5. okrugli stol Knjižnice i suvremeni menadžment s temom: Kako i zašto biti vidljiviji i prisutniji
Filozofski fakultet u Rijeci, 22. ožujka 2013.

Marija Šegota-Novak
Gradska knjižnica Rijeka
marijasn@gkri.hr

U Rijeci je 22. ožujka 2013. održan 5. okrugli stol Knjižnice i suvremeni menadžment. Pokretač i organizator ovoga, kao i prethodna četiri skupa, jest Komisija za upravljanje HKD-a. Format stručnog skupa postavili su Dragutin Katalenac iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Dijana Sabolović-Krajina iz Knjižnice „Fran Galović“ iz Koprivnice. Sadašnji članovi Komisije nastavili su njihovim smjerom. Za Peti okrugli stol HKD-u su svoje organizacijske i domaćinske potencijale na raspolaganje stavile i tri riječke institucije: Knjižničarsko društvo Rijeka, Gradska i Sveučilišna knjižnica pod motom zajedno smo, možda, vidljiviji i jači.

Organizacijski i programski odbor činile su riječke članice Komisije: Lea Lazzarich, Marija Šegota-Novak, Senka Tomljanović i Gorana Tuškan Mihočić. Ostale članice i članovi Komisije za upravljanje, Meri Butirić, Željka Hatvalić-Strahija, Andrija Nenadić, Dijana Sabolović-Krajina i Marica Šapro-Ficović, redovito su informirani o prijedlozima Odbora, tako da su tema skupa, pozvani predavači i naslovi njihovih izlaganja doneseni uz suglasnost svih članova Komisije. U lijepoj i dobro opremljenoj dvorani na riječkom Filozofskom fakultetu u sklopu novoga Sveučilišnog kampusa okupilo se preko sto sudionika iz svih krajeva Hrvatske, iz svih vrsta knjižnica, ravnatelji i voditelji samostalnih knjižnica i knjižnica u sastavu, voditelji knjižničnih odjela, službi i programa, knjižničari, sveučilišni profesori knjižničarstva, studenti knjižničarstva, profesori s riječkog sveučilišta.

Na prethodna četiri okrugla stola govorilo se o različitim temama u kontekstu upravljanja knjižnicama, kao što su planiranje i strategija razvoja, osiguranje kvalitete, obrazovanje, organizacija svakodevnog posla i timski rad. Tema ovoga skupa fokusirala se na pitanja kako i zašto biti vidljiviji i prisutniji?

U općem trendu borbe za vidljivost i viđenost pokušali smo otvoriti pitanja o mjeri vidljivosti koja ne ide na štetu vrijednosti knjižnice kao javne ustanove s visoko postavljenim etičkim principima, kako biti vidljiviji i prisutniji kod donošenja odluka, kako kod građana, a kako kod partnera i suradnika na koje su knjižnice upućene. Nadalje, kako iskoristiti sve komunikacijske kanale za slanje poruke o važnosti usluga i znanja koje knjižnice daju i u koje vjeruju, kako se nadmetati s moći temeljenoj na snazi novca... Prema očekivanju, na pitanja nisu dani jednoznačni odgovori, ali i samo njihovo postavljanje važna je etapa u razvoju profesije i djelatnosti!

U prvom dijelu Skupa svoja su izlaganja prezentirali pozvani izlagači:

Srećko Jelušić: Političke elite i knjižnice u Hrvatskoj;
Antun Vujić: Knjižnice, leksikografija i dostupnost javnog znanja;
Božo Skoko: Kako se koristiti odnosima s javnošću u radu knjižnica;
Boris Ljubičić: Dijalog između politike i dizajna.

U drugom dijelu Skupa, u panel raspravi, prezentirani su knjižničarski pogledi na temu skupa:

Dunja Seiter Šverko: Jačanje partnerstva i inovacijska kultura;
Gorana Tuškan-Mihočić: Sadržaj - ključna prednost knjižnica;
Senka Tomljanović: Knjižnicu vidi tko knjižnicu treba;
Janja Maras: Knjižničari u javnosti: kako do novog imidža;
Dijana Sabolović-Krajina: Promocija knjižnice - koristimo li dovoljno pružene šanse;
Ivana Vladilo i Draženka Stančić: Kad knjižničar postane knjižnica.

Nakon pozvanih predavanja i nakon panel rasprave povremeno se vodila živahna rasprava. Sudeći po izrečenim ili napisanim dojmovima, većina sudionika pozitivno je ocijenila izbor teme, većinu izlagača, atmosferu i organizaciju skupa.

Zaključci Skupa oblikovani su nakon Skupa, u elektronskoj komunikaciji programskog odbora, komisije i sudionika:

• Struka je svjesna potrebe da bude vidljivija i prepoznatljivija. Na tome treba raditi stalno i uporno na nove načine.
• Knjižnice moraju biti svjesne uspona konkurencije – komercijalnih informacijskih organizacija, te u takvom okruženju moraju naći svoje mjesto u skladu sa svojim društvenim ciljevima.
• Potrebna je bolja i veća suradnja kako unutar knjižničarske zajednice tako i unutar drugih institucija u kulturi i obrazovanju te razvijanje partnerstva i s ostalim društvenim dionicima.
• Knjižnice u partnerstvu s drugim informacijskim ustanovama trebaju više nego do sada koristiti prednosti novih tehnologija u povezivanju sadržaja i informacija koje produciraju.
• Knjižničari trebaju koristiti vještine i znanja kvalitetnog odnosa sa svim javnostima uvijek se rukovodeći visokim etičkim načelima.
• Vizualni identitet ustanove, profesije, udruge, manifestacije mogu biti snažan alat u prenošenju poruka o njima kao i njihovoj boljoj vidljivosti.

Kao što je praksa i kod prethodno održanih okruglih stolova ove Komisije, i sa ovoga Petoga skupa, sve prezentacije, izlaganja, izvješće i zaključci dostupni su na web stranici HKD-a:
http://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/217/.