25. proljetna škola školskih knjižničara: Komunikacija u školskoj knjižnici – ukorak s vremenom
Vodice, 14. – 17. travnja 2013.

Dejana Kurtović
Knjižnica IV. osnovne škole Bjelovar
dejana.kurtovic@knjiznicari.hr

Jubilarna, 25. proljetna škola školskih knjižničara, sa središnjom temom komunikacija u školskoj knjižnici – ukorak s vremenom, održana je od 14. do 17. travnja 2013. godine u Vodicama u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

Zahvaljujući različitim metodama poučavanja i oblicima rada (plenarna izlaganja, okrugli stolovi i stručne radionice, frontalni i rad u grupama…) u trodnevnom programu tristotinjak knjižničara osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova usvojili su nove sadržaje iz knjižnično-informacijskog obrazovanja kako bi ih mogli primijeniti u svojoj praksi. Nažalost, ove godine su izostali gosti iz drugih zemalja (osim dviju kolegica iz Slovenije i dviju iz BIH) te je prvi put Proljetna škola održana bez međunarodnih sudionika.

Škola je svečano otvorena u nedjelju 14. travnja 2013. kulturno-umjetničkim programom učenika OŠ Smiljevac i Gimnazije Ivana Pavla II iz Zadra, a pozdravni je govor održao Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje. U povodu četvrt stoljeća rada Proljetne škole školskih knjižničara, knjižničarka koja je sudjelovala na svim dosadašnjim Školama, Jadranka Groza, prof. i dipl. knjižničarka OŠ „Braća Bobetko” iz Siska, podsjetila je sve kako je škola nastajala i razvijala se u proteklih 25 godina. Vizualno, videoisječkom dočarala je važnost Proljetnih škola, osobito za školske knjižničare.

U ponedjeljak, 15. travnja 2013. poticajna predavanja o tome kako komuniciramo, na koji način možemo poboljšati komunikacijske vještine održali su renomirani stručnjaci iz područja komunikacijskih znanosti: Pavao Brajša (predavanje o komunikacijskim bipolaritetima u našim razgovorima), Željko Kostelnik (predavanje pod nazivom Slušam ali ne čujem!), Dragan Knežević (Komunikacija, dalje od mog nosa) i Melita Schmitz, knjižničarka iz OŠ Slatine (predavanje naslovljeno To smo mi, ljudi!, u kojem je prezentirala rezultate nekoliko svjetskih istraživanja o tome kako stav o nečemu ili nekome utječe na naše ponašanje). Osobito valja istaknuti predavanje Dragana Kneževića, u kojem je predstavio četiri različita komunikacijska tipa i upozorio da je za uspješnu komunikaciju bitno prepoznati, uskladiti se i prilagoditi osobi s kojom komuniciramo i prilici u kojoj komuniciramo.

Znanja s predavanja o preduvjetima uspješne komunikacije knjižničari su proširili na okruglim stolovima na kojima se raspravljalo kako komunicirati bez filtera i je li trema saveznik ili neprijatelj u komunikaciji, posebno u javnoj komunikaciji, te kako je suzbiti i nositi se s njom.

Informativna predavanja za prisutne knjižničare, u utorak 16. travnja, održale su profesorice iz Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara. O pravima korisnika u digitalnom vremenu govorila je profesorica Aleksandra Horvat; tradiciju i suvremenost knjižničnih zbirki NSK predstavila je Dunja Seiter-Šverko, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu; o mogućnostima razvoja knjižnice i zadaćama NSK-a u odnosu na podsustav školskih knjižnica govorila je Veronika Čelić-Tica; Mira Zovko, viša savjetnica za školske knjižnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, predstavila je Standarde za školske knjižnice.

Isti dan na radionicama (pet za knjižničare osnovnih i pet za knjižničare srednjih škola) knjižničari su usvojili praktična znanja, među ostalim o tome kako kvalitetnom komunikacijom do uspješne suradnje, koji su to oblici poslovne komunikacije školskog knjižničara, kako vođenje debate može pomoći u vježbanju komunikacijskih vještina i razvijanju kritičkog mišljenja, i kako pisanje i čitanje mogu biti jedinstven užitak.

Sudjelovala sam na trima radionicama koje su vodili knjižničari: Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice kao strateški mehanizam komunikacije (voditelji su bili Draženka Stančić i Robert Posavec), Izrada kontakt obrazaca uz pomoć Google Docsa (Josip Strija i Tanja Kolar Janković) i Web 2.0 komunikacijski kanal u školskoj knjižnici (Nataša Mesić Muharemi i Tihomir Dunđerović). Sve tri su bile profesionalne, zanimljive, strukturirano i praktično izvedene te će mi puno pomoći u poslu. Na prvoj radionici naučili smo raditi medijski plan i objave za medije, na drugoj informacijski upit u Google Docsu, a na trećoj blog i kako se koristiti Dropboxom, nezaobilaznim alatima u novom komunikacijsko-informacijskom dobu.

Na predstavljanju primjera dobre prakse kolega knjižničara iz cijele Hrvatske treći dan Proljetne škole održano je 13 prezentacija. Zadnje je predavanje, pod nazivom Čitanje za cijeli život bilo moje. Govorila sam o nacionalnom projektu poticanja čitanja kod učenika trećih razreda i njihovih obitelji pod nazivom Čitamo mi, u obitelji svi. (O projektu više pročitajte u tekstu u ovom broju.)

Drugi su primjeri dobre prakse projekti Ivone Šimunović (Učenici-mentori), Anite Tufekčić (Fantastična bića iz bajki) i Sanje Nejašmić (Zavičajna zbirka „Vladimir Nazor”: put do zavičajne zbirke, organizacija i korištenje).

Pokazalo se da primjerima dobre prakse iz stručno-knjižničnog rada treba dati više prostora i da ih treba odvojiti od kulturno-javnog i odgojno-obrazovnog rada. Također, navedene bi primjere dobre prakse svakako trebalo uvrstiti u posebni odjeljak Zbornika Proljetne škole, i to u digitalnom obliku jer su oni, po mojem mišljenju, uz radionice, najvažniji dio Skupa.

Na Proljetnoj školi sudjelovala sam i na radnim sastancima HMŠK-a (Hrvatske mreže školskih knjižničara), ČDZ-a (projekta Čitanjem do zvijezda) i 11. skupštini HUŠK-a (Hrvatske udruge školskih knjižničara). Prisustvovala sam i svečanoj dodjeli godišnje nagrade „Višnja Šeta” kolegicama zaslužnima za izniman rad u prethodnoj godini: Draženki Stančić, knjižničarki OŠ Ivanec, Ines Krušelj-Vidas, knjižničarki OŠ Gornje Stubice i Ani Saulačić, višoj savjetnici za stručne suradnike školske knjižničare AZOO podružnice Split.

Ove su godine izostale kulturne aktivnosti i priredbe kojih je bilo prethodnih godina (kazališna predstava, razgledanje znamenitosti npr. Šibenika, izlet na Prvić, Zlarin ili Kaprije). Ali, družili smo se s književnikom Brankom Čegecom i prisustvovali predstavljanju knjige Školski knjižničar autorica Jasmine Lovrinčević i Dinke Kovačević.

Više o navedenim izlaganjima, predavanjima i radionicama može se pročitati u Zborniku 25. proljetne škole školskih knjižničara RH, koji će biti dostupan u digitalnome obliku preko Digitalne knjižnice Metel Pointa.