-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Vijesti i najave


Vijesti


***

U Trebinju (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina) 17. – 19. travnja 2013. godine održan je međunarodni znanstveni skup pod nazivom Izazovi i stranputice savremenog bibliotekarstva u organizaciji Društva bibliotekara Republike Srpske. Posebna gošća bila je predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Marijana Mišetić.

Okupljeni knjižničari su, između ostalog, iskazali negativan stav prema novom zakonu o knjižnicama u Republici Srpskoj (BiH) koji je na pomolu, a koji će dovesti do promjene načina financiranja javnih knjižnica. Složno su pozvali Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske na preispitivanje ove odluke.

Izvor: http://www.lokoportal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=11111:naucni-skup-bibliotekara-u-trebinju&catid=39:vijesti2trebinje&Itemid=53

***

Krajem veljače 2013. godine otvoren je Hrvatski kutak u Gradskoj knjižnici Arlington (Croatian Corner in Arlington Public Library), u američkoj saveznoj državi Teksas. Svečanom otvorenju prisustvovao je hrvatski veleposlanik u SAD-u, Joško Paro. Policama Hrvatskog kutka virtualno možete pristupiti na adresi http://library.arlingtonva.us/croatian-partnership/croatian-virtual-bookshelf/.

Početkom ožujka otvoren je peti američki kutak u Hrvatskoj, u Gradskoj knjižnici Vukovar. Svečanom otvorenju prisustvovao je veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj, Kenneth Merten. Prvi se put izvan knjižnice vukovarski Američki kutak javnosti predstavio u svibnju, na 4. sajmu informiranja mladih održanom u Perivoju Miše Barne u Borovu Naselju. Djelatnice Knjižnice demonstrirale su korištenje uređaja iPad2 što su posjetitelji Sajma mogli i sami isprobati. Više informacija možete pronaći na Facebook stranici Knjižnice https://hr-hr.facebook.com/pages/Gradska-knji%C5%BEnica-Vukovar/221370497944563.

***

Knjižničarka iz Gradske knjižnice u mreži Knjižnica grada Zagreba, Vesna Stričević, biciklirala je za knjižnice na međunarodnoj knjižničarskoj (ne)konferenciji Cycling for libraries (C4L) koja se održala 18. – 26. lipnja 2013. godine. Ovogodišnja, treća po redu knjižničarska avantura u lobiranju za knjižnice bila je duga 400 kilometara. Započela je u Amsterdamu, gdje su se sudionici susreli s članovima Europskog parlamenta i uručili im proglas o važnosti narodnih knjižnica pod nazivom The declaration for the regulation of libraries at a European level, a završila je u Bruxellesu, centru Europe, gdje su knjižničari posjetili Europski parlament i družili se sa zastupnicima.

Dnevni izvještaji dostupni su na Facebooku i Twitteru https://www.facebook.com/#!/cyc4lib?fref=ts i https://twitter.com/cyc4lib.
Službena stranica manifestacije je http://www.cyclingforlibraries.org/. Cjelovit izvještaj očekujte u sljedećem broju Novosti.

***

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu proglašena je knjižnicom mjeseca na portalu Europske knjižnice (The European Library) povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. http://www.theeuropeanlibrary.org/tel4/newsitem/1700. Više informacija na internetskoj stranici NSK http://www.nsk.hr/susret-s-novinarima-u-povodu-odabira-nsk-kao-knjiznice-mjeseca/.

***

U proljeće 2013. godine održala su se dva velika svjetska sajma knjiga, u ožujku Lajpciški sajam knjiga, a u travnju Londonski sajam knjiga. Hrvatski autori i nakladnici u Leipzigu se predstavljaju već tradicionalno, dok su se u Londonu ove godine predstavili prvi put, i to u sklopu programa Welcome Croatia, osmišljenog u povodu Hrvatskog ulaska u Europsku uniju.

U sklopu Lajpciškog sajma održala se Prva međunarodna konferencija o poticanju rane pismenosti Prepare for life! – Raising Awareness for Early Literacy Education na kojoj je predstavljen projekt Knjige za bebe Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ iz Koprivnice (o Konferenciji vidi u posebnom tekstu u ovome broju).

Više o hrvatskom nastupu u Leipzigu možete pročitati na stranici http://www.nsk.hr/sajam-knjiga-u-leipzigu/, a u Londonu na stranici http://www.kulturpunkt.hr/content/domaca-knjiga-putuje-u-london.

