Međunarodna radionica Djeca i knjige
Sarajevo, 14. – 15. lipnja 2013.

Mario Kolar
Knjižnica Osnovne škole Gola (Prekodravlje)
mario.kolar@gmail.com

U organizaciji Goethe instituta iz Zagreba, Sarajeva i Beograda u Sarajevu je 14. i 15. lipnja održana međunarodna radionica Djeca i knjige: koncepti i ideje za poticanje čitanja namijenjeni djeci do 13 godina. Na radionici su sudjelovali knjižničari i učitelji iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, a među desetak knjižničara iz Hrvatske bilo je i troje knjižničara iz Podravine: Ana Škvarić, ravnateljica Narodne knjižnice Virje, Antonija Šikulec, knjižničarka u OŠ Koprivnički Bregi i OŠ „Ivan Lacković Croata“ Kalinovac te Mario Kolar, knjižničar i učitelj u OŠ Gola i OŠ Ferdinandovac.

Voditeljica radionice bila je Ute Hachmann, ravnateljica Gradske knjižnice njemačkog grada Brilona, koja je sudionicima na teorijskoj i praktičnoj razini predstavila strategije i ideje kojima njezina, ali i ostale njemačke knjižnice, pokušavaju probuditi interes za čitanje kod djece osnovnoškolske dobi. Na početku radionice predavačica je istaknula da Njemačku, kao i zemlje jugoistočne Europe, a vjerojatno i ostatak svijeta, muči problem sve manjeg interesa djece za čitanje, što knjižnice nastoje promijeniti na različite načine. Svjesni da jednokratne manifestacije ne daju željeni učinak, njemački su knjižničari osmislili „spiralni kurikulum“ kojem je cilj povezivanje knjižnica i obrazovnih institucija u svrhu poticanja čitanja. U tom smislu njemačke su knjižnice u novije vrijeme sve više postale mjesto izvanškolskog učenja, odnosno partneri u obrazovanju, koji djeci nude atraktivne programe sa svrhom da ih približe knjigama i čitanju. Dio tih iskustava predavačica je podijelila sa sudionicima radionice.

Ne ulazeći u detaljnije obrazlaganje svih programa koje provode njemačke knjižnice, u ovom ću ih kratkom osvrtu spomenuti samo nekoliko. Brigu oko čitalačkih navika njemačke knjižnice posvećuju djeci od najmlađe dobi, kroz projekte kao što su Knjige za bebe, Knjižnice za čekaonice i sl. Posebno bih istaknuo projekt Metar za čitanje. Radi se doslovno o metru na kojem se pored određene visine nalaze savjeti što i kako djetetu te visine dati za čitanje. Sličan projekt je i Medijski metar na kojem se također kod određene visine nalaze savjeti koje bi medije (knjiga, računalo, televizija, mobitel), kako i koliko dijete te visine trebalo koristiti. Među zanimljivijim projektima istaknuo bih i Kino sa slikovnicama. Radi se o interaktivnim slikovnicama (tj. prezentacijama) koje imaju filmski učinak: dijete pritiskom na određene dijelove prezentacije upravlja njezinim pokretanjem, čime stvara svojevrsni film. Vrlo je zanimljiv i projekt Kasting za knjige u sklopu kojeg djeca glasuju za najljepše korice, naslove i sadržaje knjiga. Projekt Šokiraj učitelja – pročitaj knjigu sastoji se u tome da djeca preko ljetnih praznika pročitaju knjige koje nisu za lektiru, o tome od knjižnica dobiju potvrde te im njihovi učitelji to vrednuju kao dodatnu aktivnost iz njemačkog jezika i književnosti.

Predavačica je spomenula i predstavila još mnogobrojne programe i ideje kako učinkovitije poticati čitanje kod djece, a većinu tih radionica sudionici su i sami prošli. Osim njezinih prijedloga, sudionici su i međusobno razmijenili iskustva i ideje o poticanju djece na čitanje te su svi sa sobom ponijeli mnoštvo ideja koje će moći primijeniti u svojem radu.