-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 58, veljača 2013. :: Iz knjižnica


Tribina S faksa na EU-burzu
Sveučilišna knjižnica u Splitu, 30. siječnja 2013.

Branka Radić,
Sveučilište u Splitu

(branka.radic@unist.hr)

 

 

Studentska inicijativa SplitMisli organizirala je javnu tribinu pod nazivom S faksa na EU-burzu, koja je održana u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu 30. siječnja 2013. godine. O sadašnjem stanju i mjestu obrazovanja i znanosti u društvu, kao i o stvaranju inovativnog društva i gospodarstva, govorio je gost predavač prof. dr. sc. Mile Dželalija, profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. Postavljena su ključna pitanja: Koje se perspektive studentima otvaraju ulaskom Hrvatske u EU?, Koliko je splitski student konkurentan na EU-tržištu rada?, Što je to Horizon 2020?

Hrvatska je potpisnica Bolonjske deklaracije od 2001. godine na ministarskoj konferenciji održanoj u Pragu. Na konferenciji održanoj u Bukureštu 26. i 27. travnja 2012. godine, usvojeni su budući prioriteti EHEA-e (Europski prostor visokog obrazovanja) na nacionalnoj razini (naročito za visokoškolske ustanove) za razdoblje od 2012. do 2015. godine: poticanje učenja usmjerenog na potrebe studenata uvođenjem inovativnih metoda nastave i uključivanje studenata i osoblja u upravne strukture na svim razinama; u skladu s nacionalnim zahtjevima suradnja s registriranim agencijama za osiguravanje kvalitete kod obavljanja zajedničkih aktivnosti; donošenje mjera za povećavanje zaposlenosti, kao i za prihvaćanje cjeloživotnog učenja, rješavanje problema kroz poduzetničke vještine i za bolju suradnju s poslodavcima kod razvoja obrazovnih programa; nadalje, nacionalni kvalifikacijski okviri te provedba ECTS-a i dodatka diplomi moraju biti zasnovani na rezultatima učenja; dovršetak provedbe nacionalnih kvalifikacijskih okvira i njihova kompatibilnost s kvalifikacijskim okvirom EHEA-e; provođenje preporuke strategije Mobilnost za bolje učenje (prenosivost sredstava i kredita u europski prostor visokog obrazovanja) u suradnji s tijelima Eurostatom, Eurydiceom i Eurostudentom; revidiranje državnih zakona u skladu s Lisabonskom konvencijom; poticanje udruživanja koja se temelje na znanju s naglaskom na istraživanju i tehnologiji. Obrazovanje i usavršavanje doktorskih kandidata ima posebnu ulogu u savladavanju EHEA-e i ERA-e (Europski istraživački prostor).

Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020, sukladno predvodničkoj inicijativi Mladi u pokretu, ima za cilj povećati učinak i međunarodnu privlačnost europskih institucija visokog obrazovanja te podići ukupnu kvalitetu svih razina obrazovanja i osposobljavanja u EU. Visoko obrazovanje treba osigurati znanja, vještine i kompetencije za uspješan rad, aktivno djelovanje u istraživanju i praksi, umjetnosti i kulturi. Kvaliteta, relevantnost i racionalnost studijskih programa mora se temeljiti na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), u skladu sa zahtjevima budućeg (samo)zapošljavanja i uspješnog poduzetničkog djelovanja. HKO će predstavljati jedinstveni sustav povezivanja potreba na tržištu rada te povezivanja vrednovanja svih ishoda učenja. Fleksibilni studijski programi omogućuju studiranje uz rad i priznavanje kompetencija stečenih neformalnim i formalnim učenjem.

Horizon 2020 (http://www.h2020.net) novi je strateški okvir za EU-istraživanja i inovacije te za definiranje tema budućeg okvirnog programa (2014. - 2020.). Razumijevanju promjena kroz koje EU trenutno prolazi, značajno mogu pridonijeti društvene i humanističke znanosti. S obzirom na okolnosti, nužno se nameće potreba neprestanog usmjeravanja radnosposobnog stanovništva promjenjivim uvjetima na tržištu rada, što rezultira pružanjem podrške novim metodama učenja, kao i složenim procesima znanstvenog istraživanja i načinima objavljivanja rezultata znanstvenog rada. Kod osmišljavanja strategija cjeloživotnog učenja na nacionalnoj, regionalnoj i institucionalnoj razini, sveučilišta i knjižnice u visokoškolskom sustavu imaju ključnu ulogu u predviđanju novih utjecaja iz okruženja.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-