|
Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021. Broj 83, prosinac 2020. Broj 82, ožujak 2020. Broj 81, srpanj 2019. Broj 80, siječanj 2019. Broj 79, listopad 2018. Broj 78, srpanj 2018. Broj 77, travanj 2018. Broj 76, siječanj 2018. Broj 75, listopad 2017. Broj 74, srpanj 2017. Broj 73, ožujak 2017. Broj 72, siječanj 2017. Broj 71, listopad 2016. Broj 70, srpanj 2016. Broj 69, travanj 2016. Broj 68, siječanj 2016. Broj 67, listopad 2015. Broj 66, srpanj 2015. Broj 65, ožujak 2015. Broj 64, listopad 2014. Broj 63, lipanj 2014. Broj 62, travanj 2014. Broj 61, prosinac 2013. Broj 60, listopad 2013. Broj 59, lipanj 2013. Broj 58, veljača 2013. Broj 57, listopad 2012. Broj 56, lipanj 2012. Broj 55, ožujak 2012. Broj 54, prosinac 2011. Broj 53, rujan 2011. Broj 52, lipanj 2011. Broj 51, ožujak 2011. Broj 50, prosinac 2010. Broj 49, rujan 2010. Broj 48, lipanj 2010. Broj 47, travanj 2010. Broj 46, prosinac 2009. Broj 45, studeni 2009. Broj 44, srpanj 2009. Broj 43, ožujak 2009. Broj 42, prosinac 2008. Broj 41, rujan 2008. Broj 40, srpanj 2008. Broj 39, travanj 2008. Broj 38, prosinac 2007. Broj 37, rujan 2007. Broj 36, lipanj 2007. Broj 35, ožujak 2007. Broj 34, prosinac 2006. Broj 33, rujan 2006. Broj 32, lipanj 2006. Broj 31, ožujak 2006. Broj 30, prosinac 2005. Broj 29, srpanj 2005. Broj 28, ožujak 2005. Broj 27, prosinac 2004. Broj 26, srpanj 2004. Broj 25, ožujak 2004. Broj 24, studeni 2003. Broj 22/23, lipanj 2003. Broj 21, prosinac 2002. Broj 20, kolovoz 2002. Broj 19, travanj 2002. Broj 18, prosinac 2001. Broj 17, listopad 2001. Broj 16, lipanj 2001. Broj 15, veljača 2001. Broj 14, svibanj 2000. Broj 13, listopad 1999 Broj 12, ožujak 1999. Broj 11, srpanj 1998. Broj 10, ožujak 1998. Broj 9, studeni 1997. Broj 8, svibanj 1997. Broj 7, rujan 1996. Broj 6, veljača 1996. Broj 5, listopad 1994. Broj 4, rujan 1994. Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994. |
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 58, veljača 2013. :: Mjesec hrvatske knjige 2012.
Radionice međugeneracijskog razumijevanja: suradnja – kreativnost – komunikacija (KGZ na Interliberu) Interliber, Zagreb, 13. – 18. studenog 2012.
Arijana Herceg Mićanović Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Marina Držića (arijana.herceg.micanovic@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba od 2002. godine za vrijeme Interlibera na Zagrebačkom velesajmu organiziraju radionice za djecu i mlade. Svrha je takvog programa promovirati rad knjižničara dječjih odjela narodnih knjižnica i predstaviti ga posjetiteljima Interlibera. Svake se godine sadržaj edukativnih i kreativnih radionica prilagođava središnjoj temi Mjeseca hrvatske knjige, koji je 2012. godine bio posvećen Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. Na prošlom je Interliberu od 13. do 18. studenog 2012. godine održano 19 literarnih, glazbenih, likovnih i drugih radionica za djecu, pet radionica za mladež te sedam radionica za djecu predškolske dobi i roditelje kojima se na pozitivan i kreativan način nastojala tematizirati međugeneracijska tolerancija i razumijevanje i upravo knjižnicu promovirati kao idealno mjesto za kvalitetnu komunikaciju. Radna skupina u sastavu mr. sc Alka Stropnik (KGZ – Knjižnica Medveščak), Davorka Semenić-Premec, (KGZ – Savski gaj) i Arijana Herceg Mićanović (KGZ – Knjižnica Marina Držića) osmislila je i realizirala program kojim je nastojala u okviru mnoštva raznorodnih radionica potaknuti međugeneracijsku suradnju te podržati kreativno izražavanje i stvaralačku energiju djece i mladih. Suvremena knjižnica nije, ili barem ne bi smjela biti, puka posudionica knjiga; ona je živo i propulzivno mjesto sa snažno istaknutom informativnom, kulturnom, edukativnom, ali i socijalnom komponentom na kojem svaki pojedinac, bez obzira na dob, može za sebe pronaći kvalitetne sadržaje, a upravo se takve sadržaje nastojalo ponuditi i promovirati na spomenutim radionicama. Psiholozi i volonteri udruge Suncokret OLJIN održali su nekoliko radionica o komunikaciji u obitelji, promicanju zdravlja i zdravog načina života, kreativnom kretanju te o promicanju suradnje i nenasilne komunikacije. Na tzv. „zid pozitivnih poruka“ posjetitelji su, na poticaj voditelja, zalijepili papiriće na koje su zapisali svoje pozitivne misli i poruke te tom malom intervencijom na neobičan način uljepšali i oplemenili štand na kojem su se radionice održavale. Profesor filozofije