700 godina Splitskog statuta

Jesenska kulturna zbivanja u Splitu otvorila je 23. knjiga Mediterana koja je ove godine u znaku Splitskog statuta iz 1312. godine. Na dvodnevnom međunarodnom znanstvenom skupu koji se održao u Muzeju grada Splita 24. i 25. rujna 2012. u organizaciji Književnog kruga iz Splita, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Muzeja Grada Splita te Arheološkog muzeja Split, bio je upriličen bogat znanstveni i izdavački program. Pokrovitelj skupa bila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Skupu je trebao nazočiti predsjednik RH dr. Ivo Josipović, ali zbog državničkih obveza nije došao te je pročitan pozdravni telegram u kojem se između redaka pročitalo „…Kulturni identitet Splita prepoznatljiv je kako u Hrvatskoj, tako i na Mediteranu. Ovaj Statut je dokaz da je Split već dugo dio europske pravne tradicije“. Dobrodošlicu uzvanicima i predavačima održali su dr. Željko Radić i rektor Sveučilišta u Splitu dr. Ivan Pavić. Tijekom dva dana održana su tri zasjedanja na temu 700 godina Splitskog statuta uz otvaranje izložbe autora Arsena Duplančića Statut Grada Splita – rukopisi i tiskana izdanja. Uvodno predavanje održao je Tomislav Raukar pod nazivom Srednjovjekovni Split i Percevalov statut iz 1312 god.

Statut Grada Splita, povijest i pravo svakako je najvažniji pisani dokument splitske prošlosti. Nastao je u vrijeme načelnika grada Parcevala iz Ferma, Statut je važio gotovo pola tisućljeća uređujući život splitskih građana u svim njihovim bitnim javnim i privatnim odnosima. Osim Splitskog statuta, u izdanju Književnog kruga iz Splita izišli su: Poljički statut, Statut Grada Trogira, Brački statut, Hvarski statut, Korčulanski statut, Lastovski statut te Mljetski statut. Sastavljači dalmatinskih statuta nisu se ustručavali u statute unijeti elemente starog hrvatskog prava, kao i elemente iz nekih drugih gradova sa zapadne obale te ih prilagoditi svojim potrebama uz najbolja rješenja rimskog prava.

Statut Grada Splita čini šest knjiga:
Prva knjiga govori o crkvama, bogoštovanju, o crkvenim redovima, svecima…“…svatko mora blagdan svetoga Dujma časno poštovati i slaviti“ (Knjiga prva, gl. I). „Isto tako određeno je i naređeno da se nitko ne usudi s koje crkve uzimati kamenje prikladno za građenje zida ili zgrade“ (Knjiga prva, gl. XVIII).

Druga knjiga govori o izboru načelnika Splita, o njegovoj službi i svim gradskim službenicima te njihovim plaćama. „ Isto tako određeno je i naređeno da načelnik grada Splita mora načelničku dužnost vršiti osobno a ne preko zastupnika i zamjenika…“ (Knjiga druga, gl. XIX).

Treća knjiga govori o građanskopravnim pitanjima, o građanskom sudskom postupku. „Isto tako određeno je i naređeno da nitko ne smije ostaviti u oporuci ili nekoj drugoj posljednjoj volji ili na bilo koji drugi način nekoj svojoj ljubavnici, suložnici više od deset libara“ (Knjiga treća, gl. XXXII).

Četvrta knjiga govori o zločinima i kaznenim predmetima. „Isto tako određeno je i naređeno, ako neka žena počini zločin protiv druge žene, treba je kazniti na polovicu kazne i globe na koju bi bio kažnjen muškarac da je taj zločin počinio“ (Knjiga četvrta, gl. X).

Peta knjiga govori o komunalnoj infrastrukturi, govori o putovima, zdencima, mostovima, gradnji zgrada i o nadzoru građenja.“Isto tako određeno je i naređeno da je načelnik dužan obilaziti grad i predgrađe početkom svakog mjeseca zajedno sa sucima i drugim plemićima da bi vidjeli nisu li neki zaposjeli neke javne površine ili nije li neka zgrada loše postavljena tako da komuna može dobiti natrag ono što je njeno i da može ispraviti ono što je loše učinjeno“ (Knjiga peta, gl. XIII).

Šesta knjiga uređuje sva ona posebna pitanja.“Isto tako određeno je i naređeno da tko god ima magarca u najam, pa mu ga netko očito nasilno oduzme nije za to odgovoran“ (Knjiga šesta, gl. XXX).

Ovaj važan dokument političke i društvene stvarnosti Splita u prijelomnom 14. st. nastao je u vrijeme kad je splitska gradska uprava bilo potpuno ustrojena i definirana. Neke odredbe bilo bi poželjno prebaciti u današnje vrijeme i sankcionirati novčano njihovo nepovođenje.

M. Butirić
info@idamar.hr