Predstavljanje novog uredništva HKD Novosti

HKD Novosti već su predstavljene u Uvodniku, a na ovome mjestu valja reći da se radi o glasilu HKD-a koje izlazi tri ili četiri puta godišnje od 1994. godine. Prema Statutu HKD-a svaki član ima pravo na svoj primjerak. Ranije su se tiskani primjerci dostavljali regionalnim društvima koja su onda obavljala daljnju distribuciju, a od 2007. godine izlazi samo elektroničko izdanje čime su smanjeni troškovi tiskanja i distribucije, a opet svaki član ima pristup Novostima. U studenome 2012. godine Novosti je preuzelo novo uredništvo u sastavu: Mira Barberić, Andrea Božić, Tea Čonč (gl. urednica), Nives Franić, Mihaela Kovačić, Marijana Mišetić, Nevia Raos i Alka Stropnik. Vjerujemo da predsjednicu i stručnu tajnicu HKD-a, Marijanu Mišetić i Neviju Raos, ne treba posebno predstavljati.

Tea Čonč (Pula, 1983.) završila je studij komparativne književnosti i povijesti te dodatni studij bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studentica je na poslijediplomskom specijalističkom studiju Menadžment poslovnih sustava na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.
Zaposlena je u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ustrojila je i vodi Odjel za međuknjižničnu posudbu. Priprema završni rad na specijalističkome studiju na temu uvođenja e-usluge međuknjižnične posudbe.
Pridružena je članica Komisije za nabavu i međuknjižničnu posudbu Hrvatskog knjižničarskog društva.
Do sada je izlagala na dva stručna skupa te objavila jedan izvorni znanstveni rad iz područja historiografije i dva stručna rada iz područja bibliotekarstva; treći je u pripremi. Profesionalni su joj interesi organizacija i automatizacija knjižničnog poslovanja, rad s korisnicima te međuknjižnična suradnja u najširem smislu, od strukovne suradnje do dijeljenja izvora.
Za svoj je rad 2011. godine primila Nagradu Filozofskog fakulteta.

Mira Barberić diplomirala je hrvatski jezik i književnost i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1999. stječe i zvanje diplomiranog knjižničara. Nakon kraćeg razdoblja rada u nastavi, 1997. počinje raditi u knjižnici OŠ Vladimira Nazora u Daruvaru, a od 1999. do danas radi u knjižnici Češke osnovne škole Jana Amosa Komenskog u Daruvaru.
Aktivno sudjeluje u različitim oblicima stručnog usavršavanja za školske knjižničare i član je nekoliko knjižničarskih udruga. Bila je i predsjednica podružnice HUŠK-a Bjelovarsko-bilogorske županije.
Od 2007. do 2011. godine članica je uredništva Sveske, časopisa Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog Prigorja, a jedno je vrijeme bila i glavna urednica internetske stranice Društva.
Polje užeg stručnog zanimanja su joj uloga školske knjižnice u poticanju čitanja te u procesu cjeloživotnog učenja i stjecanju znanja kao i proučavanje i primjena raznih metoda za propagiranje čitanja među korisnicima knjižnice i u široj zajednici. Prepoznajući se prvenstveno kao praktičar, kao svoje zasluge ističe unapređenje poslovanja i izgradnju prepoznatljivog identiteta školske knjižnice u manjinskoj školi u kojoj radi, a čiji fond većim dijelom čine knjige na manjinskom (češkom) jeziku. Rad u takvoj knjižnici specifičan je jer zahtijeva razvijanje i provođenje programa usmjerenih na obrazovanje korisnika za korištenje izvora na više jezika, čime se stvara i potiče interkulturalnost.

Andrea Božić (Zagreb, 1972.) diplomirala je kemiju na PMF-u 1995. godine i zaposlila se u tvrtki Saponija d.d. Osijek kao asistent u Odjelu za kontrolu kvalitete. Prelazi u Knjižnicu Saponije 1996. godine, upisuje studij knjižničarstva uz rad i 1998. stječe zvanje diplomiranog knjižničara. Širenje djelatnosti Knjižnice dovelo je do toga da je 2003. Knjižnica prerasla u Edukacijsko-informacijski centar. Certificirani je interni auditor za sustav upravljanja kvalitetom i sustav upravljanja okolišem prema normama ISO 9001:2008 I ISO 14000: 2000. Radne aktivnosti osim knjižničarskih poslova uključuju i organizaciju obrazovanja i upravljanje ljudskim resursima u dijelu razvoja kadrova.
Od 1996. članica je Društva knjižničara Slavonije i Baranje i Komisije za tehničke knjižnice HKD-a. Od 1997. do 2004. predsjednica Komisije za tehničke knjižnice. Od 2002. do 2004. predsjednica Sekcije za specijalne knjižnice. Na izbornoj skupštini Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2002. godine postaje članicom Upravnog odbora i tajnicom Društva, a u razdoblju od 2006. do 2010. i predsjednicom DKSB-a. Trenutno na funkciji predsjednice Nadzornog odbora Društva.
Sudjelovala je na nizu stručnih skupova kao predavačica, te kao članica organizacijskog odbora Dana specijalnih knjižnica i niza skupova na lokalnoj razini. U okviru rada u DKSB-u potaknula je stvaranje internetske stranica (http://www.dksb.hr), te bila članicom uredništva do 2010. godine. Članica je uredništva časopisa Knjižničarstvo od 2006. do 2010. godine, kao i Spomenice DKSB 1975 – 2005. Piše i članke za Novosti HKD-a o događanjima u Društvu. Osim rada u Društvu, surađuje i s Odsjekom za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Studenti se u Saponijskoj knjižnici upoznaju s radom specijalne knjižnice u privredi, te na zamolbu nositelja pojedinih kolegija priprema predavanja kao gost-predavač. Na poziv urednika časopisa E-quality u razdoblju od 2001. do 2006. godine (dok je časopis izlazio) piše članke za Internet kutak, vezano uz izvore informacija s područja osiguranja kvalitete na internetu. Cilj je bio pronaći kvalitetne i vjerodostojne izvore informacija, te ih ponuditi korisnicima.

