16. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji s temom Materijalno i virtualno
Poreč, 28. – 30. studenog 2012.

Drahomira Gavranović
Sveučilište u Zadru
(dgavrano@unizd.hr)
 

Glavni organizator 16. po redu AKM-a bilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo, a tema Seminara ove je godine okupila više od 120 sudionika, održano je 21 predavanje i čak pet radionica te devet posterskih izlaganja.

U skladu s podnaslovom teme AKM-a, održana izlaganja pokrila su širok raspon tema, od razvoja teorije koja se tiče baštinskih ustanova i disciplina koje one koriste, preko zanimljivih istraživanja u području društvenih mreža, projekata digitalizacije do primjera implementacije najnovijih standarda i preporuka za razvoj semantičkog weba, poput RDF-a, usklađivanja ISBD-a i modela iz FR-obitelji (FRBR, FRAD, FRSAD). Od predavanja koja povezuju primjere dobre prakse do kojih se dolazi uz pomoć tradicionalnih knjižničarskih znanja „nadograđenih“ novim standardima i smjernicama semantičkog weba (RDF i povezani podaci) izdvojila bih izlaganje Gill Hamilton iz Nacionalne knjižnice Škotske, koja je prikazala proces izrade povezanih podataka obogaćivanjem kataložnih zapisa povezanim podacima i iskorištavanjem oznaka koje su dodijelili korisnici digitalne zbirke fotografija objavljene uz pomoć društvene mreže Flickr i YouTube kanala Nacionalne knjižnice Škotske. Istovremenim korištenjem korisničkih oznaka, metapodataka koje su stvorili knjižničari te povezanih podataka postiže se velika dostupnost i vidljivost digitalnih i digitaliziranih zbirki. Vrlo važan i zanimljiv podatak iz ovoga izlaganja jest da su utrošena minimalna sredstva za pretvorbu metapodataka u povezane podatke uz pomoć Digital Object Database koja je besplatna i svima dostupna pod licencom Creative Commons.

Niz predavanja na temu povezivanja/mapiranja različitih metapodatkovnih shema održali su: Gordon Dunsire, Mirna Willer, Leonard Jelenković, Predrag Perožić, Sonja Pigac Ljubi. Također, izuzetno zanimljiva i vrijedna predavanja izložili su kolege iz Slovenije: Alenka Šauperl, Darko Knez, Zdenka Semlič Rajh, koji su nas podsjetili koje su prednosti opisa građe u baštinskim ustanovama – arhivima, knjižnicama i muzejima, i kako možemo iskoristiti ta tri opisa u svrhu dobivanja najbogatijeg opisa koji bi služio svim trima zajednicama. Posljednje izlaganje na seminaru bilo je iz perspektive hrvatske AKM-zajednice, a održali su ga: Ana Barbarić, Tinka Katić, Vlatka Lemić, Mirna Willer i Goran Zlodi, koji su govorili o zajedničkim pravilima za izradu oblika pristupnica (ime, ključna riječ, predmetnica i dr. pomoću kojih se može pretraživati sadržaj dokumenta, u knjižničarstvu deskriptor, op. ur), nastojeći pomiriti standarde i pravila svih triju zajednica – arhiva, knjižnica i muzeja. Polazište za izradu zajedničkog oblika imena jesu: konceptualni modeli FRBR, FRAD i CIDOC-CRM, Pravilnik i priručnik za izradu abecednih kataloga Eve Verona te standardi semantičkog weba. Nastojanje ovih triju zajednica ponovno zrcali prvotnu ideju osnivanja ovoga seminara – kako „razgovarati“ zajedničkim jezikom, a da se pri tome iskoristi najkvalitetnije od svake zajednice, bez nametanja „pogleda“ iz samo jedne perspektive. Umjesto preuzimanja jednog pravilnika, povezani podaci omogućuju međusobnu komunikaciju svih i umjesto gubljenja i izostavljanja informacija koje pojedina zajednica dodaje opisu građe/gradiva, standardi semantičkog weba omogućuju objedinjavanje i obogaćivanje opisa uzimajući najbolje iz svake pojedine zajednice.
 

16. AKM ostat će zapamćen i po do sada najvećem broju održanih radionica. Radionice su se bavile različitim temama koje danas zaokupljaju svakodnevicu baštinskih ustanova: od Europeane do interpersonalne komunikacije, konzervatorsko-restauratorskih tema i semantičkog weba te nakladničke radionice.

Radionicu Europeana vodila je Sofija Klarin Zadravec iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a sastojala se od dva dijela. U prvom dijelu, Put metapodataka baštinskih ustanova do Europeane, izloženo je nekoliko primjera iz prakse koji su pokazali na koji način različite ustanove prikupljaju podatke, obrađuju građu i pripremaju je za uključivanje u Europeanu, dok su se u drugom dijelu radionice, pod nazivom Edukacija o digitalizaciji i Europeani za male ustanove: tečajevi u okviru projekta AccessIT Plus autori, Andreja Silić Švonja i Adam Dudczak posvetili edukaciji o digitalizaciji i potrebnim koracima ukoliko se jedna mala ustanova odluči priključiti Europeani sa svojom digitaliziranom zbirkom. Radionica je održana u sklopu projekta AccessIT Plus.

