Suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s Europskom knjižnicom i Europeanom

Sofija Klarin Zadravec, sklarin@nsk.hr
Nela Marasović, nmarasovic@nsk.hr
Renata Petrušić, rpetrusic@nsk.hr
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Ostvarujući svoje poslanje i zadaće, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspješno surađuje s brojnim domaćim i svjetskim knjižničarskim udrugama i ustanovama. Među najvažnijim suradnicima posebno se ističu Europska knjižnica, zajednica koja okuplja nacionalne europske knjižnice i Europeana, digitalna knjižnica, muzej i arhiv europske kulturne baštine. Uspješna suradnja očituje se u nekoliko dosad ostvarenih zajedničkih projekata i virtualnih izložbi. U srpnju 2013. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabrana je za knjižnicu mjeseca u Europskoj knjižnici.

Europska knjižnica – dragocjena riznica za znanstvenike i istraživače

Europska knjižnica (The European Library) utemeljena je 2005. godine, kada joj se među prvim knjižnicama pridružila i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, radi objedinjavanja zbirki i kataloga europskih nacionalnih i znanstvenih knjižnica, odnosno stvaranja skupnoga kataloga europske kulturne baštine. Okuplja više od 200 milijuna bibliografskih jedinica te pruža pristup digitaliziranoj građi iz fondova knjižnica zemalja članica. Zajednica Europske knjižnice danas obuhvaća 48 nacionalnih i brojne europske znanstvene knjižnice.

Milijuni pouzdanih izvora

Virtualne police Europske knjižnice sadržavaju sve bibliografske zapise europskih knjižnica koje su uključene u projekt (Središnji katalog). Tu je također dostupno gotovo 24 milijuna stranica cjelovitoga teksta, uključujući 600 000 knjiga i elektroničkih znanstvenih radova te 10 milijuna digitalnih objekata. Znanstvenici mogu pristupiti uistinu širokomu rasponu izvora, od velikih zbirki koje je digitalizirao Google do goleme količine tzv. „sive literature”, primjerice članke objavljene u različitim časopisima, patente, različita službena izvješća i ostalu tiskanu građu koja se često previđa pri prikupljanju građe uobičajenim načinima i često je teško do nje doći.

Ova baza podataka jedinstvena je ne samo po svojoj veličini i rasponu nego i po svojem izvornom podrijetlu. Naime, svaku jedinicu građe dostupnu na internetskim stranicama Europske knjižnice katalogizirale su i indeksirale ustanove u kojima se čuvaju izvorni primjerci tih jedinica – nacionalne i vodeće znanstvene knjižnice Europe.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica Europskoj je knjižnici također dostavila bibliografske zapise iz kataloga NSK kako bi podaci o hrvatskoj pisanoj riječi, proizvodima hrvatskog nakladništva i ostaloj vrijednoj građi koja se čuva u svim zbirkama Knjižnice bili još dostupniji europskim istraživačima i javnosti.

Jedinstveni alati i usluge

Osim milijuna pretraživih knjiga, slika, karata, videozapisa i ostalih objekata, Europska knjižnica nudi nekoliko alata koji su razvijeni i poboljšani radi zadovoljavanja potreba akademske zajednice.

Dostupna građa može se pretraživati po vremenskoj crti, stručnim područjima i tematskim zbirkama. Skupovi podataka mogu se preuzeti radi daljnjega istraživanja, dok se zapisi mogu preuzeti i prenijeti u sustave za upravljanje bibliografskim bilješkama, od kojih se trenutačno najčešće koriste Mendeley i Zotero.

Knjižnicama u zajednici Europske knjižnice omogućena je i učinkovita obrada podataka koja se temelji na dobro razvijenom sustavu prikupljanja i prihvaćanja različitih formata zapisa, semantički obogaćenih (primjerice povezivanjem osobnih imena, mjesta i predmeta istraživanja) i pripremljenih za raspačavanje u različitim mrežama. Portal Europeana (http://www.europeana.eu/), digitalna knjižnica, muzej i arhiv europske kulturne baštine, najvažnija je mreža koja preuzima podatke pripremljene u Europskoj knjižnici.

Suradnici Europske knjižnice također redovito sudjeluju u različitim projektima Europske unije u području digitalizacije te se povezuju s europskim kolegama na prestižnim konferencijama i radionicama.
Sve dodatne informacije o Europskoj knjižnici možete pronaći na www.theeuropeanlibrary.org.

NSK – knjižnica mjeseca u Europskoj knjižnici

Povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Europska je knjižnica Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu proglasila knjižnicom mjeseca srpnja 2013. te je, kroz istoimenu kampanju, na svom portalu kao i na društvenim mrežama predstavila njezin rad (http://www.theeuropeanlibrary.org/tel4/newsitem/1700), bogatu građu i vrijedne baze podataka dostupne preko portala Digitalni akademski repozitorij (DAR) i Hrvatski arhiv weba (HAW). Riječ je o digitalnim sadržajima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji su pronašli svoje mjesto u Europskoj knjižnici.

