-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 58, veljača 2013. :: Program Erasmus


IP LibCMASS 2012 – Intenzivni program Erasmus, Akademska ljetna škola knjižničnog i kulturnog menadžmenta
Filozofski fakultet u Zagrebu, 2. - 15. rujna 2012.

Monika Berać
Filozofski fakultet u Zagrebu

(monika.berac@gmail.com)
 

Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu u rujnu 2012. bio je domaćinom održavanja druge Akademske ljetne škole knjižničnog i kulturnog menadžmenta u sklopu intenzivnih programa cjeloživotnoga učenja Europske komisije. Uz domaćina, u program su bila uključena još tri europska sveučilišta: Državno sveučilište za knjižničnu znanost i tehnologije (Sofija), Sveučilište Hacettepe (Ankara) i Sveučilište Descartes (Pariz).
Hrvatski su tim činili nastavnici s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu: koordinatorica programa za Hrvatsku doc. dr. sc. Ana Barbarić te predavači prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, prof. dr. sc. Radovan Vrana, prof. dr. sc. Daniela Živković, doc. dr. sc. Sonja Špiranec, dr. sc. Ivana Hebrang Grgić i Marko Tot, znan. novak. Hrvatski studenti koji su sudjelovali u programu studenti su preddiplomskoga studija informacijskih znanosti: Monika Berać, Marko Rimac i Sara Semenski te studentice diplomskoga studija informacijskih znanosti, bibliotekarskoga smjera: Manuela Babić, Ana Borić, Maja Popović i Kristina Videković.
Idejna pokretačica i koordinatorica projekta je dr. sc. Tania Todorova, profesorica na Državnom sveučilištu za knjižničnu znanost i tehnologije u Sofiji (State University of Library Science and Information Technologies − SULSIT), koja je kao osnovnu misiju projekta istaknula stvaranje interdisciplinarnog i internacionalnog obrazovnog okruženja. Program je bio namijenjen studentima preddiplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga studija, koji studiraju knjižničarstvo, informacijske znanosti, informacijske tehnologije, te studije vezane uz proučavanje kulturnu i povijesnu baštinu.
Tijekom dva tjedna intenzivne nastave obrađene su sljedeće teme: knjižnični, informacijski i kulturni menadžment; informacijska pismenost; zaštita i pristup kulturnoj baštini; digitalne knjižnice; intelektualno vlasništvo; informacijske tehnologije u knjižnicama, arhivima, muzejima i drugim informacijskim ustanovama. Pojam intenzivnog učenja uključivao je svakodnevna teorijska predavanja dvaju predavača praćena blokom praktične nastave, odnosno izravni studentski angažman kroz rad u nacionalnim ili internacionalnim timovima. Također, raspored je obuhvatio i studijske posjete značajnim zagrebačkim informacijskim ustanovama pa su tako studentima predstavljene Knjižnice grada Zagreba, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te Hrvatski državni arhiv i njegova knjižnica. U sklopu tematskih cjelina o kulturnoj baštini, njezinoj zaštiti i mogućnostima pristupa, organizirano je putovanje u Nacionalni park Plitvička jezera i grad Zadar, gdje su grupu dočekali i proveli kroz grad Marijana Majić-Mazul i Josip Subašić, studenti Odjela za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zadru.
Sukladno bolonjskom procesu i ugovoru Erasmus na kojemu se temelji ovaj program, svi su studenti u konačnici dobili 4 ECTS boda. Sudjelovanje u ovoj akademskoj školi značajno je i korisno iskustvo za sve sudionike jer im je omogućilo stjecanje novih znanja i spoznaja o budućoj struci, te širenje vidika kroz komparativni i internacionalni pristup. Pored toga, hrvatski su se studenti istaknuli visokom razinom poznavanja i korištenja engleskoga jezika, dobrom potkovanošću teorijskim znanjima te uspješnim korištenjem dotadašnjega poznavanja studijske materije u susretu s novim informacijama i novim sadržajima. Sve navedeno potvrđuje poznatu latinsku izreku Gloria discipuli, gloria magistri, odnosno ponovno pokazuje da je Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, posebice Katedra za bibliotekarstvo, uspješna, bitna i nezamjenjiva karika u lancu hrvatskog obrazovnog, znanstvenog i kulturnog sustava. Više informacija dostupno je na http://libcmass.unibit.bg/.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-