Razgovor s Marijanom Mišetić, predsjednicom HKD-a

N: Poštovana predsjednice, već ste više od dvije godine na čelu HKD-a. Na Skupštini održanoj u Osijeku u rujnu 2012. godine, ponovno ste izabrani i započeli ste svoj drugi mandat. Možete li nam ukratko reći uspijeva li HKD ostvariti postavljene si ciljeve, na koji način to postiže i na koje probleme na tom putu nailazi?

MM: Hrvatsko knjižničarsko društvo djeluje preko svojih upravnih i stručnih tijela i članstva. Ilustracije radi, i da se, što je najlakše, brojčano izrazimo, u protekloj je godini održano 13 stručnih skupova, konferencija, radionica, okruglih stolova, kojima je glavni organizator bilo Hrvatsko knjižničarsko društvo, te je, uz redovito izlaženje Vjesnika bibliotekara Hrvatske i HKD Novosti, izdano šest publikacija u nakladi HKD-a. No uz te lako prebrojive rezultate, članovi HKD-a bili su izuzetno aktivni u radu vezanom uz predlaganje knjižničnog zakonodavstva te na polju međunarodne suradnje (IFLA, EBLIDA, suradnja u regiji).
Najveći je potencijal HKD-a upravo njegovo članstvo, koje nadoknađuje sve objektivne poteškoće aktualne gospodarske krize, koja zanimanje za obrazovanje i kulturu, čiji je knjižničarstvo sastavni dio, potiskuje na marginu.

N: HKD je organizacija s vrlo dugom tradicijom, postoji od 1940. godine. Sigurno je da se s obzirom na promjene u struci i društvu u cjelini i uloga HKD-a mijenjala. Kako vidite razliku u ulozi HKD-a danas i one koju je imalo prije naglog tehnološkog razvoja? Je li nas tehnološki napredak tek prividno učinio bližima ili je to zaista tako pa je i suradnja u struci, ali i s drugim srodnim institucijama i strukama sve kvalitetnija?

MM: Uvjerena sam da protok vremena i novo tehnološko, ekonomsko i socijalno okruženje nisu umanjili nego naprotiv, još su i uvećali potrebu za informiranjem i izobrazbom, kritičkom prosudbom, zastupanjem profesionalne zajednice i motiviranjem, a upravo je to način na koji Hrvatsko knjižničarsko društvo djeluje na dobrobit hrvatskoga knjižničarstva.

N: Možete li nam u tom smislu predstaviti strukturu HKD-a, uloge njegovih tijela, glavne rezultate i ciljeve? Jeste li Vi zadovolji sadašnjim načinom funkcioniranja?

MM: Hrvatsko knjižničarsko društvo djeluje kroz rad svojih upravnih i stručnih tijela i njegov rad reguliran je Statutom Hrvatskoga knjižničarskog društva, Etičkim kodeksom Hrvatskoga knjižničarskog društva te nizom pravilnika i poslovnika. Najviše je tijelo upravljanja Skupština HKD-a. Stručni odbor, koji čine predsjednici stručnih tijela HKD-a, njegovih sekcija, komisija i radnih grupa, mjesto je rasprave o stručnim pitanjima vezanima uz sve aspekte knjižničarstva i rad HKD-a. Glavni odbor, koji čine predsjednici svih regionalnih knjižničarskih društava u Hrvatskoj, upravno je tijelo društva. Izvršni je odbor, sa svojih šest članova biranih po funkciji, operativno tijelo HKD-a. Nadzor nad radom i poslovanjem HKD-a obavlja tročlani Nadzorni odbor. Poštivanje etičkih načela profesije prati tročlano Etičko povjerenstvo.
Velik izazov za HKD predstavlja nužnost prilagodbe brzim promjenama koje se događaju u svim sferama društva, pa i u zakonodavnoj, i imperativ stvaranja modela adekvatnog reagiranja i djelovanja u takvim okolnostima. Adekvatno reagiranje nije više samo kompetentno, nego i pravodobno i brzo donošenje odluka, kao i njihovo operativno, efikasno i dinamično provođenje.

N: Koji je Vaš zadnji posao vezan uz HKD, čime se trenutačno HKD bavi? Koje su manifestacije u pripremi?

MM: Kao predsjednica zadnje sam se bavila podnošenjem niza godišnjih financijskih izvješća i izvješća o radu HKD-a u 2012. godini, te bila uključena u pripreme niza važnih skupova koje HKD priređuje na proljeće: stručni skup Dječja knjižnica dostupna svima u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba – Knjižnica Medveščak (Zagreb), 5. okrugli stol Knjižnice i suvremeni menadžment (Rijeka), 11. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 5. festival hrvatskih bibliobusa (Koprivnica), 13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica Kamo i kako dalje? (Opatija).