Kampanja Knjižnica mjeseca srpnja započela je objavom osvrta Dunje Seiter-Šverko, ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, o dosadašnjoj suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Europske knjižnice, kao i o suradnji ostvarenoj tijekom kampanje.

Od vrijedne građe, osim spomenutih portala DAR i HAW, na portalu Europske knjižnice predstavljeni su Misal po zakonu Rimskoga dvora, građa o Krleži povodom njegove 120. obljetnice rođenja, Gundulićev Osman, djelo Fausta Vrančića Machinae novae, zatim građa Dragutina Gorjanovića Krambergera o krapinskom pračovjeku te nezaobilazna Judita Marka Marulića. Ista je građa, uz nekolicinu dodatne, predstavljena i na društvenim mrežama Europske knjižnice te je time podijeljena i na društvenim mrežama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Europska knjižnica objavila je završno izvješće (http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2013/09/en-tel-campaign-final-report.pdf) o učincima kampanje predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na svojem portalu te svojim profilima na Facebooku i Twitteru tijekom srpnja 2013. godine.

Virtualne izložbe Europske knjižnice

Dragocjenu građu iz fondova europskih nacionalnih i znanstvenih knjižnica na svojim mrežnim stranicama Europska knjižnica predstavlja brojnim virtualnim izložbama. Nacionalna i sveučilišna knjižnica sudjelovala je u izradi nekoliko virtualnih izložbi.

Europa čita (Reading Europe)

Virtualna izložba Europa čita (http://www.theeuropeanlibrary.org/exhibition-reading-europe/index.html) pruža jedinstven uvid u neke od skrivenih dragocjenosti europskih nacionalnih knjižnica. Književni klasici i druga znamenita djela, objavljena na 32 jezika, prikupljena su iz 23 europske nacionalne knjižnice. Nacionalna i sveučilišna knjižnica sudjelovala je u izradi izložbe s 18 najvrednijih djela iz svojega fonda, poput Vinodolskog zakonika, Suza sina razmetnoga Ivana Gundulića te Kratke osnove horvatsko–slavenskoga pravopisanja Ljudevita Gaja.

Zgrade nacionalnih knjižnica (National Library Buildings)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica predstavljena je i u zanimljivoj virtualnoj izložbi Zgrade nacionalnih knjižnica (http://www.theeuropeanlibrary.org/exhibition/buildings/index.html), jednoj od prvih online-izložbi Europske knjižnice, koja na više od 300 fotografija omogućuje virtualnu šetnju zgradama europskih nacionalnih knjižnica.

Znanost i strojevi (Science and Machines)

Posljednja virtualna izložba Europske knjižnice u kojoj je sudjelovala NSK je izložba Znanost i strojevi (http://www.theeuropeanlibrary.org/tel4/virtual/science), javnosti predstavljena u siječnju 2013. godine. Na izložbi su predstavljena brojna znanstvena i tehnološka postignuća 19. i 20. stoljeća. Građa za izložbu prikupljena je iz 21 nacionalne, sveučilišne i znanstvene knjižnice iz 17 europskih zemalja, a moguće je pogledati više od 600 djela, zemljopisnih karata, pisama, časopisa, videozapisa i fotografija. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, u suradnji s knjižnicom Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na izložbi je predstavila vrijedna hrvatska znanstvena postignuća: zbirke Djela Dragutina Gorjanovića-Krambergera, Flora Croatica te Ostavština Andrije Mohorovičića.

Projekt Europeana Newspapers

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postala je u ožujku ove godine pridruženi suradnik projekta Europeana novine (Europeana Newspapers, http://www.europeana-newspapers.eu/). Projekt provodi 29 ustanova, od kojih je 18 partnera i 11 pridruženih suradnika. Ustanove koje su pridruženi suradnici Projekta ne ostvaruju pravo na financijsku potporu osim u području edukacije, sudjelovanja na sastancima i radionicama. Svrha je projekta Europeana Newspapers uspostaviti prvi specijalizirani portal u sklopu europske digitalne knjižnice – Europeane te, za internetske korisnike, okupiti metapodatke i digitalne preslike starih novina europskih država i dodatno poboljšati njihovo pretraživanje i korištenje. NSK će sudjelovati u projektu dostavom preslika i metapodataka digitaliziranih novina iz razdoblja od 1789. do 1930-ih godina te osigurati da stare hrvatske novine postanu dijelom zajedničkoga europskog portala.

Digitalizacija starih novina iznimno je zahtjevno područje digitalizacije knjižnične građe zbog izazova u provedbi postupka optičkoga prepoznavanja znakova (optical character recognition – OCR) teksta starih novina, odnosno kvalitete dobivenih rezultata i mogućnosti njegova pretraživanja. Poboljšanje kvalitete pretraživanja starih novina objavljenih u razdoblju od nekoliko stoljeća moguće je postići primjenom više metoda, kao što su optičko prepoznavanje strukture stranice novina, segmentacija članaka i ostalih elemenata stranice, ručna ili automatska klasifikacija novinskih žanrova te postupci prepoznavanja i klasifikacije naziva (NER – named entity recognition, NERC – named entity recognition and classification).

