-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 57, listopad 2012. :: Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara


Radionica o poticanju čitanja
Zadar, 5. listopada 2012.

Stručno predavanje i radionica Knjižnični programi i posebni programi poticanja čitanja za osobe treće životne dobi, osobe smještene u domovima umirovljenika, bolnicama i stacionarnim ustanovama te penalnim ustanovama bili su tematski uvod u obilježavanje ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige čija je središnja tema korespondirala s Europskom godinom aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. Radionica za knjižničare u Zadarskoj županiji održana je 5. listopada 2012. u organizaciji Gradske knjižnice Zadar i Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, a vodile su je mr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica i voditeljica Gradske knjižnice Zagreb, te Dunja Marija Gabrijel, viša knjižničarka u Središnjoj informacijskoj službi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Radionica/predavanje bili su podijeljeni u dva dijela. U prvom dijelu izlaganje je održala Dunja Marija Gabrijel, koja je i članica Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama. Kolegica Gabrijel je polaznicima predstavila teorijski okvir, odnosno domaće i međunarodne pravne i stručne dokumente kojima se nastoje standardizirati knjižnični programi za osobe s posebnim potrebama i socijalno isključene osobe. Polaznici su s naročitim zanimanjem slušali o praktičnim primjerima promicanja čitateljskih, pismenih i kulturnih interesa u knjižnicama za zatvorenike (primjerice, programi čitanja za očeve zatvorenike i njihovu djecu u Kaznenoj ustanovi Oshkosh, Wisconsin u SAD-u) ili o knjižničnim uslugama u bolnicama i ustanovama za trajno zbrinjavanje. Veći dio njezina izlaganja odnosio se upravo na programe namijenjene osobama treće životne dobi. Poseban naglasak stavljen je na knjižnične usluge za osobe s demencijom, bolesti koja se najčešće vezuje upravo za tu dobnu skupinu. Polaznici su rješavali test kojim su mogli procijeniti osobnu upućenost, odnosno zablude o ovoj bolesti 21. stoljeća, a potom je voditeljica govorila o vrstama i karakteristikama demencije te krajnjem cilju nedavno objavljenih IFLA-inih Smjernica za knjižnične usluge za osobe s demencijom (2011.), a to je da ove usluge postanu dio temeljnih usluga narodne knjižnice.

Drugi dio radionice vodila je mr. sc. Ljiljana Sabljak, zamjenica predsjednice Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i Komisije za narodne knjižnice, dobitnica brojnih stručnih priznanja, između ostalog i najvišeg priznanja Međunarodne čitateljske udruge. Mr. sc. Sabljak je naglasila važnost priređivanja čitateljskih programa za osobe treće životne dobi, ali i druge osobe koje iz bilo kojih razloga imaju problema s čitanjem. Podsjetila je na povijesne početke komunikacije autor - čitatelj istaknuvši da je prva kriza u povijesti ljudske komunikacije nastupila kad se grčka usmenost preobrazila u grčku pismenost, čime pisana kultura zauzima mjesto dotadašnje usmene kulture. Uloga suvremenog knjižničara može se usporediti s posredničkom ulogom nekadašnjeg pjevača, jer knjižničar prenosi književno djelo putem preporuka, anotacija, kreativnih radionica i dr.
 

Mr. sc. Sabljak je nakon toga održala praktičnu radionicu s polaznicima na kojoj je demonstrirala program vođenog čitanja (biblioterapije) na primjeru djela Bajka o vratima, autora Danijela Dragojevića. Biblioterapija pretpostavlja individualan ili skupni rad koji je vrlo zanimljiv. Kroz likove i situacije iz književnog djela čitatelj ispituje model rješavanja svog problema. Knjižničari su pokazali veliki interes za ovaj oblik rada te se razvila vrlo živa diskusija o naučenom.

N. Radman
nada.radman@gkzd.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-