Planiranje i upravljanje zaštitom knjižnične građe: radionica CSSU-a Dragice Krstić
Znanstvena knjižnica Zadar, 10. svibnja 2013.

Željka Aleksić
Znanstvena knjižnica Zadar
zeljka.aleksic@zkzd.hr

Stručno predavanje i radionica Planiranje i upravljanje zaštitom knjižnične građe održana je 10. svibnja 2013. godine u Znanstvenoj knjižnici Zadar u organizaciji Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, Društva knjižničara Zadar i Matične službe Gradske knjižnice Zadar. Predavačica Dragica Krstić, konzervatorica je savjetnica i voditeljica Odjela zaštite i pohrane knjižnične građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Radionici je prisustvovalo 22 knjižničara iz Znanstvene knjižnice, Sveučilišne knjižnice, specijalnih (Arheološki muzej u Zadru, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru), narodnih (Zadar, Biograd) i školskih knjižnica Zadarske županije te konzervatorica-restauratorica iz Državnog arhiva u Zadru.

Predavanje se sastojalo od sljedećih tematskih cjelina: definicije temeljnih pojmova i načela u zaštiti, koncepti i pristupi u zaštiti građe, svojstva materijala knjižnične građe, uzroci i vrste oštećenja, metode i tehnike zaštite, kriteriji odabira građe za zaštitu, planiranje i upravljanje zaštitom, modeli upravljanja zaštitom, izrada programa i planova zaštite. Poseban naglasak stavljen je na važnost dugoročnog i kontinuiranog motrenja stanja knjižnične građe i čimbenika oštećenja/rizika temeljem kojeg bi se osigurala realna podloga za donošenje planova i strateških odluka u zaštiti. Predavačica je predavanje potkrijepila praktičnim primjerima iz rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, osobito Odjela zaštite i pohrane koji više od pola stoljeća skrbi o najvećem i najvrednijem fondu pisane i tiskane kulturne baštine u Hrvatskoj. Stručnjaci Odjela spremni su pružiti informaciju, savjet ili uputu svima koji trebaju njihovu pomoć u nastojanju da očuvaju integritet hrvatskog kulturnog blaga. Predstavljen je i program Održavanje knjiga čistima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Program detaljno opisuje aktivnosti koje NSK poduzima u svrhu poboljšanja okruženja u kojem se nalazi knjižnična građa kako bi se produžio njezin vijek trajanja i smanjila potreba za konzervatorsko-restauratorskim zahvatima.

U drugom dijelu radionice knjižničari su razmijenili iskustva o zaštiti i pohrani građe. U Zadarskoj županiji samo Znanstvena knjižnica i Državni arhiv u Zadru imaju knjigovežnice koje obavljaju izradu i popravak uveza i opreme knjižnične građe. Knjigovežnica Znanstvene knjižnice počela je s radom 1950. godine nakon što je Knjižnica dobila pravo na obvezni primjerak. Odjel za restauriranje, mikrofilmiranje i fotografiranje Državnog arhiva u Zadru osnovan je 1968. godine. Do tada je postojala samo radionica za izradu zaštitnih kutija i mapa. Restaurira se uglavnom gradivo iz samog Arhiva, kao što su bilježnički spisi, zemljopisne karte, nacrti, grafike i pergamene, a po potrebi obavljaju se i usluge restauracije i uveza za druge ustanove. Najčešće se restaurira papir ručne izrade na kojem su pisali zadarski i dalmatinski bilježnici u srednjem vijeku, ručnom ili strojnom tehnikom.

Na primjerima nekoliko knjiga i pergamena pokazano je više vrsta oštećenja, svojstva materijala i odgovarajući načini zaštite. Osobita pažnja posvećena je biološkim oštećenjima. Eneida Škara, konzervatorica-restauratorica iz Državnog arhiva u Zadru, upoznala je polaznike radionice s prijenosnim uređajem Veloxy (VEry Low OXYgen (http://www.rgi-genova.com/disinfestation.php) koji pomoću inertnog plina dušika rješava probleme infestacije bez štetnih utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš. Uređaj je izumio nuklearni fizičar Ercole Gialdi, a metodu je zajednički razvilo nekoliko zemalja (Italija, Velika Britanija, Španjolska i Švedska) u okviru projekta EU-a Save Art kao alternativu fumigaciji štetnim i otrovnim plinovima. U zadnjih petnaestak godina sve više knjižnica koristi Veloxy, primjerice Biblioteca nazionale Marciana, Vatikanska knjižnica, švedska Kraljevska knjižnica, British Library, Library of Congress i druge (http://www.ifla.org/files/assets/pac/nieves_valentin_presentation.pdf).

Osim u knjižnicama, uređaj se uspješno koristi za dezinfestaciju slika, namještaja, kože i umjetnina općenito. Zaključeno je da je za potrebe knjižnica, arhiva i muzeja u Hrvatskoj potrebno nabaviti barem jedan uređaj. U završnom dijelu radionice polaznici su izrađivali strategiju i plan zaštite građe na temelju procjene potreba zaštite knjižnične građe/zbirki u svojoj knjižnici.

Na kraju je iskazno zadovoljstvo organizacijom radionice koja će dodatno potaknuti knjižničare na odgovarajuću zaštitu i pohranu bogate i raznovrsne kulturne baštine koju čuvaju knjižnice Zadarske županije.