Četvrta konferencija Digitalni dokument & društvo (4th conference Digital Document & Society)
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 29. – 30. travnja 2013.

Marko Rimac, marimac@ffzg.hr
Jelena Sabljak, jsabljak@ffzg.hr
Iva Barković, ibarkovi@ffzg.hr
Filozofski fakultet u Zagrebu

U konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta 29. i 30. travnja održana je četvrta konferencija pod nazivom Digitalni dokument i društvo. Od 2006. godine konferencija Digitalni dokument i društvo posvećena je osvjetljavanju ekonomskih i društvenih dimenzija koncepta „digitalnog dokumenta“. Cilj četvrte konferencije održane u Zagrebu bio je proučiti razvoj ovog područja u skladu sa socio-tehnološkim razvojem weba, a fokus konferencije bio je na raznolikosti u funkciji posredovanja koja povezuje korisnike i izvore u raznolikim kontekstima (sveučilišta, baštinske institucije itd.). U sklopu konferencije održano je 18 predavanja od kojih sedam na engleskom, a ostala na francuskom jeziku.

Program je otvoren predavanjem O diverzifikaciji funkcije medijacije (About Diversifying the Mediation Function) Michaela Bucklanda sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji. Predavanje je obuhvatilo povijesne i teorijske aspekte posredovanja (medijacije) između dokumenata, ljudi i dokumenata te dokumenata samih. U prvome dijelu bavio se povijesnim razvojem migracije dokumenata iz formata u format i tehnologijama koje su uključene u razvoj. Dio ove podteme posvetio je usporedbi različitih tehnologija koje se koriste za multiplikaciju dokumenata. U drugome dijelu predavanja bavio se opisivanjem trenutne situacije u razvoju tehnologija koje se koriste u analizi dokumenata, skladištenju, manipulaciji i sl. Usporedio je različite tehnike za masovno pohranjivanje i dohvat dokumenata i utjecaj tehnologije na migraciju dokumenata. U posljednjem dijelu govorio je o budućim mogućnostima u radu s dokumentima i očuvanju konverzijom.

Tomislav Ivanjko održao je predavanje na temu Korištenje folksonomija u svrhu poboljšanja organizacije i menadžmenta znanja u kojem je predstavio istraživanje folksonomija koje je napravio u suradnji s profesoricama Mihaelom Banek Zoricom i Sonjom Špiranec. Naglasak predavanja bio je na uporabi folksonomija u kontekstu organizacije znanja te upravljanja ili menadžmenta znanja, posebice u kontekstu poduzeća 2.0.

Profesor Michael Buckland održao je i predavanje na temu Bilješke urednika: studija u promijenjenom posredovanju s fokusom na promjeni procesa vođenja i objavljivanja bilješki urednika dokumentarnih izdanja. Naglasio je potrebu da se bilješke urednika digitaliziraju i objave na internetu te je u sklopu toga predstavljen projekt editorsnotes.org – mrežno orijentiran alat čija je svrha bilježenje, organiziranje, očuvanje i omogućavanje slobodnog pristupa istraživačkim bilješkama, s posebnim naglaskom na potrebama dokumentarnih uredničkih projekata, arhiva i posebnih knjižničnih zbirki.

U predavanju Vrednovanje zadovoljstva korisnika putem sistema za e-učenje zasnovanog na dijalogu, znanstveni je novak Vanja Slavuj predstavio sistem DOCTUS (razvijen na Sveučilištu u Rijeci) te proveo procjenu zadovoljstva korisnika. Evaluacijom se nastojalo prikupiti informacije o mjerenju iskoristivosti sistema putem uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija i procesa učenja te je zaključak da na iskoristivost sustava utječu faktori poput sadržaja, tehnologije, dizajna i korisnika. Razvijen je mjerljivi element korisničkog zadovoljstva, potvrđene su pouzdanost i ispravnost sistema te se i dalje treba nastaviti istraživati.

Profesorice s Katedre za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ana Barbarić i Ivana Hebrang Grgić, provele su analizu s ciljem prepoznavanja citatnog obrasca u diplomskim radovima studenata bibliotekarstva pohranjenih u digitalni arhiv Filozofskog fakulteta (Darhiv) te rezultate predstavile u predavanju Diplomske radnje studenata bibliotekarstva kao digitalni dokumenti: citatna analiza. Citatnom analizom su zbrojeni i poredani dokumenti i autori citirani u bibliografijama te je rezultat istraživanja baza za buduću studiju. Rezultati ankete su namijenjeni trima grupama – knjižničarima koji će dobiti uvid u nedostatak literature za pojedine teme, profesorima za usmjeravanje studenata u budućem mentorstvu i studentima koji mogu vidjeti kako teze moraju izgledati, ali i koje teme su već obrađene.

Posljednje predavanje na konferenciji je održao Vincent Mabillot sa Sveučilišta Lumière u Lyonu na temu Web galaksija je postala jednolična (Et la galaxie web devint plate). Tema predavanja bila je web galaksija koja je dinamična, sveobuhvatna i dostupna jednim dodirom. Mabillot je prikazao potrebe korisnika kroz povijesni razvoj HTML-a i dinamiku weba koji treba biti lako i stalno dostupan. Osvrnuo se i na „utopiju publikacija mnoštva“ čiji je najočitiji loš primjer Wikipedija, te na društvene mreže kao primjere potpune personalizacije na internetu. Završetak izlaganja Mabillot je posvetio povratku povratku distinktivnom webu koji bi se mogao prikazati posebnim dizajnom analognih uređaja.

Teme konferencije varirale su od projekata do analiza i istraživanja. Iako većina predavanja na francuskom jeziku nije pružila otvorenost i dostupnost kojima se težilo, ipak je ostvaren fokus konferencije u analizama koje su obradile korisničko zadovoljstvo.