Međunarodni 9. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama : Darovita djeca i mladi u knjižnici i knjižnica za darovitu djecu i mlade
Zagreb, 12. listopada 2012.

Međunarodni 9. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama održan je 12. listopada 2012. u Gradskoj knjižnici u Zagrebu – Odjel za djecu i mladež na temu Darovita djeca i mladi u knjižnici i knjižnica za darovitu djecu i mlade. Organizatori skupa su Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i Komisija za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva, a suorganizator Gradska knjižnica. Službeni jezici skupa bili su hrvatski i engleski. Održavanje skupa financijski su podržali Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport. Članovi Programskog i organizacijskog odbora bili su Veronika Čelić-Tica, Dunja Marija Gabriel, Ljiljana Sabljak, Davorka Semenić-Premec i Amelija Žulj, a moderatori Davorka Semenić-Premec i Ljiljana Sabljak.

Darovita djeca kao tema međunarodnog okruglog stola poseban je izazov za Komisiju za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i Komisiju za čitanje, ali i za cijelu knjižničarsku zajednicu u Hrvatskoj, što potvrđuje i veliki broj sudionika skupa, njih oko 110. Darovita djeca kao korisnici školskih i narodnih knjižnice proširuju dosadašnji djelokrug rada obiju komisija u skladu s hrvatskim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji prepoznaje učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama od kojih su jedni daroviti učenici, a drugi učenici s teškoćama. Namjera skupa je prikazati mogućnosti promicanja čitanja i poboljšanja knjižničnih usluga za darovitu djecu, a cilj skupa je pokazati kako školske i narodne knjižnice mogu biti za njih ugodno i motivirajuće okruženje.

Prvo izlaganje pod nazivom Izazovi rada s darovitima imala je Jasna Cvetković Lay, diplomirana psihologinja iz Centra za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“. Jasna Cvetković Lay iz izravnog i svakodnevnog kontakta s darovitom djecom iznijela je niz izuzetnih primjera darovitosti, kao i stereotipnih pristupa društva prema darovitoj djeci. U svom izlaganju posebno se osvrnula na izrazito darovitu djevojčicu Umu i dala primjere brojnih, svakodnevnih situacija iz kojih Uma izlazi s kreativnim rješenjima iznimno nadarene osobe. Jasna Cvetković Lay ukazuje na koji način se radi u Centru i što društvo i obrazovni sustav moraju napraviti za nadarenu djecu.

Slijedom predavanja gospođe Cvetković Lay prikazan je izbor iz dokumentarnog filma HTV-a o darovitoj djeci Klinci za 5. Pratilo se male „genijalce“ kako se međusobno nadmeću znanjem, kreativnošću, elokventnošću i socijalnom inteligencijom.

Gošća iz SAD-a Veronica L C Stevenson-Moudamane, knjižničarka iz Daly City Libraries u Kaliforniji, u svom izlaganju Pružanje knjižničkih usluga za djecu s posebnim potrebama s osvrtom na rad javnih knjižnica u Sjedinjenim Američkim Državama dala je prikaz rada javnih knjižnica u Americi, koje su oduvijek igrale važnu ulogu u ispunjavanju obrazovnih, informacijskih, rekreacijskih i kulturalnih potreba djece i mladih, uključujući one s posebnim potrebama i darovite. Dokument Americans with Dissabilities Act, koji je stupio na snagu rane 1992. godine, propisuje mogućnost korištenja postojećih usluga javnih knjižnica za više od 43 milijuna Amerikanaca koji su osobe s invaliditetom. Prije donošenja tog dokumenta mnoge su knjižnice uklonile sve prepreke za osobe s invaliditetom te su ponudile programe posebno osmišljene za osobe s posebnim potrebama. Važno je napomenuti da se izlaganje gospođe Stevenson odnosilo na darovite osobe te na osobe i djecu s teškoćama u razvoju, zbog toga što su u Americi sve to osobe s posebnim potrebama.

