Uvodnik

Ove je godine zima dugo potrajala, no zimski san nije uspavao dječje knjižničare koji su dolaskom proljeća (još više) prionuli poslu. Od veljače, i posljednjeg broja Novosti, knjižničarska zajednica je bogatija za mnoštvo aktivnosti, nekoliko stručnih skupova i okruglih stolova, projekata, Festival dječje knjige Monte Librić i još mnogo toga, stoga ovaj broj prikazuje bogatstvo i različitost knjižničarske struke u svoj svojoj raskoši. Lipanjski broj HKD Novosti tematski se bavi uslugama i programima za djecu i mlade u školskim i narodnim knjižnicama u kojima središnju ulogu ima poticanje čitanja. Kroz mnoštvo tekstova prikazani su primjeri dobre prakse poticanja čitanja kod djece svih dobnih skupina – od onih predškolske dobi (i njihovih roditelja) do srednjoškolaca – a šarenilo programa pokazuje kako se knjižničari jednako dobro snalaze u tradicionalnom (papirnatom) i virtualnom okruženju (čitateljski klubovi/blogovi). Europska godina glasnog čitanja potaknula je Komisiju za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a da bude inicijator i organizator prve nacionalne kampanje za poticanje čitanja naglas od najranije dobi. Zašto je takva kampanja važna kad bebe ne znaju čitati? Čitanje u bilo koje doba dana, a pogotovo prije spavanja, i ugodno druženje djeteta u roditeljevom naručju potiče posebnu vezu, nakon ludog dnevnog ritma prepunog obveza smiruje male i velike! Slušajući melodiju i ritam materinjeg jezika djeca lakše svladavaju govor, uče o svijetu oko sebe, razvijaju maštu… Ljubav prema čitanju razvija se od malena, pa iako se intenzitet, interesi i potrebe tijekom života mijenjaju (od slikovnica, školske lektire preko ispitne literature, knjiga o roditeljstvu do stručne literature), ona ostaje prisutna cijeloga života. Stoga je važno roditelje i odrasle koji se bave djecom poučiti zašto je čitanje važno, jer mala djeca sama ne mogu doći u knjižnicu. Članak o biblioterapiji i razgovor s Ivanom Bašić također se lijepo uklapaju u tematski broj, kao i predstavljanje rada dviju komisija HKD-a vezanih uz čitanje. Također su predstavljeni i novi stručni časopisi koji se bave književnošću za djecu. Nadam se da će kolegice i kolege pronaći inspiraciju u prikazanim programima i projektima, a iz popisa radionica CSSU-a odabrati neku koja će im pomoći u dodatnoj edukaciji za tako potrebno i važno cjeloživotno obrazovanje. Alka Stropnik

Pripremajući ovaj broj, urednice HKD Novosti su se, kao što vidite iz ovog paralelnog slaloma, izvještile u četveroručnom pisanju. Što to točno jest, kao i mnoge druge zanimljivosti – pročitajte u reportaži o Knjižnici i književnom svratištu Zvona i nari. Slalom moraju izvesti i oni koji se kroz ovaj broj Novosti žele kretati tako da izbjegnu priče o uslugama za djecu i mlade i poticanje čitanja – dječji su knjižničari, naime, posve zauzeli broj. I to s pravom, održali su čak pet domaćih i aktivno sudjelovali (barem) na tri inozemna skupa, naučili nas da djeci treba čitati od rođenja, podsjetili nas na omiljene knjige i likove iz djetinjstva na čelu s Hlapićem, naučili što je to brodvejski sindrom hrvatskih dječjih kazališta, čitali smo mi, u obitelji svi, spavali u knjižnicama, provjerili kako se čita u Češkoj i još mnogo, mnogo toga. Poveli su nas sa sobom i u virtualni i u književni i u pedagoški svijet i pokazali kako se dobro snalaze u svima njima. U ovome broju otkrijte i kako se prepisuje i uzima biblioterapija. Ovo nije prvi put da se Novosti bave uslugama za djecu i mlade. Pogledajte Novosti br. 16 iz lipnja daleke 2001. godine www.hkdrustvo.hr/datoteke/13 i pročitajte nekoliko vrlo zanimljivih razgovora s inozemnim stručnjacima.‎ Mali predah od dječjih tema potražite u pregledu ostalih proljetnih i ljetnih aktivnosti. Predsjednica HKD-a Marijana Mišetić izvijestila je o ovogodišnjoj skupštini i konferenciji EBLIDA-NAPLE, profesorica Aleksandra Horvat izvijestila je o sastancima dvaju pravnih stručnih tijela (EBLIDA-in EGIL i IFLA-in CLM). U organizaciji HKD-a preveden je EBLIDA-in dokument Pravo na e-čitanje. Ne zaboravimo da će za nekoliko dana Republika Hrvatska postati dio Europske unije kojoj ćemo posvetiti sljedeći tematski broj. Sljedeći sastanak EBLIDA-inog Izvršnog odbora održat će se u Hrvatskoj u čast ulaska u EU. Održana je i 31. godišnja skupština Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, predstavljeni su novi brojevi glasila regionalnih društava Svezak i KaLibar. Hrvatske knjižnice su se na Dan muzejske solidarnosti u ožujku solidarizirale sa Zemaljskim muzejom u Sarajevu i drugim ugroženim bosanskohercegovačkim kulturnim institucijama. Manifestacijom Noć knjige u travnju su obilježile Svjetski dan knjige i autorskih prava i Dan hrvatske knjige. Koprivnička knjižnica primila je iznimno vrijednu međunarodnu nagradu za svoj program kojim doprinosi socijalnoj inkluziji Roma. Cijeli nas broj, zapravo, podsjeća na jednu od temeljnih zadaća (narodnih) knjižnica – očuvanje pismenosti, pisane riječi, teksta kao komunikacijskog, edukacijskog i umjetničkog diskursa u vremenu kada je on ugrožen sa svih strana na isti način kao i komunikacija, edukacija i umjetnost. Upravo sve te tri komponente sadrži naša ljetna književna preporuka na kraju broja – Žena koja je legla u krevet na godinu dana. Požurite je što prije posuditi! I nemojte zaboraviti prije čitanja zaboraviti nanijeti kremu s visokim faktorom. Tea Čonč