Knjižnica kao promotor manjinske kulture u Hrvatskoj: Središnja knjižnica Slovaka u Republici Hrvatskoj uspješno se ostvaruje kroz suradnju

Ružica Vinčak
Središnja knjižnica Slovaka u RH,
Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice
hnkicna.ruzica@gmail.com

Kulturnom i jezičnom bogatstvu naše zemlje doprinose i brojne nacionalne manjine koje u njoj žive. Ugrađujući svoje naslijeđe, kulturna dostignuća i specifičnosti u hrvatsku sredinu obogaćuju je i pridonose njezinoj raznovrsnosti. Književne vrijednosti manjina u Hrvatskoj čuvaju i predstavljaju, između ostalih, posebne knjižnice nacionalnih manjina. Jedna od njih je i Središnja knjižnica Slovaka u Republici Hrvatskoj koja od 1998. godine djeluje pri Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici u Našicama.

Središnja knjižnica Slovaka ove godine navršava 15 godina rada, što je prilika za mali osvrt na dosadašnje djelovanje i njegove glavne značajke: prvo, Središnja knjižnica Slovaka postala je jedan od važnih promotora slovačke kulture u Hrvatskoj – kako književne tako i šireg kulturnog značaja (npr. manifestacije Dan slovačkog filma u Našicama i Slovački gastrofestival), i drugo, većina knjižničnih aktivnosti ostvaruje se u dobroj suradnji s brojnim slovačkim (ali i hrvatskim) udrugama i institucijama.

Iako je Knjižnica, zbog najveće koncentracije slovačkog stanovništva, stacionirana u srcu Slavonije, njezino djelovanje proteže se na 16 gradova i naselja u Hrvatskoj u kojima žive pripadnici manjine – to su Ilok, Radoš, Soljani, Osijek, Josipovac Punitovački, Jurjevac, Jelisavac, Markovac Našički, Našice, Zokov Gaj, Miljevci, Jakšić, Međurić, Lipovljani, Zagreb i Rijeka. U njima, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, živi ukupno 4 753 Slovaka kojima treba osigurati dostupnost građe na materinskom jeziku. (Podatak o broju Slovaka preuzet je s internetske stranice Hrvatskog zavoda za statistiku.) U pet mjesta, u okviru drugih knjižnica ili ustanova, osnovani su knjižni stacionari s izdvojenim slovačkim fondom (u Iloku, Osijeku, Lipovljanima, Zagrebu i Rijeci).

Tijekom petnaestogodišnjeg rada Središnja knjižnica Slovaka u RH (SKS), kao jedina kulturno-informacijska knjižnična ustanova u Hrvatskoj koja prikuplja, obrađuje i daje na korištenje građu na slovačkom jeziku, izgradila je fond sukladan potrebama zajednice korisnika, ali još više i važnije – svojim je bogatim aktivnostima i sadržajima u javnosti osvijestila postojanje slovačkoga jezika i slovačko književno stvaralaštvo u našoj zajednici. Ne zanemarujući primarnu, knjižničnu aktivnost, slovačka je knjižnica preuzela ulogu promotora slovačke kulture u najširem smislu riječi – od predstavljanja najznačajnijih djela i autora slovačke književnosti, očuvanja tradicionalne kulture i običaja kroz razne festivale (na slici), izložbene programe, zatim izdavaštva posvećenog zanimljivostima iz slovačke povijesti, umjetnosti, etnologije i gastronomije, sve do promicanja slovačke kinematografije, suradnje na slovačkoj radioemisiji i tečajeva slovačkog jezika za građanstvo.

Fondom od oko 3 900 svezaka raznovrsne knjižnične građe organizirane u zbirke koristi se oko 70 članova u Našicama i oko 250 u stacionarima. Većinom su to učenici i studenti.

