|
Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021. Broj 83, prosinac 2020. Broj 82, ožujak 2020. Broj 81, srpanj 2019. Broj 80, siječanj 2019. Broj 79, listopad 2018. Broj 78, srpanj 2018. Broj 77, travanj 2018. Broj 76, siječanj 2018. Broj 75, listopad 2017. Broj 74, srpanj 2017. Broj 73, ožujak 2017. Broj 72, siječanj 2017. Broj 71, listopad 2016. Broj 70, srpanj 2016. Broj 69, travanj 2016. Broj 68, siječanj 2016. Broj 67, listopad 2015. Broj 66, srpanj 2015. Broj 65, ožujak 2015. Broj 64, listopad 2014. Broj 63, lipanj 2014. Broj 62, travanj 2014. Broj 61, prosinac 2013. Broj 60, listopad 2013. Broj 59, lipanj 2013. Broj 58, veljača 2013. Broj 57, listopad 2012. Broj 56, lipanj 2012. Broj 55, ožujak 2012. Broj 54, prosinac 2011. Broj 53, rujan 2011. Broj 52, lipanj 2011. Broj 51, ožujak 2011. Broj 50, prosinac 2010. Broj 49, rujan 2010. Broj 48, lipanj 2010. Broj 47, travanj 2010. Broj 46, prosinac 2009. Broj 45, studeni 2009. Broj 44, srpanj 2009. Broj 43, ožujak 2009. Broj 42, prosinac 2008. Broj 41, rujan 2008. Broj 40, srpanj 2008. Broj 39, travanj 2008. Broj 38, prosinac 2007. Broj 37, rujan 2007. Broj 36, lipanj 2007. Broj 35, ožujak 2007. Broj 34, prosinac 2006. Broj 33, rujan 2006. Broj 32, lipanj 2006. Broj 31, ožujak 2006. Broj 30, prosinac 2005. Broj 29, srpanj 2005. Broj 28, ožujak 2005. Broj 27, prosinac 2004. Broj 26, srpanj 2004. Broj 25, ožujak 2004. Broj 24, studeni 2003. Broj 22/23, lipanj 2003. Broj 21, prosinac 2002. Broj 20, kolovoz 2002. Broj 19, travanj 2002. Broj 18, prosinac 2001. Broj 17, listopad 2001. Broj 16, lipanj 2001. Broj 15, veljača 2001. Broj 14, svibanj 2000. Broj 13, listopad 1999 Broj 12, ožujak 1999. Broj 11, srpanj 1998. Broj 10, ožujak 1998. Broj 9, studeni 1997. Broj 8, svibanj 1997. Broj 7, rujan 1996. Broj 6, veljača 1996. Broj 5, listopad 1994. Broj 4, rujan 1994. Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994. |
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 42, prosinac 2008. :: Skupovi i manifestacije u zemlji
Upravljanje znanstvenim informacijama: plovimo li punim jedrima? 8. seminar za knjižnice u sustavu znanosti i visoke naobrazbe, Zagreb, 24.-25. 10. 2008.
U listopadu je u Zagrebu održan osmi po redu Seminar za knjižnice u sustavu znanosti i visoke naobrazbe pod naslovom Upravljanje znanstvenim informacijama: plovimo li punim jedrima?, a tema je bila sustav znanstvenih informacija u cjelini. Predavanja su se doticala različitih aspekata sustava: pravnih propisa i normi vezanih uz sustav, modela organizacije, financiranja i upravljanja sustavom, sigurnosti, suradnji među sastavnicama sustava te položajem knjižničnog sustava i sustava znanstvenih informacija u širem društvenom i globalnom informacijskom okružju.
Seminar je razvio jedra u petak, 24. listopada na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, koji je dugogodišnji velikodušni domaćin ovoga skupa. Program je otvoren pozdravnim riječima u ime organizacijskog odbora, Hrvatskog knjižničarskog društva, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Filozofskog fakulteta i CARNeta. Prvi blok od tri predavanja pozvanih stranih predavača započela je Ann Wolpert, voditeljica knjižnica Massachusets Institute of Technology iz SAD-a, izlaganjem The Value of Academic Libraries in the 21st Century. Gošća iz Irske, Terese Hackett iz eIFL.neta, govorila je o utjecaju međunarodnih povelja i europskog zakonodavstva na hrvatski zakon o autorskom pravu. Drago Kardoš iz Središnjeg specijaliziranog informacijskog centra za prirodoslovlje u Ljubljani održao je zanimljivo predavanje o kategorizaciji i vrednovanju znanstvenih informacija slovenskih znanstvenika.
Domaći pozvani predavači izlagali su tijekom petka poslijepodne i subote prijepodne. Zoran Bekić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra – SRCE, osvrnuo se na e-infrastrukturu za knjižnice: što je već poduzeto, a koji nas dio posla još čeka. Srećko Jelušić sa Sveučilišta u Zadru govorio je o informacijskoj infrastrukturi kao osloncu razvoja sveučilišta. Uvijek aktualno financiranje knjižnica bilo je tema izlaganja Vesne Vašiček i Mirjane Hladike s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Na programu je bila i tema otvorenog pristupa (Iva Melinščak Zlodi, Filozofski fakultet u Zagrebu), kao i uloga narodnih knjižnica u pružanju znanstvenih informacija (Jagoda Ille, Knjižnica „Medveščak“ u Zagrebu).
U subotu su dva bloka radionica ponudila praktično upoznavanje s nekoliko zanimljivih tema: sustav za e-učenje Merlin (Tona Perišić, SRCE), pretraživanje elektroničkih izvora citiranosti (Marijan Šember i Bojan Macan), Web 2.0 i znanstvena komunikacija (Jagoda Ille i Krešimir Zauder), upravljanje kvalitetom u visokom obrazovanju (Damir Ljubotina), novo sučelje EBSCO (Jan Luprich, EBSCO), novosti u Web of Knowledge (Jeffrey Clovis, Thomson Reuters) te RFID tehnologija u knjižnicama (Vladimir Kurelec i Saša Petar, VIVA Info). Sve što ste željeli znati o vođenju velike znanstvene knjižnice mogli ste upitati Ann Wolpert na neformalnoj radionici Kava s Ann.
Uz intenzivan radni program nije nedostajalo niti prilika za druženje tijekom stanki uz kavu, koktela u petak i ručka u subotu. Kao i drugi tradicionalni knjižničarski skupovi, i ovaj je prilika za susrete s kolegama iz dalekih dijelova Hrvatske, obnavljanje kontakata i prijateljstva, upoznavanje s predstavnicima sponzorskih tvrtki i dogovaranje suradnji u budućnosti.
Velika „hvala“ za još jedan uspješan seminar ide članovima organizacijskog i programskog odbora, svim institucijama koje su pomogle pri rješavanju mnogih stvari „tehničke“ prirode, domaćim i stranim sponzorima kao i vrijednim studentima i svima ostalima koji su na bilo koji način pomogli pri organizaciji. Ali, prava je vrijednost svakog skupa zainteresirana publika – oko 150 knjižničara iz cijele Hrvatske – čije nam je prisustvo i zadovoljstvo uvijek najveća nagrada za trud. Hvala vam na dolasku i pozivamo vas na druženje i iduće godine, uz neku novu zanimljivu temu!
M. Mayer
mmayer@irb.hr
|
|
|
|