13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica: Knjižnice: kamo i kako dalje?
Opatija, 15. – 18. svibnja 2013.

Marta Radoš, marta.rados@uaos.hr
Knjižnica Umjetničke akademije u Osijeku
Josipa Zetović, jzetovic@ufos.hr
Knjižnica Učiteljskog fakulteta u Osijeku

Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica održali su se trinaesti put, od 15. do 18. svibnja 2013. godine. Domaćin je Skupa ponovno bila Opatija, dok su se za organizaciju pobrinuli Hrvatsko knjižničarsko društvo – Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice, Sveučilišna knjižnica Rijeka te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Tema je skupa i ove godine bila Knjižnice: kamo i kako dalje?, a obuhvaćala je četiri podteme: Obrazovanje korisnika, Članstvo u EU: knjižničari gdje smo?, Produktivnost znanstvene zajednice te Knjižnice u vremenu recesije: kako preživjeti?

Svečanosti otvorenja Skupa nazočili su predstavnici svih navedenih organizatora, a u izvrsno organiziranom programu podjednako su bile zastupljene podteme skupa nudeći predavanja, radionice, predstavljajući zanimljiva istraživanja te posterska izlaganja. Rasprave su bile žustre, oko nekih se točaka bilo moguće usuglasiti, druge su i nakon zatvaranja skupa ostale otvorene.

Predavanja koja su se mogla čuti na temu obrazovanja korisnika te istraživanja koja su predstavljena pokazala su kako su knjižničari visokoškolskih i specijalnih knjižnica itekako svjesni važnosti svoje uloge na tom polju te da u ustanovama u čijem sastavu djeluju imaju ulogu partnera u nastavnim i znanstveno-istraživačkim procesima. Predstavljeno je istraživanje informacijskog opismenjavanja korisnika knjižnica osječkoga Sveučilišta, govorilo se o razini informacijske pismenosti studenata na temelju primjera hrvatskih i slovenskih knjižnica, preispitivanju koncepata informacijske pismenosti te novim sadržajima u informacijskom opismenjavanju.

U organizaciji Komisije za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje održan je okrugli stol na temu Razvijanje informacijske pismenosti – knjižnice kao obrazovni centri gdje su predstavljeni primjeri dobre prakse iz knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković te Sveučilišne knjižnice Rijeka. Aktivno se raspravljalo o svim modelima obrazovanja korisnika te na koncu o potrebi izrade standarda informacijske pismenosti na razini Hrvatskog knjižničarskog društva.

U novije se vrijeme u visokoškolskim i znanstvenim ustanovama sve više koriste elektroničkim izvorima informacija, posebno citatnim bazama podataka, te su praćenje citiranosti, indeksiranost i analiza produktivnosti znanstvene djelatnosti postali sastavni dijelom knjižničnog poslovanja. Na Skupu se kroz radionice i okrugle stolove propitivalo trebaju li se i na koji način sve knjižnice uključiti u provođenju tih vrsta usluga.

Knjižnice se, smatraju izlagači, moraju prilagoditi novonastaloj situaciji te proaktivno nuditi korisnicima nove usluge, a bibliometrija kao „vruće područje” koje postaje sve važnije mnogim interesnim skupinama nudi mogućnost knjižnicama da kroz savjetovanje znanstvenika o tome gdje objavljivati, poučavanje o citiranosti i indeksiranosti, uvjetima za napredovanja u zvanja, istaknu svoju ključnu ulogu u praćenju znanstvene produkcije.

Tijekom Skupa održana je izuzetno kvalitetna radionica o bibliometriji te okrugli stol pod nazivom Bibliometrija – između politike, znanosti i knjižničarstva na kojoj su prezentirani općeniti pregledi citiranosti i indeksiranosti, ukazano je na pravilno korištenje metričkih pokazatelja te su prikazane pojedine strategije pretraživanja baza podataka te pokazatelji kao što su odjek časopisa i sl.

Naglašeno je kako ne postoji propis koji knjižnice obavezuje da daju tu vrstu usluga te se vodila žustra rasprava o tome trebaju li sve knjižnice nuditi bibliometrijske usluge i izdavati potvrde znanstvenicima ili je to pak posao Nacionalne i sveučilišne knjižnice te matičnih knjižnica. Kroz predavanja i postere prikazane su analize znanstvene produktivnosti pojedinih ustanova, pojedinih područja znanosti te zastupljenost hrvatskih časopisa u citatnim bazama.