N: S obzirom na spomenutu komunikaciju, prema članovima, suradnicima, ostalim kulturnim komplementarnim tijelima i stručnim udrugama, kako vidite zadatak HKD Novosti? Ima li tu prostora za razvijanje i prestrojavanje redova i možda mijenjanje fokusa u nekim domenama?

MM: HKD Novosti glasilo je Hrvatskoga knjižničarskog društva. Pred novim uredništvom stoji izazov da Novosti učvrste svoj položaj i pojačaju ulogu na polju informiranja čitatelja o svim važnim događanjima u hrvatskom knjižničarstvu, ali i šire, te da čitateljima približe sve aktivnosti kojima se HKD bavi u promicanju i unapređivanju knjižničarske struke.

N: Koliko je HKD, u vezi sa svojom stručnom, knjižničarskom zajednicom? Nerijetko se nailazi i na mišljenja unutar knjižničarske zajednice da HKD funkcionira na neki način odvojeno od svoje referentne skupine - knjižničara na terenu.

MM: Nositelji aktivnosti prvenstveno su stručna tijela HKD-a (sekcije, komisije, radne grupe), ali ovdje treba istaknuti aktivnosti regionalnih društava, kako u organiziranju vlastitoga članstva, tako i u poticanju članstva na sudjelovanje u radu stručnih tijela HKD-a.
Svjesni smo rada, predanosti i truda, kao i svih dodatnih napora koje ulažu regionalna knjižničarska društva i njihovi članovi. Posebno se veselim svakom skupu i događanju priređenom izvan Zagreba. Svako takvo događanje stručno tijelo HKD-a priređuje u suorganizaciji s regionalnim knjižničarskim društvom i njime se pokazuju vitalnost i snaga najšire knjižničarske zajednice.

N: Kako vidite HKD u odnosu na društvenu zajednicu: je li njegov rad dovoljno vidljiv, odnosno jesu li službeni stavovi koje HKD odašilje dovoljno vidljivi?

MM: Rad HKD-a, kao i mnogih drugih, pa i profesionalnih udruga, po mojem mišljenju niti je dovoljno vidljiv niti se dovoljno vrednuje.
HKD potiče okruženje za razvoj civilnog društva u Republici Hrvatskoj, na dobrobit vlastite profesionalne zajednice knjižničarstva i knjižničara, ali i javnog interesa i javnog dobra u sferi informacija, obrazovanja, kulture i znanosti. Potpora je knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj, podiže njezinu prepoznatljivost, promovira je i zagovara.
No, vremena nameću i u prvi plan stavljaju drugačije interese. Pitanje je gdje bismo mi to sami htjeli biti vidljiviji. Ili bismo radije htjeli biti utjecajniji, i gdje? U medijima? U proračunu? Na mjestima političkih odluka?

N: Što je s vidljivošću i stručnim autoritetom HKD-a na međunarodnoj razini? Je li hrvatska knjižničarska zajednica prepoznatljiva u svjetskim razmjerima? Kako ocjenjujete suradnju s IFLA-om i EBLIDA-om? Kako surađujete sa srodnim društvima u regiji? Koji je Vaš posljednji službeni inozemni posjet ili suradnja? Ponosite li se posebno nekim dostignućem na ovom polju?

MM: Hrvatsko se knjižničarsko društvo može pohvaliti značajnom prisutnošću u stručnim tijelima Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) te vidljivošću i prepoznatljivošću u Europskom uredu za knjižnične, informacijske i dokumentacijske udruge (EBLIDA). Predsjednik EBLIDA-e Klaus-Peter Böttger svojim je predavanjem pod naslovom Access to e-books – chances and limits : the challenge for libraries otvorio stručni dio 38. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva (Osijek, rujan 2012.), a rad HKD-a u dva je navrata nedavno predstavljen u glasilu EBLIDA-e EBLIDA News (studeni 2012. i siječanj 2013.). Osim toga, posebno sam ponosna na intenziviranje suradnje s knjižničarskim udruženjima Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Hrvatsko knjižničarsko društvo bilo je inicijator ciklusa radionica u sklopu projekta o regionalnoj suradnji knjižničara Regional cooperation: challenge and opportunity, što ih je organiziralo uz potporu programa IFLA Action for Development through Libraries (IFLA/ALP) u srpnju 2012. u Zagrebu, te u rujnu 2012. godine u Osijeku. Odaziv kolega iz regije bio je izvrstan, a nakon provedenoga projekta predstavnici HKD-a pozvani su da održe predavanje i predstave kampanju HKD-a Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu na 6. međunarodnoj konferenciji Asocijacije informacijskih stručnjaka – bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM) Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja pod nazivom Upravljanje znanjem u Sarajevu (5. i 6. listopada 2012., Sarajevo-Tuzla).
Niz hrvatskih knjižničara imao je prigodu gostovati i na 11. međunarodnoj konferenciji Otvoren pristup znanju u bibliotekama, održanoj u organizaciji Bibliotekarskoga društva Srbije (26. listopada 2012., Beograd). Kao predsjednica HKD-a istom sam prilikom bila gošća Sajma knjiga i sudjelovala na Forumu Sajma knjiga Otvoren pristup znanju u bibliotekama. (Izvještaji o oba skupa dostupni u rubrici Inozemni skupovi, op. ur.)

