Hrvatska deklaracija i radionica o otvorenom pristupu
Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, 24. listopada 2012.

Iva Melinščak Zlodi
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu
(imelinsc@ffzg.hr)

O otvorenom pristupu znanstvenim informacijama mnogo se pisalo i govorilo i u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina, ali uglavnom u knjižničarskim krugovima. Često smo se čudili tomu što i znanstvenici i istraživači s jednakim interesom ne prihvaćaju, ne zagovaraju niti provode ideje o otvorenom pristupu. No inicijativa koja je svoj finale ostvarila u listopadu 2012. godine, potekla je upravo iz krugova znanstvenika i visokoškolskih nastavnika, u čemu je i njena najveća vrijednost.

Krajem 2011. godine mala skupina profesionalca iz hrvatske akademske zajednice, koja se niz godina bavi, susreće ili koristi informacijama u otvorenom pristupu, počela se sastajati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu s namjerom da organizira radionicu kojom će se promovirati ideja otvorenog pristupa. Prateći trendove, inicijative i događanja u svijetu, zaključili su da je i Hrvatskoj potrebno artikulirano i snažno usmjerenje ka stvaranju i podržavanju otvorenog pristupa informacijama. Tijekom pripremanja radionice, započelo se i s oblikovanjem teksta Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu s ciljem senzibiliziranja svih sudionika u stvaranju, objavljivanju, korištenju i čuvanju znanstvenih informacija u Hrvatskoj. U njoj se naglašava temeljna važnost znanstvenih informacija, nužnost njihove dostupnosti svima i obveza njihovog trajnog čuvanja. Pod otvorenim pristupom podrazumijeva se slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje.

Iako je tekst Deklaracije javnosti predstavljen tek u okviru Radionice, već uoči njenog održavanja razaslan je na adrese svih prepoznatih ustanova koje stvaraju, pribavljaju i diseminiraju informacije važne za hrvatsku znanost, obrazovanje, kulturu i gospodarstvo s željom da je ključna tijela, ustanove i organizacije u Hrvatskoj prihvate te bezrezervno i odlučno djeluju u njenom duhu.

Radionica Open Access – otvoreni pristup znanstvenim informacijama održana je 24. listopada 2012. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U organizaciju radionice su, pored FER-a, bili uključeni i Institut „Ruđer Bošković”, Filozofski fakultet u Zagrebu i studentska udruga eSTUDENT.

Nakon pozdravnih govora, uvodna izlaganja održali su akademik Leo Budin (naglašavajući važnost otvorenog pristupa u okviru strategije razvitka znanosti i istraživanja u Hrvatskoj) i akademik Vlatko Silobrčić (opisujući dosadašnje napore u promoviranju otvorenog pristupa u Hrvatskoj).

U prvom izlaganju „Znanstvene informacije kao kritična nacionalna infrastruktura” Predrag Pale (FER) vrlo je upečatljivo argumentirao zašto je danas ključno da hrvatski građani imaju otvoreni pristup ne samo do informacija proizvedenih u Hrvatskoj, već i do što većeg broja relevantnih informacija proizvedenih u svijetu, a koje su im nužne za osobni razvitak i razvoj svih segmenata hrvatskog društva. Jadranka Stojanovski (Institut „Ruđer Bošković”, Sveučilište u Zadru) opisala je postignuća u ostvarivanju otvorenog pristupa u Hrvatskoj (prvenstveno uspjeh portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa HRČAK), ali i opisala najnovije trendove razvoja znanstvenog izdavaštva u svijetu. U izlaganju „Diplomacija, profit i pravo na znanje” Diana Šimić (Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu) opisala je niz inicijativa na globalnoj i nama bližoj, europskoj razini s ciljem uklanjanja barijera za pristup znanju i znanstvenim informacijama. Iva Melinščak Zlodi (Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) govorila je o ulozi knjižnica i o koracima koje one trebaju poduzeti kako bi svojim akademskim korisnicima pomogle da što lakše dođu do potrebnih informacija i da sami postanu tvorci otvorenih i slobodno dostupnih radova i podataka. Ivana Hebrang Grgić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u prvom dijelu izlaganja prikazala je mnogobrojna istraživanja koja dokazuju postojanje citatne prednosti znanstvenih radova objavljenih u otvorenom pristupu, a zatim se osvrnula na specifičnosti periferne znanstvene zajednice (kao što je hrvatska) i ukazala na navike i stavove sudionika znanstvene komunikacije (knjižnica, izdavača, autora) u Hrvatskoj. Marijana Glavica (Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) proširila je zahtjev za otvorenim pristupom s objavljenih informacija i na istraživačke podatke prikupljene ili nastale u tijeku istraživanja. Upoznala je sudionike radionice s postojećim inicijativama, projektima i uspostavljenim arhivima koji se bave prikupljanjem, trajnim očuvanjem i pružanjem na korištenje uređenih zbirki podataka upotrebljivih u znanstvenim istraživanjima. Dobrica Pavlinušić (Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) predstavio je praktična znanja (o tehnologijama i protokolima) potrebna da bi se članke, objavljene na internetskoj stranici ili u nekom repozitoriju, pretvorilo u referencu koja je računalno čitljiva za razne pobirače otvoreno dostupnih dokumenata, kao što su OAIster ili Google Schoolar. Time podaci postaju vidljivi na više različitih sučelja ili se mogu pretvoriti u vrijedni izvor za primjenu različitih analiza. Marija Furdek (FER) stavila je naglasak na važnost otvorenog pristupa za mlade istraživače, studente diplomskih i poslijediplomskih studija koji tek ulaze u problematiku specifičnog područja i svaka im je nova informacija o problemu kojim se bave dragocjena. U potrazi za literaturom često se suočavaju s problemom ograničenog pristupa sadržajima časopisa i bazâ podataka i s nužnosti plaćanja pretplate ili pristupa svakom pojedinom članku.

Iako se o pravom uspjehu radionice i Deklaracije može suditi tek na temelju količine znanstvene literature za koju će u Hrvatskoj biti omogućen otvoreni pristup, o trenutnom odjeku i uspjehu možemo zaključivati na temelju broja polaznika radionice, ali još više prema broju potpisnika Deklaracije. Do sad je potporu Deklaraciji izrazilo više od 500 pojedinaca, a institucionalnu podršku su iskazali: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo kulture, Ministarstvo uprave, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo branitelja, Grad Zagreb, Hrvatski državni arhiv, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce), Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Institut „Ruđer Bošković” i Ekonomski institut u Zagrebu.

Program radionice kao i sve prezentacije i tekst Deklaracije nalaze se na adresi: http://www.fer.unizg.hr/oa2012/. Još uvijek se možete pridružiti potpisnicima!