Ann J. Wolpert

S Ann J. Wolpert, ravnateljicom Knjižnica Massachusetts Institute of Technology (MIT) razgovarali smo na 8. seminaru za knjižnice u znanosti i visoke naobrazbe.

1) Na početku, recite nam nešto o sebi i Vašoj karijeri kao knjižničara.

Ravnateljica knjižnice Massachusettskog instituta za tehnologiju (MIT) postala sam u siječnju 1996. godine. U tom svojstvu nadgledam knjižnični sustav Instituta koji se sastoji od pet većih zbirki, četiri manje odsječke knjižnice za specijalizirana stručna područja, skupinu koja nadgleda fee-for-service uslugu te Institutski arhiv i posebne zbirke.

Od siječnja 1999. moja je odgovornost proširena te sam postala odgovorna za MIT Press, koji objavljuje oko 200 prekrasnih novih knjiga i 40 časopisa na godinu u područjima vezanim prije svega za znanost i tehnologiju. Nakon toga sam preuzela predsjedanje u odboru za Technology Review, MIT-jev magazin za inovacije, te sam u 2007. preuzela odgovornost za Academic Media Production Services, koje uključuju usluge obrazovanja na daljinu i vezane sadržaje, MIT TechTV i usluge multimedijalnog snimanja, uređivanja i streaminga.

Prije nego što sam se pridružila MIT-u, radila sam kao izvršni direktor bibliotečne i informacijske službe na Harvard Business School. Prethodna iskustva u knjižnicama također uključuju upravljanje Informacijskim centrom Arthur D. Little, Inc. (gdje sam dodatno angažirana kao savjetnica), kao i poslovi tijekom mnogih godina u vladinim i javnim knjižnicama.

Iako je moja karijera ponešto netradicionalna, svaka nova prilika je proširila moje vidike i poučila me vrijednu lekciju o uzbudljivoj i dinamičnoj struci bibliotekarstva. Bio je privilegij i veliko zadovoljstvo raditi u mnogim različitim vrstama knjižnica toliko godina!

2) Vi ste trenutno ravnateljica knjižnice na MIT-u. Koje vrste financiranja Vaša knjižnica ima?

Knjižnice MIT-a odgovaraju rektoru MIT-a koji je najviši akademski službenik na Institutu. Podržavamo pet škola i ukupno 33 odjela i programa. Devet se različitih akademskih stupnjeva (mnogi s mogućnošću dodatnih specijalizacija) nudi preko škola, odsjeka i programa MIT-a.

Knjižnica se u prvom redu financira iz osnovnog proračuna MIT-a. Ta se sredstva nadopunjuju darovima, donacijama, prihodima od knjižnice MIT-a te sponzoriranim sredstvima za istraživanja. Ukupni godišnji proračun knjižnice je oko 24 milijuna dolara.

Mnogi koji su čuli za MIT možda nisu svjesni da je to relativno mala obrazovna i istraživačka institucija. Institut ima upisano oko 4000 studenata dodiplomskih i oko 6000 studenata diplomskih studija. I dodiplomski i diplomski programi sadrže jaku istraživačku komponentu u postizanju njihovih stupnjeva. Knjižnice MIT-a su članica udruge istraživačkih knjižnica, kroz koju nudimo opsežne informacije o našim financijskim i uslužnim djelatnostima.

3) Koje vrste usluga pružate Vašim korisnicima?

MIT je relativno mala ustanova i zbog toga što se ponajprije usredotočuje na "znanost, tehnologiju i ostala područja znanosti koja će najbolje služiti narodu i svijetu u 21. stoljeću", knjižnice MIT-a imaju luksuz biti u mogućnosti osmišljavanja proizvoda i usluga za zajednicu koja ovisi o našoj pomoći kako bi bili produktivni. Očito posjedovanje jake, vrlo relevantne zbirke prva je odgovornost knjižnice MIT-a. Ali se također jako oslanjamo i na suradnju s drugim istraživačkim knjižnicama, kao i na mrežne usluge isporučene preko interneta, a sve za potrebe naše zajednice.

