organizacija povela se diskusija o značaju i vidljivosti knjižnica u društvu, knjižničnoj infrastrukturi i partnerstvu te o problemima autorskih prava i novim tehnologijama.

Odmah nakon završetka Okruglog stola (kao da to samo po sebi nije dovoljno za jedan dan) nastavili smo do Delfta, a na toj dionici nam se, u znak podrške, na biciklu pridružila i gospođa Marian Koren, voditeljica Odjela za istraživanje i međunarodne poslove u Nizozemskom udruženju narodnih knjižnica u Haagu.

Sljedećih dana vrijeme se okrenulo protiv nas i na sve duljim etapama borili smo se s jakim vjetrom i ledenom kišom koji su nas pratili sve do Belgije. Ali posjetili smo mnoge zanimljive knjižnice i centre i upoznali se s njihovim radom i problemima s kojima se susreću.

Posebno su bila zanimljiva inovativna rješenja i neuobičajeni prostori u kojima se otvaraju knjižnice s ciljem da se što više približe korisnicima i ponude im svoje usluge. Jedan od takvih primjera je knjižnica na željezničkoj stanici u gradu Haarlemu, prva od deset takvih podružnica koje će se uskoro otvoriti, te knjižnica-čitaonica u amsterdamskoj zračnoj luci. Posvuda smo bili dočekani uz burno navijanje i podršku, a naš put popraćen je u lokalnom tisku, na brojnim web-stranicama i u televizijskim prijenosima.

Osim knjižnice Open Bare Bibliotheek (OBA) u Amsterdamu, najveće narodne knjižnice u Nizozemskoj, odakle smo krenuli, posjetili smo niz lokalnih knjižnica uz obalu, zatim knjižnicu u Delftu (DOK Delft), jednu od najmodernijih knjižnica u svijetu koja nas je oduševila sa svojim inovativnim rješenjima i Knjižnicu Tehničkog instituta, zatim Sveučilišnu knjižnicu u Gentu, slavni Boekentoren arhitekta Henry van de Veldea koji je upravo u procesu restauracije, pa flamansku knjižnicu u Dendermondeu, samostansku knjižnicu i novu narodnu knjižnicu u Affligemu, te nekoliko knjižnica u Bruxellesu: Sans Souci, Asse i Muntpunt.

Veliko finale i kulminacija devetodnevnog puta bili su u Bruxellesu. Dolazak na glavni gradski trg Grote Markt bio je dirljiv. Uz suze i smijeh, zagrljaje i osjećaj velikog postignuća i olakšanja završio je sportski dio puta. Nakon toga je preostala još samo jedna sitnica, pravi cilj ovogodišnje kampanje – dolazak u Europski parlament s pisanom deklaracijom The Impact of Public Libraries in European Communities koju smo sljedećeg dana uručili zastupnicima.

Poslijepodne posjetili smo Knjižnicu Europskog parlamenta u kojoj je bila postavljena izložba o knjižnicama svih sudionika Cycling for Libraries pa su tako predstavljene i Knjižnice Grada Zagreba sa svojim programima. Materijale za izložbu, kao i pisane teme o kojima smo željeli raspravljati tijekom ture, poslali smo na zahtjev organizatora prije samog puta.

Navečer istoga dana bila je organizirana svečana večera i druženje sa zastupnicima i gostima. Domaćini su bili Doris Pack, predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta i Hannu Takkula, član Odbora i finski zastupnik u Parlamentu.

„Ovo je najveći skup knjižničara ikada i početak velike kampanje za potpisivanje Deklaracije koja će se uručiti Europskoj komisiji. Bicikliranje za knjižnice danas završava, a naš posao u promoviranju narodnih knjižnica ovdje u Europskom parlamentu počinje“, rekao je Robin Knowles, predstavnik Civic Agende koja otpočetka podupire kampanju Cycling for Libraries.

Prije rastanka saznali smo plan za sljedeću godinu: Barcelona-Lyon, dvjestotinjak kilometara više i prelazak preko Pirineja. Još veći izazov, ali knjižničari iz ekipe Cycling for libraries dorasli su tome. Dolazak u Lyon poklopit će se s godišnjom IFLA-inom skupštinom, a točan program puta i tema još nije objavljen.