Stanje digitalizacije starih novina u europskim knjižnicama te postupaka koji se provode s datotekama preslika ispitano je u pripremi i tijekom provedbe projekta (http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2013/03/EUROPEANA-NEWSPAPERS.pdf). Rezultati istraživanja potvrdili su pretpostavku da novine iz 20. stoljeća nisu u dovoljnoj mjeri obuhvaćene digitalizacijom zbog zaštite autorskog prava. U samo 36% ustanova tijekom digitalizacije novina provodi se postupak OCR, a samo 17% ustanova nudi cjeloviti tekst novina korisnicima što ukazuje na nedovoljnu kvalitetu rezultata OCR-a. Također, manji broj knjižnica (36%) omogućuje analitičko pregledavanje stranica novina, a 13% ustanova omogućuje pretraživanje pojmova dobivenih postupkom prepoznavanja naziva u tekstu (NER). U sklopu istraživanja 35 europskih knjižnica iskazalo je zanimanje za pridruživanje projektu Europeana novine u drugoj fazi njegove provedbe, od kojih je odabrano 11 knjižnica, među kojima je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, s portalom Stare hrvatske novine (http://dnc.nsk.hr/newspapers/).

Digitalizacija starih hrvatskih novina u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu provodi se od 2005. godine u okviru redovnog programa digitalizacije građe te uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Nacionalna i sveučilišna knjižnica do sada je skenirala 300 000 stranica novina s mikrofilma, a radi upravljanja digitalnim preslikama 2009. godine uspostavljen je sustav digitalne knjižnice starih novina u suradnji s tvrtkom Conscius te Portal digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa. Sustav omogućuje unos različitih vrsta i razina metapodataka, masovni unos datoteka i OCR te posljedično i pretraživanje cjelovitog teksta novina na portalu. Suradnički aspekt portala omogućuje prihvat metapodataka i građe hrvatskih ustanova koje digitaliziraju novine, a potvrda ispravnosti takvog koncepta sustava i portala dolazi i od projekta Europeana Newspapers. Novine kao iznimno granularna građa bogatih bibliografskih odnosa i specifičnog dizajna stranice kao i velika količina teksta dobivena OCR-om, zahtijevaju specifičan sustav, primjenu dodatnih alata te izradu portala koji je prilagođen načinu pregledavanja i pretraživanja novina.

Vrlo je važna zastupljenost starih hrvatskih novina na portalu Europeana Newspapers, uz novine ostalih europskih knjižnica. Objavom digitalnih preslika osigurava se uvid u bogatu povijest hrvatskog novinstva, omogućuje njihovo istraživanje u kontekstu europske povijesti nakladništva, a prije svega javnosti i istraživačima nudi korpus za istraživanje hrvatske povijesti i života u Hrvatskoj u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Važnost sudjelovanja NSK u projektu vidimo i u mogućnosti upoznavanja s primjenom novih alata za pretraživanje teksta, provedbu postupka segmentacije stranice i OCR-a te primjenu ostalih metoda za povećanje kvalitete pretraživanja.

Dostava metapodataka digitalne građe Europeani

Sudjelovanjem u europskom projektu Europeana Newspapers, NSK i portal Stare hrvatske novine postaju agregator metapodataka starih hrvatskih novina za Europeanu. S obzirom da je riječ o specifičnoj vrsti građe, NSK će sudjelovanjem u projektu steći iskustvo u dostavi metapodataka serijskih publikacija u skladu s modelom podataka koji koristi Europeana (EDM – Europeana Data Model). U sljedećoj će fazi i ostale hrvatske knjižnice moći dostavljati svoje metapodatke portalu Europeana Newspapers.

Vezano za dosadašnju suradnju s Europeanom, NSK već ima određena iskustva u dostavi metapodataka. Budući da je Europska knjižnica agregator metapodataka za Europeanu u ime velikog broja europskih nacionalnih knjižnica, NSK je također započela takvu suradnju. Nakon uspostave prve verzije agregatora za metapodatke NSK u suradnji s tvrtkom ArhivPro, u 2012. godini Knjižnica je dostavila metapodatke dvije digitalne zbirke. Riječ je o 270 zapisa iz Digitalnog akademskog repozitorija (DAR), zbirke digitalnih doktorskih disertacija i znanstvenih magistarskih radova te 3500 zapisa Hrvatskog arhiva weba (HAW), zbirke odabranih sadržaja preuzetih s interneta. Važno je spomenuti da je Hrvatski arhiv weba prvi arhiv mrežnih sadržaja koji je postao dijelom Europeane.