Događaj koji je postao iskustvo
Learning spaces, working places: the library as a learning centre

Više: http://www.debibliotheken.nl/content.jsp?objectid=19905

Početkom listopada 2008. u nizozemskom gradu Drontenu, u organizaciji Low Countries Library Link, održan je trodnevni seminar kojem su nazočili sudionici iz Nizozemske, Danske, Velike Britanije, Njemačke, Finske, Norveške, Francuske, Belgije, Austrije i Litve. Predstavnici iz Hrvatske bili su Anita Baier Jakovac iz Gradske knjižnice Vukovar i Marko Tot s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Osnovna tema seminara bila je prikazati na koji način knjižnice mogu i trebaju postati centri cjeloživotnog učenja i mjesta na kojima će korisnici raditi. Uloga knjižnice samo za posudbu i korištenje građe nastoji se velikim dijelom preokrenuti u mjesto okupljanja korisnika, organiziranja zajedničkih radionica i sl. S tim u vezi je promijenjena i uloga djelatnika knjižnice. Njihov tradicionalni knjižničarski posao (obrada knjiga, ulaganje u police, aktivnosti oko posudbe i sl.) stavlja se u drugi, u nekim knjižnicama i nepostojeći plan.
Predavanja i radionice u okviru seminara održavale su se u kulturnom centru De Meerpaal (www.meerpaal.nl).

Jedan od predavača, Sergio Dogliani iz Londona, predstavio je zanimljivu Idea Store koncepciju u kojoj su spojeni knjižnica i usluge za učenje i informiranje. Načelo korištenja građe i usluga je jako slobodan, korisnici mogu neometano koristiti sve kao da se nalaze kod kuće; konzumacija jela i pića dopuštena je u cijelom prostoru, bez ograničenja, kao i korištenje mobitela, na primjer. Programi i aktivnosti koje se provode su raznoliki i uključuju sve: od književnih večeri, kompjutorskih radionica do plesnih tečajeva, aromaterapija i sl. Idea Store velikim staklenim površinama komunicira s vanjskim prostorom, smještena je u blizini trgovina i posebna se pozornost pridaje reklamiranju. Radi se svih sedam dana (čak i nedjeljom), ukupno 71 sat tjedno (www.ideastore.co.uk).

Jan Gommer iz FlevoMeer Library Lelystad prikazao je vizije i strategije obrazovne uloge knjižnice, koja treba postati mjesto učenja i stjecanja znanja i vještina. Potrebe korisnika se mijenjaju, a u skladu s tim i usluge koje knjižnica nudi trebaju biti promijenjene. Informatori su u stalnoj interakciji s korisnicima, njihov je radni pult zamijenjen cjelokupnim prostorom u kojem se kreću. Korisnike dijelimo u tri skupine: oni koji se mogu snaći sami, oni koji trebaju pomoć u traženju informacija i oni koji uopće ne posjećuju knjižnicu. U okviru promjena koje knjižnice trebaju proći kako bi postali centri učenja podrazumijevaju se promjene u uslugama, potrebama, umrežavanju te u osoblju, koje ne bi trebalo biti samo knjižničarske struke nego, naprotiv, iz što više različitih struka kako bi se mogle pružiti što kvalitetnije i raznovrsnije informacije.

Sudionicima seminara bilo je ponuđeno osam radionica, među ostalima i Učenje kao iskustvo Johana Rippena, o tome na koji način treba osmisliti i provesti neko događanje u knjižnici da ono ne bude samo događaj (event), nego da (p)ostane iskustvo (experience). Pet je osnovnih kotača – krugova uvjeta za to: zahtjevi događanja, događanje mora sadržavati osobine igre, kvalitetu i intenzitet, mora animirati korisnike da dođu u knjižnicu, treba se znati tko vodi glavnu riječ – korisnici ili djelatnici?

Anneke Manche je u svojemu izlaganju Dvostruko učenje: podupiranje javnosti koja uči i rad u organizaciji za učenje prikazala praksu u pokrajini Gelderland, gdje se naglasak stavlja na učenje, timski rad, inovacije i korištenje svega onoga što imamo u knjižnicama u svrhu učenja. Važan je rad s ljudima i kroz ljude, kao i rad na osobnom cjeloživotnom učenju.
Zaključak je upit: kako zadržati virus učenja aktivnim / živim u našoj organizaciji / knjižnici (http://www.biblioservice.nl/)?

Mirko Lukacs predstavio je rezultate istraživanja Stilovi učenja u cjeloživotnom učenju (http://www.teleacnot.nl/) - formalni i neformalni načini učenja, mjesta na kojima ljudi obično uče, razlozi zašto ne uče, popularne teme o kojima se uči, oblici i mediji iz kojih ljudi vole učiti. U konačnici su prikazane četiri vrste korisnika s obzirom na način i razloge učenja – orijentirani na zadatak, na cilj, na detalje i na znanje općenito.

Sudjelovala sam na okruglom stolu o iskustvima iz prakse u različitim zemljama. Predstavila sam program Gradske knjižnice Vukovar - Ljeto u Knjižnici, u okviru kojega organiziramo radionice upravo u obliku kakav je na ovom seminaru prikazan, što je pozdravljeno kao dobra praksa. Novost za sudionike je i način na koji su osmišljene konverzacijske radionice – osim u samoj knjižnici, program se provodi i vani, u pravim, iako simuliranim situacijama, među sugrađanima – kada su polaznici radionica zapravo turisti.

Nakon službenih izlaganja i radionica organiziran je posjet Nieuw Erfgoed Centrumu – muzeju i edukacijskom centru u kojem djeca, ali i odrasli mogu vidjeti stalne i povremene postave izložbi o nastanku i povijesti pokrajine Flevolandije (http://www.nieuwlanderfgoed.nl/english).
Posjetili smo i brodogradilište Batavia Werf, gdje smo imali priliku vidjeti način izrade starih jedrenjaka, turističke i povijesne atrakcije Nizozemske (http://www.bataviawerf.nl/en/index.html).

Po povratku u Amsterdam, osim samoga grada, posjetili smo i Gradsku knjižnicu (http://www.oba.nl/), veličanstveno zdanje u kojem su fantastično osmišljeni prostori za učenje, razonodu, igru, čitanje, pretraživanje interneta ili zajedničko druženje u restoranu iz kojeg se Amsterdam vidi kao na dlanu.

A. Baier Jakovac
odrasli@gkvu.hr