***

Dana 4. ožujka 2013. godine održao se Dan muzejske solidarnosti u koji su se uključili mnogi svjetski muzeji, knjižnice i druge kulturne institucije kako bi iskazale solidarnost s kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini, u prvome redu sa Zemaljskim muzejom Bosne i Hercegovine u Sarajevu koji je zatvoren prije nekoliko mjeseci. I šest je drugih bosanskih kulturnih institucija, među kojima Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, u opasnosti od zatvaranja: Zemaljski muzej, Historijski muzej, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Umjetnička galerija, Kinoteka, Nacionalna i univerzitetska biblioteka i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica. Kao vidljivi znak sudjelovanja u inicijativi, koju je pokrenula platforma Cultureshutdown, institucije su na svoja vrata i/ili izložbene predmete zalijepili dvije ukrštene žute trake. Više informacija o platformi i inicijativi na http://www.cultureshutdown.net/.

***

U Područnoj školi Roč 24. svibnja 2013. godine održao se znanstveni skup u povodu 530. obljetnice prve hrvatske tiskane knjige Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine. Skup su organizirali Katedra Čakavkog sabora Roč i Pučko otvoreno učilište „Augustin Vivoda“ Buzet, a partneri su bili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koja u svojoj riznici čuva dva izvornika hrvatskog Prvotiska, od kojih je jedan za vrijeme skupa bio izložen u Roču. Program skupa dostupan je na http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2013/05/Vi%C5%A1e-pojedinosti-o-Skupu.pdf.

***

Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac prigodnim je programom i stručnim skupom pod nazivom Od ilirskih čitaonica do suvremenih knjižnica 1. ožujka 2013. godine proslavila 175. godišnjicu svojega djelovanja. Više pročitajte na http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=51126.

***

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 29. – 30. travnja 2013. godine održala se međunarodna konferencija Digital Document and Society s temom Diversification and renewal of mediations. Više o konferenciji možete pronaći na http://doc-soc.sciencesconf.org/.

***

U Opatiji se od 20. do 24. svibnja 2013. godine održala međunarodna konferencija MIPRO 2013 (International Convention of Information and Communication Technology, Electronics and Microelectronics). Nekoliko je radova s temama iz knjižničarstva bilo zastupljeno u sekciji Računala u obrazovanju (CE) kojoj je od ove godine jedna od podtema Računala u knjižnicama i izdavaštvu. Program sekcije CE dostupan je na http://www.mipro.hr/MIPRO2013.CE/ELink.aspx, a radovi u zborniku koji je od ove godine prvi put izašao samo u e-obliku, bez tiskane inačice.

***

Od 28. do 31. svibnja 2013. godine u njemačkom gradu Kölnu održala se godišnja konferencija IASSIST 2013. Ovogodišnja glavna tema konferencije bila je Data Innovation: Increasing Accessibility, Visibility and Sustainability. Jedna od podtema bavila se prikupljanjem, obradom i pohranom podataka te pripadajuće zakonske regulative u javnim uslužnim djelatnostima, posebno knjižnicama. Na konferenciji je sudjelovala Marijana Glavica iz Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je predstavila međunarodni projekt SERSCIDA koji se bavi organizacijom prikupljanja i razmjene istraživačkih podataka u društvenim znanostima (http://www.serscida.eu/hr/). Više informacija o konferenciji na http://www.iassist2013.org/iassist-2013-home.

***

15. međunarodna konferencija EURASLIC (European Association of Aquatic Sciences Libraries and Information Centres) održala se 13. svibnja 2013. u Varni u Bugarskoj s temom World Ocean of Data & Information: Creating Value by their Organization and Management. Program je dostupan na adresi http://euraslic15.io-bas.bg/program.html.

***

U Ženevi u Švicarskoj 19. – 21. lipnja 2013. održana je konferencija OAI8, točnije CERN-ove radionice o inovacijama u znanstvenoj komunikaciji. Više informacija na https://indico.cern.ch/conferenceDisplay.py?ovw=True&confId=211600 i https://www.facebook.com/CERNoai8.

***

U Münchenu u Njemačkoj 26. – 29. lipnja 2013. održava se 42. godišnja konferencija LIBER s temom Research Information Infrastructures and the Future Role of Libraries. Više informacija na http://www.liber2013.de/index.php?id=19.

