Rad s djecom i mladima u školskim i narodnim knjižnicama: radionica CSSU-a Alke Stropnik i Dajane Brunac
Gradska knjižnica Zadar, 19. studenog 2012.

*** zbog tehničkih problema ovaj članak nije objavljen u prethodnome broju, glavna urednica se ispričava autorici i čitateljima

Nada Radman
Gradska knjižnica Zadar
nada.radman@gkzd.hr

Mladi sve manje čitaju! Kako lektiru učiniti zanimljivijom? Sve slabija kultura čitanja! Roditelji, čitajte svojoj djeci! Ispodprosječni rezultati čitalačke pismenosti hrvatskih 15-godišnjaka! – tek su neki od naslova koji se često mogu pronaći u tiskovinama i na internetskim portalima, ili teme o kojima se može čuti u tv-emisijama i radijskim, svakodnevnim razgovorima i dr.

Kako se knjižnice nose s ovim problemom, odnosno koje bi vještine knjižničari trebali imati (i koristiti) za rad s djecom i mladima, kako kreirati programe i usluge za njih i s njima te kako formirati knjižnične zbirke koje će djeca i mladi rado koristiti – osnovna su pitanja koja su činila okosnicu predavanja/radionice Rad s djecom i mladima u školskim i narodnim knjižnicama.

Radionicu za knjižničare spomenutih tipova knjižnica zajednički su organizirali Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara i Gradska knjižnica Zadar, u kojoj je 19. studenoga 2012. i održana. Voditeljice radionice bile su Alka Stropnik iz Knjižnice Medveščak KGZ-a i Dajana Brunac iz Gradske knjižnice Zadar, istaknute stručnjakinje u radu s djecom i mladima, osobito praktičnom. Obje predavačice već dugi niz godina rade na odjelima za djecu i mlade svojih matičnih ustanova. Uz to, obje su aktivne članice domaćih stručnih i interdisciplinarnih udruženja (Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež, Hrvatskog čitateljskog društva), međunarodnih stručnih tijela – Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za djecu i mlade (D. Brunac) i Međunarodnog udruženja igroteka – International Toy Library Association (A. Stropnik), te aktivne sudionice ili predavačice na brojnim domaćim i stručnim skupovima.

Spomenute reference, ali i činjenica da je radionica bila namijenjena kolegama iz prakse, tj. knjižničarima koji rade na dječjim ili mješovitim odjelima narodnih knjižnica te školskim knjižničarima, zasigurno su pridonijele postavljanju sadržajne strukture ove radionice u kojoj su se na vrlo zanimljiv i dinamičan način nadopunjavala teorijska uporišta i najnovija stručna saznanja s primjerima dobre prakse iz hrvatskih i inozemnih knjižnica. Polaznici su se tako mogli upoznati s konkretnim programima i uslugama drugih knjižnica koje bi u ponešto prilagođenom obliku mogli primijeniti u svojim uvjetima: od uređenja prostora, formiranja kvalitetnih knjižničnih zbirki, prisutnosti na društvenim mrežama i korištenja novih tehnologija pri čemu se može primijeniti načelo S njima, a ne samo za njih, suradnje sa sestrinskim knjižnicama uključivanjem u projekt Sister Libraries for Children's and Young Adult's Reading i dr.

Za vrijeme radionice polaznici su sudjelovali u rješavanju brojnih kreativnih zadataka. Podijeljeni u grupe, igrali su književni kviz, slabijom rukom vizualno predočavali pročitanu priču, izrađivali plakat za neki zamišljeni projekt te ga potom predstavljali, itd. Knjižničari su se tako mogli poistovjetiti sa svojim mladim korisnicima i sami doživjeti kreativni poticaj zanimljive i zabavne atmosfere jedne edukativne radionice. Voditeljice su na kraju uputile jasnu poruku polaznicima da je temeljni cilj svakog kreativnog rada s djecom i mladima u knjižnicama poticanje čitanja te da svaka takva radionica treba imati podlogu u književnome ili nekom drugom tekstu!