EBLIDA

Aleksandra Horvat
Filozofski fakultet u Zagrebu
ahorvat@ffzg.hr

Za EBLIDA-u sam prvi put saznala u neformalnom razgovoru koji se zametnuo poslije službenog dijela konferencije koju je za ravnatelje nacionalnih knjižnica i predsjednike knjižničarskih društava organiziralo Vijeće Europe u veljači 1994. u Strasbourgu. U to je vrijeme Hrvatska tek čekala da postane članicom Vijeća Europe, a ulazak u Europsku uniju bio je zbog ratnih prilika potpuno nepredvidljiv. Ipak su vijesti o EBLIDA-i i njezinu djelovanju brzo postale dostupne našim knjižničarima, jer su Novosti HBD-a od br. 4(1994) uvele rubriku Vijesti iz EBLIDA-e s izborom članaka prevedenih iz EBLIDA-ina glasila. Hrvatsko je knjižničarsko društvo uskoro postalo i pridruženim članom EBLIDA-e. Punopravnim članom, naime, mogu biti samo knjižničarske udruge iz zemalja članica Europske unije pa se ta mogućnost za naše Društvo otvorila tek nakon pridruživanja Hrvatske Uniji.

EBLIDA, što je akronim od European Bureau of Library, Information and Documentation Associations, krovna je organizacija europskih nacionalnih knjižničarskih društava i knjižnica, utemeljena 1992. godine, kao međunarodna nevladina udruga sa sjedištem u Haagu. Osnovana je, dakle, gotovo odmah poslije potpisivanja Maastrichtskog ugovora, koji će stupiti na snagu tek u studenome 1993. godine. Iako poznat najprije po tome što je stvorio osnovu za zajedničku valutu Europske unije, Ugovor je uvelike promijenio Uniju i time što je obvezao države članice na usklađivanje propisa i zajedničko djelovanje u području kulture. Kolegama knjižničarima iz tadašnjih zemalja članica Unije bilo je jasno da netko mora zastupati knjižnice i knjižničarsku struku u tijelima Europske unije, prvenstveno u Europskom parlamentu, kad se budu donosili pojedini, za knjižnice i struku važni zakonski propisi. EBLIDA je dakle, preuzela uloga zastupnice knjižnica i informacijskog sektora u Europskoj uniji.

Prva je zadaća EBLIDA-e da zagovara knjižnice i da radi na stvaranju za njih povoljnih političkih i zakonodavnih uvjeta. Zajedno s Vijećem Europe 2000. godine usvojila je i objavila Smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi, dokument koji je u velikoj mjeri, usprkos brojnim tehnološkim i društvenim promjenama, koje su uslijedile u proteklih trinaest godina, uporabiv i danas. Zajedno s Forumom NAPLE 2009. godine izradila je i usvojila tzv. Bečku izjavu upućenu Europskoj komisiji s preporukama za razvitak knjižnica koje mogu pomoći stvaranju europskoga Društva znanja. Nedavno je, pak, izradila i objavila izjavu Pravo na e-čitanje, dokument u kojemu poziva Europsku komisiju na stvaranje takvog autorskopravnog okoliša u kojemu će knjižnice moći slobodno nabavljati i davati na korištenje e-knjige i tako nastaviti ispunjavati svoju tradicionalnu ulogu osiguravanja slobodnog pristupa informacijama za sve građane. Zajedno s knjižničarskim društvima u pojedinim zemljama članicama EBLIDA upravo počinje kampanju za stvaranje sigurnog okoliša u kojemu će knjižnice moći slobodno pružati sve informacijske izvore svojim korisnicima u digitalnoj sredini.

EBLIDA prati zbivanja u pet strateških područja: u informacijskom zakonodavstvu, digitalizaciji i online-pristupu, stručnom obrazovanju knjižničara i informacijskih stručnjaka, cjeloživotnom učenju i obrazovanju i kulturi. Tijela EBLIDA-e jesu: vijeće, izvršni odbor i tajništvo. Obavijesti o radu EBLIDA objavljuje mjesečno u elektroničkim Novostima (slobodno dostupnima na EBLIDA-inoj internetskoj stranici). Na stručnom planu djeluje kroz rad stručnih skupina zaduženih za pojedina područja. EGIL (Stručna skupina za informacijsko zakonodavstvo) prati i reagira na zbivanja u zakonodavstvu Unije, koja utječu ili bi mogla utjecati na knjižnice; EGCIS (Stručna skupina za kulturu i informacijsko društvo) prati zbivanja u kulturi, ILEG (Skupina za knjižničarsko i informacijsko obrazovanje) knjižničarsko obrazovanje i školovanje, dok JEGDO (Zajednička stručna skupina za digitalizaciju i online pristup) prati zbivanja relevantna za digitalizaciju u europskim knjižnicama. Hrvatski knjižničari sudjeluju u radu pojedinih stručnih skupina i sudionici su popratnih skupova koje EBLIDA-ino Vijeće organizira svake godine u drugom europskom gradu.

Iako se sastanci i sjednice upravnih tijela i pojedinih stručnih skupina održavaju u različitim europskim gradovima, u Zagrebu je dosad održan samo sastanak EBLIDA-ine stručne skupine za obrazovanje (EBLIDA/PEG u rujnu 2005). Zato je dobra vijest da se Izvršni odbor namjerava sastati u Zagrebu u studenome ove godine, a vrlo je vjerojatno da će se tih dana u Zagrebu okupiti i članovi EGIL-a. Nema sumnje da će oba sastanka biti većim dijelom otvorena svim zainteresiranim knjižničarima koji se zateknu u Zagrebu tih dana pa je to i prilika da se naši knjižničari bolje upoznaju s EBLIDA-inim djelovanjem i načinom rada. Čini mi se, naime, važnim da nakon pristupanja Europskoj uniji i naše Društvo bude još aktivnije u EBLIDA-inu nastojanju na promicanju knjižničarskih interesa u Europi.