Sviđa ti se ili lajkaš?: računalno nazivlje u knjižničarstvu

Ana Borić
Filozofski fakultet u Zagrebu
aboric@ffzg.hr

Pojavom društvenih mreža u našem okruženju mnogo toga se promijenilo – od načina komuniciranja do poslovanja i povezivanja s drugim ljudima. U svakodnevnu uporabu tako su ušli izrazi koji izvorno potječu iz engleskog jezika, a s vremenom su svoje mjesto u hrvatskom jeziku pronašle i hrvatske inačice koje se koriste u žargonu. Više se nikome ne sviđa knjiga nego se lajka, ako se nešto želi podijeliti neće se samo napisati, već tweetati. Ovo su samo neke od riječi koje su postale prisutne u svim područjima života te je danas skoro nemoguće pronaći osobu koja neće razumjeti da je nečije zanimanje bloger i da mu popularnost može rasti jednostavnim sheranjem na Fejsu.

No postavlja se pitanje koja je cijena globalizacije i ubrzanog tehnološkog razvoja za jezik? Antun Halonja u svojoj knjizi Od računalnog žargona do računalnog nazivlja navodi na koje načine internet utječe na hrvatski jezik: uvode se novi internetski nazivi poput mail, site, monkey, lajkati (najčešće anglizmi ili izvorne engleske riječi). Potom, šire se anglizmi, pokrate i kratice u općemu jeziku (npr. tnx, pozz, CU tj. see you), a u pisanome se tekstu emocije iskazuju pomoću emotikona. Već dugo engleske riječi ulaze u hrvatski jezik, a s razvojem informacijskih tehnologija one su sve brojnije. Još prije dvadeset godina ovu problematiku otvorila je Milica Mihaljević sa svojom knjigom Hrvatsko računalno nazivlje: jezična analiza kada je istraživala računalni jezični korpus u razdoblju od 1984. do 1990. godine. Prikazala je načine postanka računalnih naziva te zaključila da je gotovo svaki engleski računalni naziv potvrđen kao tuđica ili posuđenica u hrvatskom jeziku.

Jedan od uzroka ovakve situacije svakodnevna je pojava novih tehnologija i pojmova koji u hrvatskom jeziku ne pronalaze odgovarajući naziv pa je nerijetko jednostavnije prilagoditi postojeću riječ na engleskom jeziku, nego pronaći zamjenu na hrvatskom. Ukoliko je to neizbježno, preporučuje se grafijsko prilagođavanje riječi pod uvjetom da se zadovoljava jasnoća riječi. Takvu prilagodbu su prošle riječi poput hardvera i softvera te su svima razumljive i označavaju upravo ono što i trebaju. Strane su riječi poželjne u situacijama kad se ne može pronaći odgovarajući prijevod te ih je poželjnije pisati prilagođene nego manevrirati s izvornim oblikom. One se dekliniraju po pravilima hrvatskog jezika, no često se potkradaju greške poput korištenja crtice u deklinaciji. Pogrešno je napisati da se „kvarom hard disk-a gube datoteke” te je u ovoj situaciji bolje koristiti genitiv koji glasi „hard diska”, no potpuno je ispravno tek korištenje hrvatske sintagme tvrdi disk. Crtica se koristi isključivo pri deklinaciji kratica poput SMS-a i HTML-a. Ukoliko neka riječ nema smislenu verziju na hrvatskom jeziku, dopušteno je korištenje izvornog oblika, no on bi se u tekstu trebao označiti kurzivom.

U situacijama u kojima je to moguće, poželjno je koristiti hrvatske riječi. Anglizmi koji se teže prilagođavaju hrvatskom jeziku pružaju bolju priliku hrvatskim riječima jer se u takvim situacijama upornije traži riječ koja može zamijeniti izvornu. Svatko će razumjeti što je environment ili development, no i u računalnom žargonu ih je poželjno zamijeniti s riječima okruženje i razvoj. Korištenje hrvatskih riječi poželjno je, ali i profesionalnije. Forsiranje jezičnog purizma nije rješenje, no svakako je nužno njegovati jezik. Potrebno je pružiti mu priliku da se proširi novim hrvatskim riječima umjesto engleskim izrazima. Ovo su neki od primjera riječi koje su zaživjele u hrvatskom jeziku i mogu u potpunosti zamijeniti izvorni engleski oblik: poveznica (link); mrežna stranica (web page), mrežno mjesto (web site), privitak (attachment), čavrljanje ili ćaskanje (chat), poslužitelj (server). Pojmovi mrežne stranice i mrežnog mjesta preporučuju se knjižničarima i u prijevodu ISBD (ER): Međunarodni standardni bibliografski opis računalnih datoteka još od 2001. godine. Jedna od riječi koja također pronalazi svoj put do hrvatske publike je dlanovnik te zamjenjuje ručno računalo, tj. tablet. Iako se u medijima još uvijek može čuti engleska verzija, nesumnjivo je da će osoba koja poznaje bar osnove terminologije računalnog nazivlja razumjeti riječ dlanovnik. Možda s vremenom i one riječi koje su donijele društvene mreže i informacijska tehnologija nađu svoju zamjenu u hrvatskom jeziku. Očekivano je da će određene skupine bolje razumjeti engleske nazive od hrvatskih koje manjina upotrebljava, no upornijim promicanjem hrvatskih izraza situacija bi se vjerojatno poboljšala. U već spomenutoj knjizi o računalnom nazivlju Antun Halonja donosi i rječnik hrvatskog računalnog žargona gdje su prikazani nazivi koji su postali dijelom jezika. Rječnik je nastao na temelju određenog korpusa građe: hakerskih priručnika, blogova, osobnih bilješki, informatičkih časopisa i Rječnika hakerskoga žargona.

Ne smije se zanemariti i činjenica da se računalna tehnologija sve češće pojavljuje u najranijem razdoblju obrazovanja, a učenici se susreću s raznim pojmovima računalnog nazivlja već od djetinjstva. O tome su Sanja Škifić i Emilija Mustafić pisale u svom radu Anglizmi i hrvatsko računalno nazivlje kroz prizmu jezičnoga konflikta i jezične ideologije objavljen u časopisu Jezikoslovlje 2012. godine (dostupan na http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=140138 op. ur.) u kojem su predstavile istraživanje provedeno prošle godine među učenicima osnovnih škola u Zadarskoj županiji. Rezultati su pokazali kako ispitanici u većoj mjeri odabiru anglizme u onim slučajevima kada procjenjuju da su uporabno manje zahtjevni u usporedbi s hrvatskim izrazima te ih u većoj mjeri nude kao odgovore na ponuđene ilustracije računalne tehnologije kada procjenjuju da su se uspješno prilagodili zakonitostima hrvatskoga jezika. Ipak, istraživanje pokazuje kako je za sve ispitanike hrvatski nesumnjivo jezik identifikacije i komunikacije.

Pitanje računalnog nazivlja u hrvatskom je jeziku danas aktualnije no ikada te je nemoguće predvidjeti daljnji razvoj situacije i prilagodbe riječi. Neovisno o tome služite li se računalom ili kompom, jeste li gejmer ili igrač video igara, knjižničar koji se svojim korisnicima pokušava približiti sheranjem, twitanjem, fejsanjem ili nečim trećim, na vama je da izaberete hoćete li prihvatiti engleske nazive, prilagođene hrvatske inačice ili sasvim nove riječi u računalnom žargonu koje širenjem knjižničnih usluga na internetu nezaobilazno postaju i dijelom knjižničarskog nazivlja.