-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 58, veljača 2013. :: Razgovarali smo


Razgovarali smo s dobitnicama nagrade Zaklade Ljerke Markić Čučuković Blažom Livaja i Kristinom Videković

 

Dodjela nagrade Zaklade Ljerke Markić Čučuković najboljim studentima bibliotekarstva
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 14. siječnja 2013.

Aleksandra Horvat
predsjednica Zakladnog odbora

(ahorvat@ffzg.hr)


Usprkos obilnom snijegu i povremeno obustavljenom gradskom prometu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 14. siječnja 2013., šesnaesti je put održana svečana dodjela nagrada Zaklade Dr. Ljerka Markić-Čučuković najboljim studentima bibliotekarstva. Povelju i novčanu nagradu od 5.000 kn primile su ove godine studentice diplomskog studija Blaža Livaja i Kristina Videković. Zakladni je odbor izdvojio te dvije studentice između šest prijavljenih kandidata, uzimajući u obzir visok prosjek ocjena, broj položenih ispita te sudjelovanje i isticanje u nastavnim aktivnostima.
Obrazlažući odluku Zakladnog odbora podsjetila sam da su nagrade prvi put, na izričitu želju zakladnika, dr. Frane Čučukovića, dodijeljene dvaput i prije formalnog osnivanja Zaklade 1999. godine te da je od prve dodjele do danas nagrađeno više od trideset studenata. Četiri knjižnice i dva pojedinca primili su posebnu nagradu za doprinos bibliotekarskoj struci.
Iako je početkom 20. st. u Hrvatskoj djelovalo više od 200 zaklada, pa su zaklade i zakladništvo sigurno dio hrvatske tradicije, u vrijeme kad je osnovana Zaklada Dr. Ljerka Markić-Čučuković bila je tek jedna od tridesetak zaklada u zemlji. Danas, šesnaest godina poslije broj se zaklada povećao, ali njihova važna uloga u društvu još nije dovoljno vidljiva. Zakladništvo je u Hrvatskoj još uvijek - riječima jednog našeg poznatog novinara - rara avis, a dobrotvori su čudaci u lošim društvima. Naša je Zaklada nastala voljom jednog takvog „čudaka”, dr. Frane Čučukovića, koji je želio pomoći vrijednim mladim ljudima na početku njihova životnog puta i koji je usto odabrao baš knjižničare, jer je poštovao knjižničarsku struku, kojoj je pripadala njegova supruga, dr. Ljerka Markić-Čučuković, prva profesorica na zagrebačkom studiju bibliotekarstva.
Postojanje Zaklade omogućuje knjižničarskoj struci da istakne vrsne pojedince, a time i vrijednosti na kojima knjižničarska struka utemeljuje svoje djelovanje. Zakladu stoga treba čuvati i pomagati. Ovom prilikom želim u ime Zakladnog odbora zahvaliti donatorima, koji nas sustavno već godinama pomažu, kao i onima koji to čine povremeno, što nipošto ne umanjuje njihov doprinos. Popis donatora dostupan je na mrežnoj stranici Zaklade.

 

Razgovor s Blažom Livaja

N: Molim Vas da nam se predstavite.

BL: Rođena sam 1981. godine. Nakon završenoga osnovnoškolskog i gimnazijskog obrazovanja upisala sam studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tijekom studija objavljivala sam radove u studentskom književnom časopisu i primala studentsku stipendiju. Godine 2005. sam diplomirala, a potom se honorarno bavila redigiranjem i lektoriranjem. Ak. god. 2005./2006. upisala sam poslijediplomski doktorski studij kroatistike te položila odslušane predmete s ocjenom izvrstan. Stekla sam kraće radno iskustvo u struci. Akademske godine 2011./2012. upisala sam studij informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer bibliotekarstvo. Imala sam priliku okušati se kao voditeljica studentskih projekata, koji su ocijenjeni uspješnima. Izvan studija također imam mnogo interesa, no mogu istaknuti kako u slobodno vrijeme volim otići sa suprugom i prijateljima na planinarenje.

N: Čestitamo na nagradi. Kako se osjećate kao dobitnica? Znate li tko je Ljerka Markić Čučuković (bez guglanja)?

BL: Hvala na čestitci! Osjećaj je izvrstan. S djelom dr. Ljerke Markić Čučuković upoznala sam se prilikom upisa na studij, pregledavajući internetsku stranicu Odsjeka, no nisam se nadala da ću jednoga dana biti dobitnica nagrade Zaklade osnovane njoj u spomen. Uostalom, takve bi nade bile i pretenciozne, osobito s obzirom na to koliko je dr. Markić Čučuković zadužila struku. Zahvaljujem ovim putem još jednom Zakladi na iskazanoj mi časti. Nagrada će mi u mom daljnjem angažmanu biti podsjetnikom kako je uvijek moguće učiniti više.

N: Koje vam je područje knjižničarstva osobito zanimljivo? Koji vam je predmet na studiju bibliotekarstva bio najzanimljiviji i najkorisniji? Biste li istaknuli nekog profesora?