N: Kakav je stav HKD-a kao krovne strukovne udruge prema novim „globalnim igračima“, primjerice Googleu koji se prometnuo u svjetsku tražilicu broj 1, Amazonu koji sa svojim jeftinim i dostupnim e-knjigama prijeti oduzeti korisnike knjižnicama? Mogu li takvi „igrači“ i knjižnice supostojati u budućnosti na način koji bi ih doveo u komplementaran odnos, a ne, po mnogočemu sudeći, nadređeno-podređeni?

MM: Hrvatsko knjižničarsko društvo, kao što je poručila i 38. Skupština, nastoji živjeti ukorak s promjenama. Razvoj tehnologije sveobuhvatni je i sveprožimajući razvoj, koji knjižnice, kao i svi ostali dionici društvenog i gospodarskog života moraju pratiti i po mogućnosti oblikovati. Pomoć u osobnom i profesionalnom formiranju svakog pojedinca, kao i pomoć u potrazi za vjerodostojnom i relevantnom informacijom, potreba je koju knjižnice i dalje uspješno zadovoljavaju. Ne vjerujem stoga da će njihova posrednička uloga biti sasvim potisnuta, no neka pitanja, kao što je npr. problematika e-knjiga u knjižnicama, mogu poljuljati dosadašnju paradigmu djelovanja knjižnica. Za knjižnice bi bilo kobno da tehnološki i ekonomski diktati dobiju svoje uporište i u nadležnom zakonodavstvu.

N: Kakvo je stanje s financiranjem HKD-a u posljednje vrijeme? U kojim smjerovima se treba razmišljati?

MM: Redovna djelatnost Hrvatskoga knjižničarskog društva financirana je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, članarinom te prihodima od prodaje publikacija. Pojedini stručni skupovi i publikacije financirani su iz sredstava Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, kotizacijama, otkupom publikacija, pretplatom, donacijama i sponzorstvima.
Velik, ali ne i vidljiv, trud ulaže se u osiguravanje financijskih sredstava za svaku pojedinu aktivnost HKD-a (skup, publikacija, kampanja…). Sredstva za redovnu djelatnost zadovoljavaju samo dio potreba redovne djelatnosti, pa HKD ulaže velike napore u zadržavanje postignute razine poslovanja i raznovrsnosti programa, kao i u zadržavanje izgrađenog stručnog identiteta udruge i njezine relevantnosti u lokalnoj, obrazovnoj, kulturnoj i radnoj zajednici u vremenu financijske recesije.

N: Što mislite o položaju struke u društvu? Kako nas se izvana doživljava?

MM: Čini mi se da smo previše skloni kritično se odnositi spram vlastite djelatnosti. Stoga podsjećam na čvrsta uporišta koja knjižničarstvo čine strukom: knjižnična je djelatnost u Republici Hrvatskoj zakonski regulirana Zakonom o knjižnicama te nizom standarda, pravilnika i drugih akata; izobrazba knjižničara odvija se na sveučilišnoj razini kroz preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije u više centara na području Republike Hrvatske; snažnom mrežom narodnih knjižnica, u nekim sredinama potpomognutih i službom pokretnih knjižnica, premrežen je čitav teritorij zemlje.
Hrvatsko knjižničarstvo može se dakle pohvaliti tradicijom, iskustvom i uspješnošću u stručnom djelovanju u programima usmjerenima prema raznolikim i brojnim potrebama članstva i korisnika knjižnica, te snažnom sviješću o potrebi suradnje i stalnog učenja.
Knjižničarstvo je u svojoj biti promicanje civilizacijskih i kulturnih vrijednosti, što struci daje poseban ugled, pa je možda jedini ozbiljan iznenađujući nedostatak, koji u ovoj prilici treba naglasiti, malen utjecaj na donositelje odluka.

N: I za kraj, jedno pomalo osobno pitanje. Je li uloga predsjednika HKD-a zapravo jedan naporan posao? Koji je omjer opterećenja i zadovoljstva?

Biti predsjednicom HKD-a velika je čast. Jednako tako, i velik napor, veći nego što bi se očekivalo.

razgovarala i pripremila Tea Čonč