Među zbirkama slovačke knjižnične građe posebno mjesto zauzima zavičajna zbirka koja je ujedno i najvredniji dio fonda (na slici). U njoj se prikuplja sva građa koja dokumentira povijest, život i djelovanje slovačke manjine u Republici Hrvatskoj. Zbirka nosi naziv CROSLOVACIKÁ (slovaciká = slovački izraz za djelo napisano na slovačkom jeziku ili ono koje se odnosi na Slovačku i Slovake). Dio građe Croslovaciké obrađen je i pripremljen u obliku tiskanog dvojezičnog kataloga s anotacijama; pored njega, SKS je do sada izdala još nekoliko publikacija (knjigu priča na izvornom, arhaičnom slovačkom jelisavačkom govoru, Katalog izdanja Saveza Slovaka u Hrvatskoj) te više brošura posvećenih slovačkoj kulturi i tradiciji. Kao i matična Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice, slovačka je knjižnica u sustavu CROLIST-a, sva njezina građa obrađena je i dostupna putem mrežnog kataloga, a posudba je automatizirana. Dio Zbirke vidi se na slici.

Kako je uspješnost u radu SKS-a rezultat kontinuirane suradnje s mnogim institucijama i udrugama u Hrvatskoj i Slovačkoj, izdvojit ćemo tri najvažnija suradnika koji značajno utječu na njezin rad: to su Savez Slovaka Hrvatske, Matica slovačka Našice i Slovačka nacionalna knjižnica Martin.

Suradnja knjižnice i Saveza Slovaka temelji se na zajedničkom cilju – promicanju pisane slovačke kulture pisanom riječju i poticanju na služenje materinskim jezikom. SKS je jedina profesionalna ustanova koja prikuplja literaturu i dokumente na slovačkom jeziku, a Savez Slovaka kao krovna udruga slovačke manjine u našoj zemlji glavni je izdavač publikacija koje dokumentiraju život manjine u Hrvatskoj. Knjižnica i Savez zajednički surađuju u izdavanju publikacija, predstavljaju knjige i autore - pripadnike svoje zajednice, pripremaju izložbe, potiču učenike slovačke nacionalnosti na korištenje knjižnicom i njegovanje materinskog jezika (kroz radionice i satove kulture).

Suradnja s Maticom slovačkom Našice temelji se na proučavanju slovačkih tradicija, običaja i prošlosti. Knjižnica je izgradila kvalitetnu zbirku etnografske građe koja predstavlja stručnu, teoretsku podlogu većini Matičinih aktivnosti. Dok SKS priprema promotivne materijale kojima javnosti predstavlja slovačku povijesti i tradicije, Matica slovačka Našice ove sadržaje provodi u djelo putem etnografskih izložbi (slovački božićni i uskrsni običaji), tradicijskih radionica (žičarstvo), gastrofestivala.

Središnjoj knjižnici Slovaka sa stručnog je gledišta najvažnija suradnja sa Slovačkom nacionalnom knjižnicom iz Martina koja traje od samog osnivanja SKS-a i koja se temelji na pomoći u nabavi i razmjeni građe, međuknjižničnoj posudbi i povremenim izložbenim projektima. Prošle je godine pokrenuto potpisivanje službenog Ugovora o suradnji između Slovačke nacionalne knjižnice i SKS-a koji bi trebao proširiti suradnju na druga područja knjižnične djelatnosti.

Knjižnice nacionalnih manjina u Hrvatskoj namijenjene su pripadnicima svojih nacionalnih zajednica, ali dostupne i svim građanima Republike Hrvatske. Njihova dvojna uloga – da sudjeluju u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta manjine u većinskom okruženju, dok istovremeno omogućuju integraciju manjinske zajednice u svrhu oplemenjivanja cjeline – dovodi do senzibiliziranja društva za posebne kulturne i informacijske potrebe određene skupine građana. Zato je važno pronaći optimalne modele rada koji će zadovoljiti stručnu i društvenu ulogu manjinske knjižnice. U slučaju SKS-a potvrdilo se da su manjinske knjižnice mostovi koji uspješno povezuju različite kulture samo onda kada kvalitetno surađuju s drugim ustanovama i udrugama sličnog karaktera.