Na primjer, MIT-u je jedan od glavnih prioriteta pravovremeni i uspješni napredak studenata prema diplomi (stupnju). Naše usluge za studente MIT-a su dizajnirane tako da im se omogući brz i jednostavan pristup informacijama, bibliografskim alatima, nastavnim programima i istraživačkom softveru što im je potrebno za učinkovit i djelotvoran posao – bez obzira jesu li u jednoj od naših knjižnica, u njihovim stanovima, u laboratoriju ili izvan kampusa u posjetu poduzeću ili drugom sveučilištu. U tu smo svrhu razvili i nabavili više različitih mrežno temeljenih alata i korisničkih sučelja, tako da gdje god student bio, on ili ona mogu biti 'u' jednoj od knjižnica MIT-a uz uvjet da su 'na' internetu.

Fakultetsko osoblje MIT-a i znanstvenici također su vrlo mobilni. Mnogi pripadnici osoblja MIT-a provode i nekoliko mjeseci u godini u istraživačkim ustanovama na drugim sveučilištima i u drugim zemljama. Mi smo razvili desktop usluge kako bi fakultetsko osoblje moglo uvijek koristiti zbirke i usluge knjižnica MIT-a koliko god i što je više moguće – bez obzira jesu li u Kini ili Cambridgeu. Testiranje upotrebljivosti ima važnu ulogu u osmišljavanju mrežnih usluga, kao i softver za pregled mrežnog prometa.

Jedna sretna posljedica ovoga na produktivnost orijentiranog pristupa uslugama knjižnice je da u godišnjim anketama na MIT-u i fakultetsko osoblje i studenti vrlo visoko ocjenjuju rad knjižnice MIT-a.

4) MIT se percipira kao jedna od vodećih svjetskih znanstvenih institucija. Kakva je razina komunikacije Vaše knjižnice sa znanstvenicima na MIT-u?

Knjižnice MIT-a imaju trodijelnu strategiju za komuniciranje sa znanstvenicima i stručnjacima na MIT-u.

Prvo, izdajemo polugodišnji bilten koji dostavljamo svim članovima fakulteta. Bilten, koji uređuje naš direktor za komunikacije, ukazuje na nove usluge, osoblje i inicijative.

Drugo, zadužili smo po jednog od naših stručnih knjižničara za marketing i komunikacije sa svakim akademskim odsjekom. Knjižničari održavaju e-mail liste osoblja odsjeka kako bi se mogle najaviti nove usluge, knjige, časopisi i baze podataka od interesa. Oni traže i pružaju orijentaciju u knjižničnim uslugama za nove članove osoblja. Oni prisustvuju seminarima odsjeka da bi unaprijedili razumijevanje novih pravaca istraživanja te također preporučuju nabavu sredstava za koje misle da će biti vrijedni znanstvenicima koje podržavaju.

Treće, nudimo nastavne programe za fakultetsko osoblje koji će im omogućiti da budu u toku s informacijskim resursima i alatima 21. stoljeća.

5) Po Vašem mišljenju, kakve kompetencije treba imati knjižničar u 21. stoljeću?

Ja bih tražila znatiželjan um koji nikada nije zadovoljan sa sadašnjim stanjem, strast za važnim poslom modernog knjižničarstva, nekoga tko je „doma“ s informacijskim tehnologijama, s hrabrošću da potiče pojedince u svim okruženjima na korištenje novih alata, ali i tradicionalnih informacijskih resursa i predanost prema mudroj informacijskoj politici na institucionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

6) Koje je Vaše mišljenje o budućoj ulozi istraživačkih knjižnica u digitalnom dobu te jesu li knjižničari spremni za tu budućnost?

Kao što sam sugerirala u mojem izlaganju na konferenciji, mislim da istraživačke knjižnice imaju ogroman potencijal u digitalnom dobu, pod uvjetom da se mogu usredotočiti na ukupnu vrijednost knjižnica, ne samo na snagu tradicionalne fizičke zbirke knjižnice.

Nije upitno da će tradicionalne zbirke, osobito one koje su povijesno važne, rijetke i neobične, i dalje imati važnost u digitalnom dobu. Međutim, ako je to jedina vrijednost istraživačke knjižnice koju može ponuditi studentima i znanstvenicima, oni će postati sve više marginalizirani kako se sve više i više informacijskih resursa premješta na internet. Rečeno je da ako vaše zbirke ne mogu biti pronađene na internetu, one kao i da ne postoje. Bojim se da će ovo postati sve očitije kako inicijativama kao što su Googleov projekt digitalizacije budu rasle veličina i utjecaj.