BL: Teško mi je izdvojiti određeni kolegij ili kolegije, budući da su izvanredno strukturirani i zanimljivi, a profesori su zaista vrsni i mogu reći da sam se pronašla u ovom području u cijelosti. Ukoliko je baš potrebno izdvojiti neke kolegije, onda bi to bili Knjižnice i knjižnične zbirke, jer predstavljaju temelj za razumijevanje područja, Sustavi za označivanje i pretraživanje, jer suvremeni knjižničar mora biti i informacijski stručnjak, Knjižnično upravljanje, jer je donedavno upravljanje ustanovama u kulturi bilo zanemarivano i nužno je poznavati njegove mehanizme, Upravljanje informacijama i znanjem, jer promiče iskustveno učenje putem projektne nastave, unutar koje sam se s uspjehom okušala kao voditeljica projekta. Ali doista je nezahvalna uloga izdvajati profesore jer od svih imamo priliku mnogo naučiti, i ono što stane u okvir kolegija, i kako učiti dalje.

N: Radite li već negdje? Imate li kakve planove za svoju profesionalnu budućnost? Gdje se vidite za pet godina?

BL: Povremeno honorarno redigiram ili lektoriram. Željela bih se nadalje stručno usavršavati u području bibliotekarstva te tako stalno unapređivati razinu kvalitete posla koji ću obavljati. Svaki posao unutar bibliotekarske struke značio bi mi veliko zadovoljstvo te se u tome i vidim u budućnosti.

N: Mislite li da će vam ova nagrada pomoći u budućnosti? Ako da, kako?

BL: Smatram da je nagrada Zaklade dr. Ljerke Markić Čučuković izvrstan promicatelj sposobnosti studenata. Poslodavcima je teško iskazati povjerenje osobi bez radnoga iskustva u struci, a ova nagrada predstavlja određeno jamstvo da u dobitnika postoji težnja i za daljnjim radom na unapređivanju osobnih stručnih znanja i vještina te stoga vjerujem da će mi ovo priznanje uvelike pomoći pri zapošljavanju.

 

Razgovor s Kristinom Videković


N: Molim Vas da nam se predstavite.

KV: Rođena sam 10. lipnja 1989. godine u Zagrebu, a trenutačno sam apsolventica informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo. Svoju drugu grupu, anglistiku, diplomirala sam u srpnju 2012. godine. Tijekom studija bila sam dobitnica stipendije za darovite studente Sveučilišta u Zagrebu te dva puta dobitnica stipendije Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu. Već četiri godine radim kao demonstratorica u Knjižnici Filozofskog fakulteta, a prošle sam godine sudjelovala kao volonterka na projektu Knjigom do krova Knjižnica grada Zagreba. Za KGZ sam također obavila nekoliko prijevoda u sklopu istog projekta. U rujnu 2012. godine sudjelovala sam na međunarodnoj ljetnoj školi Erasmus IP LibCMASS 2012, nakon koje je u suradnji s još tri sudionice objavljen naš članak na simpoziju Bobcatsss 2013. Izvan studija rekreativno se bavim squashem i plesom.

N: Čestitamo na nagradi. Kako se osjećate kao dobitnica? Znate li tko je Ljerka Markić Čučuković (bez guglanja)?

KV: Iznimno sam zahvalna na iskazanoj časti jer je ova nagrada dokaz da se rad i trud isplate. Osobito sam ponosna na nagradu zbog imena koje nosi. Ljerka Markić Čučuković, o čijem sam životu saznala na fakultetu, svojim je djelovanjem učinila mnogo za hrvatsko bibliotekarstvo i samo se mogu nadati da ću svojim radom opravdati dobivanje nagrade.

N: Koje vam je područje knjižničarstva osobito zanimljivo? Koji vam je predmet na studiju bibliotekarstva bio najzanimljiviji i najkorisniji? Biste li istaknuli nekog profesora?

KV: Volontiranje u KGZ-u mi je pokazalo koliko knjižnica može otvoriti svijet i srca ljudi te mi ukazalo da me osim poticanja čitanja zanima i rad na projektima s posebnim društvenim skupinama, primjerice beskućnicima, djecom, osobama s posebnim potrebama itd. Ne bih mogla posebno istaknuti neki predmet na studiju jer su svi kolegiji ponuđeni na studiju neophodni za buduće knjižničare. Također ne bih mogla istaknuti nekog profesora jer u mom iskustvu svatko od njih se na svom području trudi pružiti najviše što može – od prakse u Leksikografskom zavodu, posjeta različitim knjižnicama do organiziranja ljetne škole.

N: Radite li već negdje? Imate li kakve planove za svoju profesionalnu budućnost? Gdje se vidite za pet godina?

KV: Plan mi je dovršiti diplomski rad, a ubrzo nakon toga početi raditi u nekoj od knjižnica u Zagrebu i položiti državni stručni ispit. Trenutačno sam zaposlena kao studentica u jednoj prevoditeljskoj agenciji, međutim dugoročno se vidim u bibliotekarstvu.

N: Mislite li da će vam ova nagrada pomoći u budućnosti? Ako da, kako?

KV: Smatram da će mi nagrada pomoći u zapošljavanju jer je dokaz kvalitete i radnih navika dobitnika. Uz to, javna pozornost koja dolazi s ovom nagradom zasigurno će osigurati više prilika na čemu sam iznimno zahvalna, pogotovo sada kada je situacija sa zapošljavanjem mladih kritična.

razgovarala i priredila Tea Čonč

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-