Djelovanje Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva i suradnja s IFLA-inom Sekcijom knjižnica za djecu i mladež

Dajana Brunac
Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež, Gradska knjižnica Zadar
dajana@gkzd.hr

Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež osnovana je 1999. godine u okviru Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva na poticaj Ivanke Stričević, u to vrijeme djelatnice Knjižnice Medveščak, koja je osmislila plan i program Komisije i u suradnji s Helom Čičko, tada koordinatoricom Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice u Zagrebu, započela mnogobrojne programe i aktivnosti koje su zajednicu dječjih knjižničara učinile prepoznatljivom u hrvatskim i svjetskim okvirima. Članice Komisije odabrane su iz narodnih knjižnica različitih dijelova Hrvatske, kako bi donijele iskustva iz matičnih ustanova i specifičnosti okruženja u kojima djeluju.

Komisiji je cilj praćenje zbivanja u području knjižničnih usluga i programa za djecu i mladež u Hrvatskoj i svijetu, sudjelovanje u radu svih stručnih tijela i skupina stručnjaka koji utječu na razvoj dječjih knjižnica, u svrhu unapređivanja službi, usluga i programa namijenjenih djeci i mladeži u narodnim knjižnicama. Također, Komisija surađuje s drugim komisijama i sekcijama koje djeluju u HKD-u.

Jedna od kontinuiranih aktivnosti Komisije je organiziranje godišnjega stručnog skupa u suradnji s Knjižnicom Medveščak. Pozvanim izlaganjima domaćih i inozemnih stručnjaka te primjerima dobre prakse predstavljaju se usluge i programi za djecu i mlade u skladu s temom skupa, prezentiraju inovacije i iskustva, potiče suradnja te daju smjernice za budući rad. Od početka održavanja do danas skup se bavi uslugama za sve dobne skupine korisnika, od beba i djece rane dobi do roditelja te programima poticanja čitanja, novim tehnologijama i pismenostima 21. stoljeća.

Svake godine članice Komisije izrađuju Listu dobrih knjiga (http://www.hkdrustvo.hr/hr/strucna_tijela/17/publikacije/) objavljenih u Hrvatskoj, pri čemu su zastupljeni hrvatski i strani autori. Biraju se slikovnice, knjige za djecu, knjige za mlade i stručna literatura za roditelje u okviru deset kategorija, počevši od slikovnica za bebe i djecu rane dobi. Lista se objavljuje na mrežnoj stranici HKD-a i predstavlja u medijima, a knjižničari je mogu upotrebljavati kao smjernicu za preporuke u radu s korisnicima, nabavi građe ili za programe poticanja čitanja poput čitateljskih klubova. Mrežna stranica Komisije redovito se nadopunjava stručnim sadržajima, a broj posjetitelja najbolji je pokazatelj da ispunjava svoju svrhu. Osim Liste dobrih knjiga obnavljaju se popisi zanimljivih mrežnih stranica, CD-ROM-ova i zvučnih knjiga, a započelo se i s izradom liste preporuka stripova za djecu i mlade.

Komisija sudjeluje u programu Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara; njezine članice realiziraju dvije radionice: Rad s djecom i mladima u narodnim i školskim knjižnicama i Uvođenje i razvijanje usluga za bebe, djecu rane dobi i njihove roditelje u narodnim knjižnicama.

Promicanje čitanja u ranoj dobi jedna je od stalnih aktivnosti Komisije. Po uzoru na talijanski program Nati per leggere i engleski Born to Read, 2004. je godine pokrenut projekt Čitajmo im od najranije dobi koji se provodio u nekoliko hrvatskih gradova. Ove je godine pokrenuta kampanja Čitaj mi!, prva nacionalna kampanja, posvećena poticanju čitanja naglas djeci od rođenja. Komisija je kampanju osmislila u suradnji s drugim institucijama, a započela je i organizaciju projekta Čitanje naglas.

Važan čimbenik u radu Komisije i njezinoj prepoznatljivosti u međunarodnoj knjižničarskoj zajednici kontinuirana je suradnja s IFLA-inom Sekcijom za djecu i mladež (Libraries for Children and Young Adults Section) u čijem su Stručnom odboru (Standing Committee) i članice Komisije (Ivanka Stričević kao tajnica Sekcije od 2001. do 2003., zatim kao predsjednica Sekcije u dva mandata od 2003. do 2007., Verena Tibljaš kao članica od 2007. do 2011. i Dajana Brunac kao članica od 2011. do danas).

Uloga je Sekcije omogućavanje dostupnosti knjižničnih usluga djeci i mladima cijeloga svijeta, te promicanje čitanja, kao i promicanje međunarodne suradnje u području knjižničnih usluga za djecu i mlade. Glavne aktivnosti Sekcije jesu razmjena iskustava, edukacija, osposobljavanje i istraživanje u svim aspektima rada te suradnja s drugim IFLA-inim sekcijama i međunarodnim udrugama kao što su International Reading Association (IRA), International Board on Books for Young People (IBBY) i druge.

Suradnja Komisije i IFLA-ine Sekcije realizira se dvosmjerno: kontinuiranim informiranjem knjižničara u Hrvatskoj o radu IFLA-e te u informiranju članova Sekcije o hrvatskom knjižničarstvu za djecu i mlade. Komisija je zaslužna za prijevod IFLA-inog dokumenta – Izjava o djeci i internetu te za prijevod triju IFLA-inih Smjernica (Smjernice za knjižnične usluge za djecu, Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi te Smjernice za knjižnične usluge za mladež, u kojima su programi za mlade riječke i zadarske knjižnice navedeni kao primjeri dobre prakse zajedno s drugim programima iz cijeloga svijeta).

Sekcija organizira i provodi mnogobrojne programe u koje se mogu uključiti sve knjižnice na međunarodnoj razini. Opće informacije o projektima dostupne su na mrežnoj stranici http://www.ifla.org/libraries-for-children-and-ya/projects. Projektu Sister Libraries cilj je izgradnja partnerstva, razmjena mišljenja i iskustava, suradnja i razvijanje zajedničkih programa za djecu i mlade, a do sada je uključeno 48 zemalja. Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež sudjeluje u projektu The World Through Picture Books čiji je cilj kreiranje liste najkvalitetnijih slikovnica iz zemalja cijelog svijeta po izboru knjižničara, u svrhu promoviranja jezika, kulture i izdavaštva za djecu i nabave knjiga iz drugih zemalja.

Pri formiranju liste najkvalitetnijih slikovnica iz zemalja cijelog svijeta članice Komisije HKD-a odabrale su deset slikovnica hrvatskih autora dostupnih na tržištu za djecu u dobi do 11 godina, čija se kvaliteta procjenjuje uspješnim prožimanjem teksta i ilustracija te odgovarajućim tehničkim karakteristikama (primjerice, veličinom i primjerenošću slova, kvalitetom papira i dr.). K tome, slikovnice trebaju nositi pozitivnu poruku.

U projekt je uključeno više od trideset zemalja. U suradnji s izdavačima koji su ih distribuirali, odabrane slikovnice predstavljene su na izložbi u sklopu IFLA-ine godišnje konferencije u Helsinkiju (slika) te na izložbama u knjižnicama Engleske, Japana i Francuske.

Na ovogodišnjoj IFLA-inoj konferenciji u Singapuru članica Komisije predstavit će programe za bebe i djecu rane dobi koji se provode u hrvatskim knjižnicama.