Ja sam inspirirana entuzijazmom, tehničkom kompetencijom i inteligencijom knjižničara koje trenutno privlači knjižničarska struka. Mi koji smo u struci već neko vrijeme, moramo dati ovim pametnim, motiviranim, tehnički potkovanim knjižničarima svu pomoć koju možemo tako da oni mogu reinterpretirati važan posao istraživačkih knjižnica u digitalnom dobu. Ako se najbolji vidovi tradicionalnog knjižničarstva mogu spojiti zajedno sa svijetlom budućnosti knjižničarstva 21. stoljeća, bit će to uzbudljiva budućnost za svakoga!

7) Koliko je velik, po Vašem mišljenju, utjecaj otvorenog pristupa na istraživačke knjižnice i kolika je važnost inicijativa kao što su Open Content Alliance ili A2K pokret za znanstvenu zajednicu uopće?

Ja se pridružujem onim promišljenim znanstvenicima posvuda koji su uvjereni da neće biti budućnosti za znanost - kao što je znamo - osim ako ne prevlada neki oblik otvorenog pristupa. Ako istraživači ne mogu lako pronaći i upotrijebiti podatke i graditi slobodno na radu drugih, napredak i invencija će neizbježno propasti. Procesi istraživanja su fundamentalno nespojivi s "plati-pa-koristi" modelom i drugim financijskim modelima kontrole pristupa koju neki izdavači neprestano promiču.

Nesretno je to što relativno bogatstvo mnogih europskih i sjevernoameričkih sveučilišta skriva mnogim zapadnim znanstvenicima surovu stvarnost ograničenja u pristupu iskusnim znanstvenicima koji rade u manje bogatim sveučilištima i laboratorijima.

Bit će mnogo puteva do otvorenog pristupa. Open Content Alliance će olakšati pristup djelima koja su out-of-copyright. Suradnički dogovori kao HathiTrust i Portico će pružiti knjižnicama barem neku sigurnost da je očuvanje digitalnog i digitaliziranog sadržaja dugoročna stvar. Institucionalni repozitoriji će podržati prikupljanje i čuvanje radova autora pojedine institucije.

Na kraju dana, knjižničari moraju pomoći istraživačima u razvijanju strategije koja je institucionalno i nacionalno utemeljena. Izdavači su dobro financirani i visoko motivirani, a time je nerealno očekivati od samih autora da budu u mogućnosti riješiti ovaj problem.

8) Moje posljednje pitanje bi bilo o Vašem posjetu Zagrebu i kako Vam se svidio te Vaše mišljenje o konferenciji?

Duboko sam zahvalna organizatorima konferencije što su me pozvali da sudjelujem na konferenciji, a najviše sam zahvalna Veleposlanstvu SAD-a što je omogućilo moje putovanje u vašu lijepu i nadahnjujuću zemlju. Saznala sam mnogo o znanosti i praksi knjižničarstva u Hrvatskoj zahvaljujući velikodušnosti Ive Melinšćak Zlodi i njezinim jednako strpljivim i ljubaznim kolegama. Nikad nisam imala topliju dobrodošlicu ili pažljivije domaćine.

Kvaliteta radova prezentiranih na konferenciji bila je jednaka ili bolja od konferencija ovdje u Sjevernoj Americi. Najimpresivniji su bili entuzijazam i predanost knjižničara koje sam imala privilegij upoznati.

Konačno, bila bih nemarna kad se ne bih dotakla dostojanstva, elegancije, povijesti i suvremenosti u gradu Zagrebu. Stare zidine u kontrastu s vrlo modernim kafićima, elegantni restorani svjetske klase, kao i divne pekarne s kolačima i burekom, bezbrojni lijepi parkovi izmjenjuju se s elegantno izgrađenim okruženjem, a sve zajedno ostavlja jedno neizbrisivo sjećanje na grad, koji se nadam opet vrlo skoro posjetiti.

Razgovarao: B. Čičovački
bcicovac@gmail.com