Bogdanka Conjar, magistrica nastave i organizacije u OŠ Grabrik, Karlovac, u izlaganju Neki modeli suradnje škole i udruge u brizi za potencijalno darovite učenike iznijela je neke modele rada koji su se u praksi pokazali prihvatljivim u radu s darovitim učenicima. Surađuje s Udrugom roditelja potencijalno darovitih učenika „Mali princ“. Posebno je naglasila da rad s darovitim učenicima podrazumijeva i rad s roditeljima tih učenika. Višegodišnji projekt OŠ Grabrik Čitanje pod zvijezdama, koji je nastao prema potrebama potencijalno darovitih učenika, zahvaljujući njima obuhvatio je svojom atraktivnošću i šire područje Grada Karlovca.

Veronika Čelić-Tica, knjižničarska savjetnica za školske knjižnice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u članku Uloga školske knjižnice u programskoj diferenciranosti koja se odnosi na darovite učenike problematizirala je odnos škole i darovite djece te odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju i Državnog pedagoškog standarda u osnovnoj i srednjoj školi. Školska knjižnica kao most na putu postizanja interkulturalnog dijaloga i multikulturalizma treba svojim uslugama jednako biti na raspolaganju učenicima s teškoćama kao i darovitim učenicima. Naglašeno je da Pravilnik o darovitoj djeci potječe iz 1991. godine, stoga ga je potrebno osuvremeniti.

Margareta Peršić, samostalna umjetnica, imala je izlaganje Kako je biti darovito dijete. Iz njezinog životopisa razvidno je da je i sama autorica bila darovito dijete. Stoga je prošla niz prepreka u svom odrastanju u obitelji, školi i društvu. Naporan je bio put mlade žene u dokazivanju svoje darovitosti i kreiranju vlastitog životnog izričaja. Margareta Peršić danas je zadovoljna svojim izborom zvanja, održava lutkarske, likovne i žonglerske radionice u Hrvatskoj i inozemstvu te provodi projekte primarne prevencije od asocijalnih oblika ponašanja kod djece i mladih.

Arijana Plahutar, pedagoginja u Dječjem vrtiću Hrvatski Leskovac, dala je prikaz NTC sustav učenja – korak bliže darovitoj djeci autora dr. Ranka Rajovića. Program sadrži novi pristup promišljanja učenja djece predškolske i školske dobi. NTC sustav učenja provodi se kroz tri razine. Prve dvije primjenjive su u radu sa svom djecom predškolske dobi prema odgojno-obrazovnom sustavu, dok je treća razina usmjerena prema darovitoj djeci.

Ana Bošković, diplomirana knjižničarka u OŠ Ivana Kukuljevića, Sisak, govorila je o radioemisiji Hrvatska tradicijska priča za djecu u 21. stoljeću koja je nastala iz projekta Hrvatska usmena i pismena jezična baština u radu s nadarenim učenicima. Taj projekt zamišljen je i ostvaren kao korelacija rada knjižnice i nastave hrvatskog jezika u 6. i 7. razredu osnovne škole.

Milijana Kovačević, diplomirana psihologinja u OŠ Kman-Kocunar, Split, izložila je program Bistrići bez granica prilagodivši ga radu s darovitom djecom u njezinoj školi. Taj program je prepoznat u društvenoj sredini, govori o identificiranju, psihološkom ispitivanju i programima rada s darovitom djecom kao i savjetovanju roditelja kako da unaprijede obrazovanje svoje nadarene djece. S Bistrićima se radi individualno i grupno, oni proširuju i produbljuju svoja znanja u pojedinim područjima i dijele ga s drugima, uče se govorništvu, samokontroli, igraju složene didaktičke igre i sl.