Budući da Republika Hrvatska uskoro postaje članica Europske Unije, poseban je naglasak na Skupu stavljen na ulogu hrvatskih visokoškolskih i specijalnih knjižnica u novom, europskom okruženju, kao i na mogućnosti suradnje s europskim knjižnicama.

Prikazani su zakonski propisi i statistika prikupljanja obveznog primjerka publikacija u zemljama članicama Europske unije, a kroz radionice su prikazani propisi te knjižnični standardi Europske unije koji su od interesa za suvremeno poslovanje u nabavi i međuknjižničnoj posudbi, s posebnim naglaskom na e-izvore i baze podataka. Predstavljena su iskustva iz Slovenije te model konzorcijske nabave u Sloveniji, kao i nabava e-izvora s obzirom na primjenu Direktive Vijeća EU-a.

Također su predstavljene mogućnosti i načini korištenja publikacija nakladnika službenih statističkih obavijesnih podataka: EUROSTAT-a, OECD-a i Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske u svrhu izrade stručnih i znanstvenih radova. Posebno su prikazana elektronička izdanja te mogućnosti njihova korištenja i preuzimanja sadržaja, što je osobito važno za knjižničare. Na predavanjima su predstavljeni i EU-fondovi, nova pravila financiranja, te primjeri uspješno provedenih europskih projekata, kako u državama članicama Europske unije, tako i u hrvatskim knjižnicama te u Hrvatskom državnom arhivu.

Brojna predavanja dotakla su se tema knjižnica u vremenu recesije nudeći primjere dobre prakse i uspješnog snalaženja knjižnica u kriznim vremenima, a tijekom Skupa održane su i sponzorske radionice: EBSCO, WILEY, ELSEVIER,SPRINGER, EMERALD, PROQUEST.

Organizacija Skupa bila je na visokoj razini, predavanja su se većinom odvijala paralelno, a zbog kvalitete ponuđenog, sudionicima Skupa doista je bilo teško odabrati što poslušati.

Skup je ponovno pokazao kako visokoškolske i specijalne knjižnice uspješno odgovaraju na aktualne zahtjeve okruženja i vremena. Okupio je velik broj sudionika koji su imali priliku čuti ukupno 36 predavanja, sudjelovati na pet radionica, dva okrugla stola te vidjeti 18 postera.

Ugodna su bila i druženja u pauzama između predavanja, upoznavanje knjižničara iz svih dijelova Hrvatske, svečana večera za sve sudionike, a posebno smo bili oduševljeni izletom u Senj gdje je Gradska knjižnica Senj za sudionike Skupa pripremila srdačan doček. Osobito nas se dojmio posjet preko 200 godina staroj školskoj knjižnici Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića koja u svojem fondu posjeduje iznimno vrijednu zavičajnu zbirku.
Premda je skup održan po 13. put, trinaest se pokazao sretnim brojem jer je okupio izniman broj sudionika i izlagača te ponudio i ovoga puta aktualne teme i mogućnost za usavršavanje i razmjenu znanja i iskustava.

***

Sudionici skupa posebno su bili oduševljeni subotnjom stručnom ekskurzijom u Senj gdje je Gradska knjižnica Senj pripremila srdačan doček. Ravnateljica Marijana Čorić povela je goste u obilazak i predstavila im povijest Knjižnice (koja se odnedavno nalazi u novom prostoru u staroj gradskoj jezgri) i grada Senja. Nakon razgledanja Knjižnice sudionici Skupa uputili su se u Srednju školu Pavla Rittera Vitezovića gdje ih je knjižničarka Marica Mostarac Štokić povela u obilazak spomeničke Školske knjižnice i održala nadahnut govor o njezinoj bogatoj dvjestogodišnjoj povijesti i neprocjenjivoj vrijednosti njezine zavičajne zbirke. Kroz Gradski muzej Senj, smješten u prekrasnoj palači iz XIV stoljeća, provela ih je ravnateljica Blaženka Ljubović te predstavila muzejske zbirke. Izlet je završio posjetom Tvrđavi Nehaj, simbolu grada Senja iz 1558. godine gdje su vidjeli izložbu senjskih uskoka, kao i heraldičku baštinu Senja. Posebnost ovoga dijela izleta bio je vrlo zanimljiv, duhovit i stručni vodič od kojega su saznali niz pojedinosti o Tvrđavi, primjerice da je sazidana od materijala razrušenih crkava, samostana i kuća izvan zidina. Nakon obilaska svih znamenitosti, uslijedio je organizirani ručak te još nekoliko sati ugodnog druženja.