i etike Borna Lulić održao je kreativnu radionicu S Leonardom na kavi u kojoj su srednjoškolci „brusili“ brzinu i efikasnost razmišljanja i propitivali vlastitu kreativnost. Profesorica hrvatskog jezika mr. sc. Ivana Bašić, voditeljica Balans centra za biblioterapiju, održala je sa srednjoškolcima radionicu Samo za taj osjećaj čiji je cilj bio stvoriti mali rječnik jedne generacije koji će obuhvatiti izraze kojima se mladi danas služe u svakodnevnom životu da bi izrazili čitavu lepezu emocija. Knjižničar Željko Vrbanc iz Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića (KGZ) održao je glazbenu radionicu za djecu od dvije do sedam godina i njihove roditelje – djeca su, uz voditeljevu pratnju na gitari, pjevala razne pjesmice i udarala ritam služeći se različitim udaraljkama iz „glazbene košare“. Iznimno nadareni gitarist Zvonimir Filjak, maturant Glazbenog učilišta „Elly Bašić”, održao je dvije radionice na kojima je polaznicima pokušao dočarati čarobni svijet klasične gitare. Oni koji već sviraju gitaru imali su priliku muzicirati sa Zvonimirom i poslušati njegove sugestije, a svi ostali uživali su u glazbi malih gitarista i njihova mentora, a potom raspravljali o njoj. Biserka Gašparac, Dunja Lovrenčić Gašljević i Keti Krpan iz Knjižnica Sesvete i Selčina (KGZ), priredile su program koji je uključivao scensku igru Bakica u klopci, priču gospođe Branke Seissel o mlinu iz njezina djetinjstva, a održana je i likovna radionica. Gabrijela Jakšić iz Gradske knjižnice Karlovac održala je za djecu od 7 do 14 godina likovnu radionicu izrade licitarskih srca namijenjenih bakama i djedovima. Marina Draženović-Pleša iz Narodne knjižnice i čitaonice Vlade Gotovca iz Siska priredila je Vesele cipele, maštovitu likovnu radionicu u kojoj su djeca izrađivala raznolike cipelice. Prezentirana je akcija Lijepa naša Baština koja se provodi u okviru projekta Cronauti u Knjižnici Dugave, KGZ. U dijelu nazvanom Starije generacije za djecu i mlade Marko Mudronja, autor knjige o baštini otoka Murtera i Katica Matković-Mikulčić, autorica više knjiga iz područja baštine Turopolja, upoznali su djecu s vrijednostima tradicijske baštine. Ksenija Adamović predstavila je baštinu jednog dijela Slavonije, a Ivan Jurković baštinu prikazanu na markama Hrvatske pošte. U dijelu Djeca i mladi za starije djeca 4. b razreda I. osnovne škole Dugave izvela su kratku predstavu na temu Družbe Pere Kvržice i spašavanja starog mlina te glazbenu točku na tradicijskim instrumentima. Dječja folklorna skupina KUD-a Mičevec upoznala nas je s jurjevskim običajima Turopolja. Jurica Radoš i Zdenko Mikša, učenici Škole primijenjenih umjetnosti i strip-radionice Centra za kulturu Novi Zagreb održali su Stripaonicu za velike i male u kojoj se stvarala moderna strip-verzija Šume Striborove. Nikolina Matovina Hajduk održala je nekoliko radionica brzog čitanja te su djeca učila kako velikom brzinom a s razumijevanjem usvojiti bilo koji pisani materijal. Književnica Silvija Šesto za učenike 7. i 8. razreda priredila je zabavnu i duhovitu, ali i poučnu radionicu Vanda ili kako komunicirati s roditeljima o generacijskom (ne)razumijevanju, roditeljskim očekivanjima i tinejdžerskim problemima u komunikaciji. Margareta Peršić svojom je Pričaonicom pokazala da i tinejdžeri itekako uživaju i aktivno sudjeluju u pričanju priča. Iva Lipovac, likovna pedagoginja iz Zagrebačkog kazališta lutaka, održala je dvije likovne radionice u kojima su djeca predškolske i mlađe osnovnoškolske dobi izrađivala lutke prema likovima iz slikovnica koje im je pročitala Ivana Halužan, studentica knjižničarstva iz Zadra. Studenti Učiteljskog fakulteta iz Zagreba znatno su doprinijeli izgledu štanda izloživši svoje plakate oslikane poezije i predstavili projekt Poems on the wall. Brojke možda jesu dosadne i suhoparne, ali spomenimo ipak da su u radionicama sudjelovala djeca i mladi iz dvaju dječjih vrtića, 13 osnovnih škola s područja Grada Zagreba, Gunje, Lobora, Rijeke i Subotice, 7 srednjih škola i gimnazija iz Zagreba, Daruvara i Vinkovaca te studenti knjižničarstva Sveučilišta u Zadru. Ukupno je u radionicama sudjelovalo 916 djece i mladih, roditelja i posjetitelja Interlibera. Svi su oni, sudjelujući zdušno i predano, zajedno s dežurnim knjižničarima i voditeljima stvorili dinamično, kreativno i pozitivno ozračje te zorno pokazali kako suradnja, kreativnost i komunikacija nisu samo prazne riječi. Naprotiv!
|
|
|
|