-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Skupovi u zemlji


Ljetna škola znanstvene komunikacije: znanstveno pisanje za multidisciplinarnu publiku (Summer School of Scientific Communication: writing research for a multidisciplinary audience)
Sveučilišna knjižnica u Splitu, 15. – 18. srpnja 2013.

Snježana Dimzov
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Splitu
zana@ffst.hr

 

Ovogodišnja multidisciplinarna Ljetna škola znanstvene komunikacije održana je u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu u organizaciji Sveučilišta u Splitu i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od dvadeset i jednog sudionika, najviše ih je bilo iz područja društvenih i humanističkih znanosti te medicine. Službeni jezik bio je engleski.

Ljetnu su školu vodili urednici znanstvenih časopisa: profesorica Ana Marušić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu), glavna urednica časopisa Journal of Global Health; profesorica Ida Raffaelli (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) glavna urednica časopisa Contemporary Linguistics; profesorica Sarah Jack (Institute for Entrepreneurship and Enterprise Development, Lancaster University, UK), pomoćna urednica časopisa Entrepreneurship & Regional Development; profesorica Elizabeth Wager (Committee on Publication Ethics – COPE, UK), dopredsjednica Odbora za etiku u izdavaštvu, a profesor Darko Hren držao je predavanje o statističkim metodama i rezultatima znanstvenih istraživanja.

Cilj Ljetne škole bio je podučiti sudionike kako napisati i objaviti znanstveni rad. Stoga su ciljana publika bili doktorandi i mladi doktori znanosti koji žele unaprijediti svoje vještine pisanja kako bi što uspješnije objavili znanstveni rad u časopisu iz svog područja i po mogućnosti s velikim faktorom utjecaja. Sudionici su na Ljetnu školu trebali donijeti rukopis znanstvenog rada ili doktorske disertacije koji su kratko prezentirali. Daljnji rad na rukopisu odvijao se na radionicama u malim grupama. Tijekom sva četiri dana održavala su se predavanja i radionice u kojima su sudionici bili grupirani prema znanstvenim disciplinama, odnosno područjima istraživanja.

Profesorica Marušić održala je uvodno predavanje o znanstvenoj komunikaciji u istraživanju u kojem je naglasila da pri pisanju znanstvenog rada uvijek treba imati na umu čitatelje kojima je rad namijenjen. Osobine znanstvene komunikacije su jednostavnost i jasnoća. Vrlo je važno držati se strukture rada: uvod, metode, rezultati i rasprava (eng. kratica IMRAD prema introduction, method, results and discussion). Istraživanje treba biti potkrijepljeno dokazima, a naslov rada zvučan kako bi zaintrigirao potencijalnog čitatelja.

U drugom predavanju o strukturi članka profesorica Marušić je govorila o strukturi sažetka, različitim stilovima pisanja referenci, podacima koje urednici časopisa traže kod primanja članka, kao npr. podaci o mogućem sukobu interesa, izvoru financiranja i sl. Veliku pažnju posvetila je pisanju popratnog pisma uredniku kod slanja rada. U trećem predavanju, o uredničkom i recenzentskom poslu, dala je odgovor na pitanje što se događa kada rad stigne u uredništvo časopisa, govorila je o vrstama recenzentskog postupka i ulozi urednika.

Profesorica Wagner održala je predavanje o etici u izdavaštvu, temi u koju su uključeni svi: autori rada, urednici, recenzenti, pa čak i čitatelji. Fokus predavanja zadržao se na autorstvu, sukobu interesa, plagijatorstvu i izvornosti rada.

Profesorica Jack predavala je o pisanju znanstvenoga rada sa stajališta društvenih znanosti. Posebno se zadržala na pisanju uvodnog dijela rada i raspravi.

Profesorica Raffaelli govorila je o pisanju znanstvenog rada u humanističkim znanostima i značajnim razlikama u znanstvenom komuniciranju među različitim znanstvenim grupama.

Svaki rad piše se za određenu čitateljsku publiku kojoj treba biti prilagođen. Prije slanja rada u određeni časopis potrebno je dobro proučiti izdavačku politiku časopisa i prilagoditi rad strukturi i pravilima pisanja tog časopisa.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-