Radionicu Interpersonalne kompetencije: stilovi vodstva i vrste organizacijske kulture vodio je poznati televizijski voditelj i psiholog Boris Blažinić i na toj radionici sudionici su mogli iskusiti neke situacije koje srećemo u radnoj okolini te su mogli naučiti kako se ponašati u konfliktnim situacijama. Ovakva radionica pokazala je da za interpersonalnom komunikacijom i rješavanjem sukoba u ustanovi postoji veliki interes te je preporučeno da se ovakve radionice uključe u buduće AKM-seminare.
Već tradicionalna konzervatorsko-restauratorska radionica održana je pod naslovom Uzroci propadanja i mogućnosti sanacije AKM građe pod vodstvom Damira Doračića. Okupila je konzervatore i restauratore iz različitih ustanova koji su dijelili iskustva rada s različitim tehnologijama pri procesu sanacije AKM-građe.

Nakladnička radionica održana pod nazivom Nakladnička anotacija knjižnog naslova u virtualnom sučelju (Facebook, mrežno mjesto nakladnika-autora, pretraživači, kulturni portali...) pokazala je da je nakladništvo neodvojivi dio AKM-zajednice te da je ujedno i „karika koja je nedostajala“ pri povezivanju AKM-djelatnosti. Treću godinu zaredom, nakladnička radionica okuplja veliki broj zainteresiranih za teme nakladništva. Voditeljice radionice bile su Nives Tomašević i Jasna Horvat. Sudionice radionice: Petra Ljevak, direktorica Naklade Ljevak i Ivona Despot iz Naklade Ljevak te Jasna Kovačević, voditeljica zagrebačke Knjižnice i čitaonice „Bogdan Ogrizović”, prikazale su važnost i potrebu bliske suradnje između AKM-ustanova i nakladnika s posebnim osvrtom na tzv. „obogaćenu“ anotaciju knjižnog naslova koju omogućuje mrežno okruženje. Jasna Horvat prikazala je potencijal društvenih mreža u svrhu promicanja kulturnog dobra. Može se reći da je i nakladnička radionica postala tradicijom AKM-seminara pa je možda vrijeme da organizatori razmisle o uključivanju nakladnika u akronim seminara.
Posljednja u nizu „tradicionalnih“ radionica održana je na engleskom jeziku pod nazivom Data and schema in the Semantic Web. Voditelji radionice bili su Gordon Dunsire i Mirna Willer i na toj je radionici prikazano kako se formati UNIMARC i MARC21 mogu iskazati u RDF-u (Resource Description Framework), alatu semantičkog weba, te kako se iz bibliografskih metapodataka mogu izrađivati tripleti podataka koji služe za uključivanje bibliografskih podataka u semantički web i čine bibliografske zapise vidljivijima. Ova radionica dokazuje da je hrvatska AKM-zajednica izravno uključena u najnovija postignuća na području bibliografske kontrole i razvoj semantičkog weba.

Na 16. AKM-u predstavljeno je devet posterskih izlaganja s različitim temama iz teorije i prakse AKM-ustanova, a nagrađena su dva posterska izlaganja: poster autorice Drahomire Gavranović, s Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru pod nazivom Modeliranje univerzalne decimalne klasifikacije u konceptualnom modelu za autorizirane predmetne podatke FRSAD te postersko izlaganje autorice Vesne Lovrić Plantić, iz Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb, pod nazivom PARTAGE PLUS: Projekt digitalizacije secesijske baštine za Europeanu.

Kao što je bio slučaj i prethodnih godina, pokazalo se da je AKM prigodno mjesto za predstavljanje novih knjiga njegovih sudionika. Uz već tradicionalno predstavljanje izuzetno bogatog i opsežnog zbornika radova s prošlogodišnjeg AKM-a, koji predstavlja izuzetan doprinos hrvatskoj stručnoj i znanstvenoj literaturi iz područja arhivistike, knjižničarstva, muzeologije, nakladništva i srodnih područja, predstavljena je i nova knjiga autorica Jasne Horvat i Nives Tomašević Nevidljivo nakladništvo te vilinski roman Jasne Horvat Vilikon.

Sljedeći, 17. po redu AKM organizira Hrvatsko muzejsko društvo, a najavljena tema je Predmet, prostor, vrijeme.

Više informacija dostupno je na http://public.carnet.hr/akm/, a detalji o ovogodišnjem Seminaru na http://public.carnet.hr/akm/AKM_ostali/AKM1/akm16.htm, gdje se nalazi i arhiva svih prošlih seminara.