***

Manifestacija Noć knjige održala se i ove godine 23. travnja povodom obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava. 23. travnja proglašen je Svjetskim danom knjige i autorskih prava 1995. godine na Glavnoj skupštini UNESCO-a jer su na taj datum 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Istog su datuma tijekom godina rođeni ili umrli ugledni autori kao što su Maurice Druon, K. Laxness, Vladimir Nabokov, Josep Pla i Manuel Mejía Vallejo. Od 1996. godine 22. travnja obilježava se i Dan hrvatske knjige u spomen na Marka Marulića, koji je toga datuma 1501. godine dovršio Juditu.
Mnoge su se hrvatske knjižnice uključile u ovu manifestaciju svojim programima koje su provodile od 18 SATI do 1 poslije ponoći. Izvještaje iz nekih knjižnica pročitajte u ovom broju Novosti, a više o manifestaciji saznajte na http://nocknjige.hr/.

***

U travnju 2013. godine predstavljan je Ruksak (pun) kulture, pilot-projekt Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja, i sporta, koji bi trebao djeci od vrtićke do srednjoškolske dobi približiti umjetnost i kulturu. U prvoj fazi program je namijenjen djeci iz manjih sredina, u kojima često nedostaje kulturnih i umjetničkih sadržaja. Programe će provoditi književnici, likovni i kazališni stručnjaci, glazbeni i plesni umjetnici, koji će zajedno s mladima čitati, slikati, svirati, kako bi pobudili njihovu interes za kulturne sadržaje, potakli slobodno izražavanje, maštu, kreativnost i učvrstili samopouzdanje.

U nekim je školama izvedena predstava Lasica na tavanu Studia Kubus, nakon koje su učenici na poklon dobili bojice i blokove sa zadatkom da ilustriraju svoj doživljaj predstave. U drugima je bila profesionalna pripovjedačica bajki i priča, Jasna Held, koja je djeci pričala bugarske, engleske, uzbekistanske i norveške bajke. Na festivalu dječje knjige Monte Librić u Puli pisac Miroslav Mićanović vodio je radionicu poticanja čitanja Put u središte kratke priče. To je tek početak bogatijeg programa, jer zasad je Ruksak (pun) kulture pilot-projekt, a natječaj za 2014. bit će raspisan u srpnju ove godine.

Voditeljica programa je Maja Zrnčić, a više informacija s popisom svih aktivnosti dostupno je na http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=8787 i http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=8816. (Marija Ott Franolić, marijaott@gmail.com)

***

Učenici 4. b razreda Osnovne škole Vladimira Nazora iz Pazina snimili su spot pjesme Svi ko mi na znakovnome jeziku u suradnji s Gradskom knjižnicom Pazin i Društvom „Naša djeca“.

Oni su se, naime, uz kolegu iz razreda koji prati nastavu na znakovnom jeziku senzibilizirali za osobe s drukčijim potrebama. „Otpjevati” pjesmu na znakovnom jeziku naučili su uz pomoć roditelja-suradnika i asistentice za znakovni jezik.

Inače, pjesma Svi ko mi nastala je još 2009. godine u sklopu projekta Pazin i Pazinština – nekad i sada.

Videospot se može pogledati na stranici http://www.youtube.com/watch?v=cvYuSyhz3hk. (Iva Ciceran, ivaciceran@yahoo.com, Marina Marušić, msironicus@yahoo.com)

***

U manifestaciji Noć knjige i obilježavanju Dana hrvatske knjige 22. i 23. travnja 2013. sudjelovale su i knjižnice uključene u projekt Tulum s(l)ova.

Učenici iz Industrijsko-obrtničke škole Sisak bili su u njihovoj Narodnoj knjižnici i čitaonici „Vlado Gotovac“ gdje su predstavili projekt. Gospodarska je škola povodom Dana hrvatske knjige posjetila Dječji vrtić Varaždin gdje su učenici čitali tiskane i digitalne slikovnice koje su objavili „tulumaši“ iz međimurske Tehničke škole Čakovec, pjevali su dječje pjesmice uz gitaru, zasladili se tortom, a djeca iz vrtića recitirala su im i plesali.