Meri Butirić, diplomirana knjižničarka iz Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, imala je izlaganje Programi za male genijalce u Splitu. U njemu je pokušala otkriti tko se zapravo bavi darovitom djecom u Splitu od vrtićke dobi do fakulteta. Najdalje je u prepoznavanju i radu s darovitom djecom među vrtićima otišao Dječji vrtić Cvit Mediterana, koji je prvi program za darovitu djecu otvorio još 2001. godine. Od 27 osnovnih škola u Splitu samo se za dvije može reći da sustavno rade s darovitom djecom, i to OŠ Kman-Kocunar s cjelovitim programom za darovite učenike, a u OŠ Marjan djeluje prirodoslovno-matematička radionica Gea. Od srednjih škola jedino se na stranicama Privatne jezično-informatičke gimnazije Leonardo da Vinci može pročitati da rade s darovitim učenicima i razvijaju kreativno mišljenje i dobru komunikaciju. Udruga roditelja nadarene djece Lanterna krenula je s entuzijazmom u pokretanju programa za rad s darovitom djecom.

Verena Tibljaš, diplonirana knjižničarka iz Gradske knjižnice Rijeka, govorila je o osobnom iskustvu rada s nadarenima pod naslovom Iskustva narodne knjižnice u radu s posebno darovitom djecom. Narodna knjižnica postaje prepoznatljivo „sabirno“ mjesto darovitih u području pisane riječi, izražavanja, stvaranja i javnih nastupa. Gradska knjižnica Rijeka već dugi niz godina „ubire“ darovite pojedince i osmišljenim programima nudi im mogućnost osobnog rasta i razvoja.

Davorka Semenić-Premec, diplomirana knjižničarka iz Knjižnica grada Zagreba, Savski gaj, kroz izlaganje Darovita djeca kao likovi u književnosti iznijela je zanimljivu tezu o književnim likovima kao što su Huckleberry Finn (Twain, Mark: Doživljaji Huckleberryja Finna), Paloma (Barbery, Muriel: Otmjenost ježa), Gabriel (Kureishi, Hanif: Gabrielov dar), Franny i Zooey (Salinger, Jerome David: Franny i Zooey) i brojnim drugim književnim likovima koje prepoznajemo kao darovite i kreativne osamljene pojedince. Braneći ovu tezu naglasila je da se darovita djeca mogu osjećati izoliranima od svojih vršnjaka svjesna da su drukčija od ostale djece.

Ana Barbarić, docentica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu i glavna urednica niza Povremena izdanja HKD-a i niza Elektroničkih izdanja HKD-a, dala je prikaz hrvatskog prijevoda IFLA-inih smjernica Primjena istraživanja u promicanju pismenosti i čitanja u knjižnicama. Važno je naglasiti da Smjernice sadrže dodatak o hrvatskim projektima istraživanja čitanja.

Na Međunarodnom 9. okruglom stolu za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama doneseni su sljedeći zaključci koji će biti upućeni mjerodavnim institucijama:

1. Pozivaju se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH i Ministarstvo kulture RH na zajedničku suradnju u radu s darovitom djecom i mladima od predškolskih do visokoškolskih ustanova
2. Potaknuti izmjene i dopune Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika iz 1990. godine, prema kojemu su sve škole dužne pravodobno registrirati darovite učenike i poticati njihovu darovitost
3. Strategije pojedinih vrsta knjižnica (školske, visokoškolske, narodne) trebaju navesti, osim knjižničnih usluga za osobe s posebnim potrebama, i knjižnične usluge za darovite
4. Edukacija odgajatelja, učitelja, nastavnika i knjižničara na prepoznavanju darovite djece
5. Opremanje školskih knjižnica i narodnih knjižnica i stvaranje poticajnih diferenciranih uvjeta koji mogu zadovoljiti različite potrebe svih, pa tako i darovitih učenika
6. Timski rad knjižničara, pedagoga, psihologa, logopeda, učitelja i nastavnika u radu s darovitom djecom i mladima
7. Formiranje neovisnog nacionalnog informativnog centra za darovitost.

M. Butirić
info@idamar.hr
 V. Čelić-Tica
vcelic@nsk.hr
D. M. Gabriel
dgabriel@nsk.hr