Nives Franić (Dubrovnik, 1975.) Diplomirala je indologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te knjižničarstvo na Sveučilištu u Zadru.
Bila je voditeljica Gradske knjižnice Umag (2000-2004) za vrijeme njezina "oživljavanja" i transformacije od skladišta starih knjiga do suvremenog kulturnog središta. Uređivala je i pisala za njezinu internetsku stranicu. Od 2011. godine radi u Sveučilišnoj knjižnici Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, gdje je u Odjelu obrade zadužena za periodiku.
Organizirala je i vodila niz kulturnih manifestacija, te na različite načine sudjelovala u njihovom radu, između ostalog i u radu književno-znanstvenog skupa Forum Tomizza te uređivala njegove zbornike. Od 2001. godine sudjeluje u organizaciji Sajma knjige u Puli, ponajviše u stručnim knjižničarskim programima koji su već godinama zastupljeni na Sajmu. Pisala je i povremeno uređivala tekstove za kataloge Sajma. Od 2001. do 2004. godine pisala je za rubriku Kulture u dnevniku Glas Istre.
U dva je navrata bila članicom Komisije za knjigu, književne manifestacije i izdavaštvo Istarske županije. Članica je Društva bibliotekara Istre.
Iako trenutno, nakon desetljeća rada u narodnoj knjižnici, u sveučilišnoj knjižnici otkriva sasvim drugu stranu knjižničarstva, knjižničarski joj je aktivizam ostao podjednako blizak.

Mihaela Kovačić (Split, 1963.) završila je povijest, povijest umjetnosti te dodatni studij bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U listopadu 2011. godine stekla je zvanje višeg knjižničara.
Radila je u knjižnici V. gimnazije „Vladimir Nazor” u Splitu, Gradskoj knjižnici Marka Marulića - Ogranak Kaštel Gomilica te knjižnici Pravnog fakulteta u Splitu. Od 1996. zaposlena je u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, gdje i danas radi na mjestu voditeljice Odjela specijalnih zbirki. Uz svoj redovni posao organizira izložbe te priređuje kataloge. Do sada je surađivala u radu nekoliko knjižničarskih uredništava, između ostalog i u Novostima HKD-a. Na Sveučilištu u Zadru sudjelovala je u izvođenju nastave držanjem vježbi na kolegijima Organizacija informacija te Obrada stare i rijetke građe.
Aktivno sudjeluje u radu Društva knjižničara u Splitu, u tri je mandata bila predsjednica, a u više mandata članica Glavnog odbora, Programskog odbora te blagajnica, kao i članica Glavnog i Stručnog odbora HKD-a (2004. - 2008.) te druga potpredsjednica HKD-a i članica Hrvatskog knjižničnog vijeća (2006. - 2008.). Članica je Komisije za povijest knjige i knjižnica HKD-a. Sudjelovala je na projektu Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama kao koordinatorica. Dobitnica je Nagrade „Eva Verona” za 1998. godinu.
Redovito izlaže i sudjeluje na stručnim skupovima s radovima na temu stare knjige i povijesti knjižnica te arhivskih fondova.

Alka Stropnik (Zagreb, 1969.) diplomirala je rusistiku i polonistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istome je fakultetu završila dodatni studij bibliotekarstva te magistrirala s temom Vrednovanje knjižničnih mrežnih stranica za mladež u Hrvatskoj.
Radila je u knjižnici XVIII. gimnazije, Knjižnici Osnovne škole Pantovčak te Knjižnici Marina Držića u Zagrebu. Od 2001. godine zaposlena je u Knjižnici Medveščak u Zagrebu u kojoj i danas radi na Odjelu za mladež. Osim redovnog rada s djecom i mladeži, osmišljava, provodi i evaluira zabavno-edukativne sadržaje s ciljem poticanja čitanja.
Zamjenica je predsjednice Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva te dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva. Aktivna je članica nekoliko radnih skupina unutar sustava Knjižnica grada Zagreba te predavačica u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara, na radionici Rad s djecom i mladima u školskim i narodnim knjižnicama. Osoba je za kontakt Međunarodnog udruženja igroteka - International Toy Library Association (ITLA) u Hrvatskoj. Redovito izlaže i sudjeluje na stručnim skupovima te piše članke za nekoliko strukovnih glasila.