Tulum s(l)ova u Prvoj gimnaziji Varaždin trajao je cijeli tjedan zahvaljujući gostima učenicima i mentorima iz Portugala i Njemačke, koji su od 20. do 27. travnja u sklopu Comeniusovog projekta boravili u školi. Učenici su čitali legende koje su sami napisali i preveli na engleski jezik te poeziju i odlomke iz romana, novela i putopisa hrvatskih autora. Čitanje tekstova raznih autora nastavilo se na različitim lokacijama, arheološkom lokalitetu Aqua Iasae (Varaždinske Toplice), zagrebačkim i varaždinskim ulicama i trgovima, trakošćanskom jezeru, dvorcu Veliki Tabor, krapinskom Muzeju neandertalaca.

Pokretačka knjižnica OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu Noć knjiga je provela u ivanečkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici „Gustav Krklec”. „Tulumaši” su čitali djeci bajke i priče; Dramska grupa voditeljice Nataše Roginek izvela je predstavu Neobična knjižničarka; Učenička zadruga Ivančica voditeljice Melite Brodar učila je sudionike manifestacije kako raditi reciklirani papir; kreativnu radionicu pisanja pjesama na kajkavskom s motivima prirode i ekologije vodila je učiteljica Marija Videc; a obje povijesne skupine, voditeljica Suzane Jagić i Sonje Poljak, istražile su povijest pisma i povijest ivanečke gradske knjižnice i rezultate prikazale na dva postera. Članovi Foto-kluba Deseti K, koji djeluje u ivanečkoj školi, pratili su događaje sa svojim fotoaparatima. Fotografije će biti izložene u Gradskoj knjižnici.

Program je predstavljen na međunarodnoj konferenciji u Dohi. U trećem se ciklusu planira širenje projekta i izvan hrvatskih granica, stoga je potrebno dokumentaciju prevesti na engleski jezik i napraviti vizualni redizajn. (Draženka Stančić, drazenka.stancic@gmail.com)

***

Nova biblioteka Marulica Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu pokrenuta je ove godine s namjerom objavljivanja sadržajno i tematski različitih publikacija, u klasičnom ili digitalnom obliku. Izdanja Marulice namijenjena su svim korisnicima Odjela za djecu i mlade: djeci, mladima, njihovim roditeljima, učiteljima i profesorima, stručnim suradnicima i knjižničarima. U skladu s misijom i vizijom Knjižnice, cilj je razvijanje ljubavi prema knjizi, poticanju čitateljskih navika, pismenosti i kreativnog stvaralaštva.

Prva knjiga objavljena u toj biblioteci jest Slikovnica mojeg djetinjstva; knjiga sjećanja (http://www.gkmm.hr/dl/Slikovnica_mojeg_djetinjstva-m.pdf). Riječ je o pričama, dojmovima i esejima poznatih i nepoznatih autora, ponajprije Splićana, ali i mnogih iz drugih krajeva Hrvatske koji su se odazvali pozivu Knjižnice da se prisjete svoje najdraže slikovnice i napišu nam priču o tome. Uz priče, tu su današnje fotografije autora, kao i one iz djetinjstva, te njihovi kratki životopisi. Pogovore su napisale profesorica Diana Zalar i psihoterapeutkinja Branka Jakelić. Knjiga, koja je mnoge dirnula i oduševila, promovirana je u Noći knjige, a promotorice su bile Mirjana Nazor i Lucija Puljak. Voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu Ranka Javor istaknula je da ovu knjigu smatra vrijednim kulturološkim dobrom.

Mirjana Nazor na predstavljanju se pitala zašto se vraćamo knjigama djetinjstva, je li to nostalgija za mladošću jer se čovjek, optimizmom pamćenja, sjeća samo lijepih trenutka. Zaključila je da su priče i bajke ostavile snažan pečat na one koji su ih čitali, jer je nekad druženje s knjigom bio obiteljski događaj. Nadalje objašnjava da priče djetetu treba čitati s dušom, predanošću, veseljem, one pomažu da djeci prenesemo neke važne poruke, savjete koje će lakše prihvatiti kroz likove u priči, primjerice kako biti suosjećajan. I ono što je najvažnije, pričanje priča pomaže u razvoju govora, širi dječja znanja te potiče maštu.

U drugoj knjizi, Split u snigu 2012., izdanoj u digitalnom formatu, prikupljeni su prozni i poetski radovi, kao i fotografije naših sugrađana, malih i velikih, o prošlogodišnjem nezaboravnom snijegu u Splitu. Možete je pročitati na http://issuu.com/gkmm/docs/split_u_snigu. (Grozdana Ribičić, gribicic@gkmm.hr, Meri Butirić, mbutiric@gkmm.hr)

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-