I četvrti put Zadar čita!

Manifestacija promicanja knjige i čitanja Zadar čita već je po četvrti put zaredom ujedinila u čitanju stanovnike Zadra i Zadarske županije. Nakon prvog travanjskog Zadar čita koji se održao 2009., manifestacija je polako postala tradicionalan proljetni kulturni program Gradske knjižnice Zadar, organizatora i pokretača manifestacije, a ovogodišnji Zadar čita odvijao se u tjednu od 16. do 20. travnja 2012. godine. Ovo je druga godina održavanja manifestacije u kojoj se ona proširila na cijelu Zadarsku županiju te prva godina u kojoj je manifestacija službeno postala dio Županijskih dana 2012. (u organizaciji Zadarske županije).

Prilikom ovog promicanja knjige i čitanja cilj nije bio samo ujediniti različite tipove knjižnica u čitanju nego obuhvatiti cijelu lokalnu zajednicu. Drugim riječima, sudionike manifestacije predstavljaju odgojno-obrazovne ustanove od dječjih vrtića do visokoškolskih ustanova, potom društvene ustanove poput bolnica i domova umirovljenika, baštinske ustanove kao što su muzeji i arhivi, raznolike kulturne institucije i udruge, ali i volonteri-pojedinci, bez čije bi nesebične pomoći ovakva manifestacija bila daleko siromašnija. Gradskoj knjižnici Zadar svake se godine pridružuju nove institucije i udruge, a ove godine to su: Matica hrvatska (Središnjica), Državni arhiv Zadar, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti te Dramska radionica Sveučilišta u Zadru, Zadarski plesni ansambl, Zajednica Talijana Zadar. Na području cijele Županije sudjelovalo je 56 institucija i udruga, od čega je 29 škola i 10 narodnih knjižnica, što je do sada najveći broj sudionika.

Zadar čita u je sadržajnom smislu oblikovao programsku jezgru koja se međutim svake godine modificira te joj se pribrajaju novi sadržaji. Događanja su obično grupirana prema dobi. Najbrojnija među njima su ona organizirana za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta – različiti tipovi čitanja priča, radionica, izložbi, predstava itd. - a ona medijski najpopraćenija su večernji književni susreti s istaknutim hrvatskim ljudima od riječi - od pisaca do književnih urednika i teoretičara. Prijašnjih godina bili su uobičajeni svakodnevni takvi književni susreti, dok je 2012. smanjen broj susreta, ali su im se dodali kvalitativno novi sadržaji poput okruglih stolova. Tako su ove godine izuzetno uspješna gostovanja ostvarili Igor Zidić i Dubravka Oraić Tolić s voditeljima Antom Mihićem i Nives Tomašević. U večernjim programima neizbježan je ostao i književni kviz Knjigoteka, čiji je autor i voditelj ponovno Ante Mihić, ravnatelj Hrvatske knjižnice i čitaonice Sali, Dugi otok.

Ono što izdvaja ovaj Zadar čita od ostalih je sve jači proboj interdisciplinarnih sadržaja i tema, koji se s književnošću mogu, ali i ne moraju doticati. Primjeri takvih sadržaja su predstavljanja knjiga i okrugli stolovi. Uz predstavljanje interdisciplinarne knjige Dalmacija – hrvatska ruža svjetova, na kojem su sudjelovali Jakša Fiamengo, Tonko Maroević i Ivica Maštruko, i susret s Igorom Zidićem bio je oblikovan kroz raznolike kulturno-tematske sadržaje, među kojima su i književnost i povijest umjetnosti. Moglo bi se reći da književni susreti sve više postaju kulturni susreti. Novi tipovi kulturnih događanja – okrugli stolovi – svojim tematskim zahvatima zahtijevaju širu elaboraciju i izlazak iz usko knjižničarsko-književnih krugova. Tako je okrugli stol Što i kako čitamo danas u organizaciji Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru okupio intelektualce iz nekoliko područja: knjižničarstva (Srećko Jelušić), poezije, te povijesti i teorije književnosti (Sanja Knežević, Dubravka Oraić Tolić), nakladništva (Nives Tomašević) i sociologije (Mirko Petrić). Svi spomenuti sudionici istovremeno su i dio sveučilišnog svijeta u svojstvu sveučilišnih profesora i doktoranata. Drugi okrugli stol (Etika novinarstva) u organizaciji zadarskog Odjela za turizam i komunikacijske znanosti bio je usko povezan uz predstavljanje knjige Profesionalno novinarstvo & samoregulacija, te je svojim sadržajima otvoren širim raspravama. Interesi različitih sudionika počinju otvarati i tematske vizure same manifestacije, što bi idućih godina moglo rezultirati i interdisciplinarnom kulturnom manifestacijom čija jezgra sastavljena od pisane riječi i knjige može privlačiti i druge čestice…

Uz ove sadržaje visokog intelektualnog naboja prisutni su i književni sadržaji koji se svake godine tijekom Zadar čita organiziraju na Odjelu za pedijatriju Opće bolnice Zadar te u Domu za starije i nemoćne osobe u Zadru: petodnevno čitanje priča bolesnoj djeci te čitanje humoristične dijalektalne poezije i proze osobama treće životne dobi. Koliko god su svi ostali programi hvalevrijedni, bez spomenutih programa Zadar čita ne bi bio ono što jest.

Na kraju, potrebno je spomenuti važan problem koji organizaciju manifestacije prati od samog početka, te sve više postaje ograničavajućim faktorom. Gradska knjižnica Zadar svih je ovih godina uglavnom sama financirala održavanje svojih programa, uz iznimku jedne donacije. Ove godine Zadarska županija po prvi put manjim novčanim iznosom potpomaže realizaciju programa pa je time postala i prvim službenim pokroviteljem manifestacije, a nagrade za finaliste Knjigoteke donirali su Hrvatsko narodno kazalište Zadar i Algoritam. Svoj doprinos dala je i Knjižnici vjerna Pizzeria Šime. Na taj način Gradskoj knjižnici bilo je lakše „prebroditi“ buran recesijski mjesec. Ali, sve su to privremena i sporadična rješenja. Bez obzira što se većina programa realizira s minimalnim financijskim sredstvima, potrebna je stvarna, konkretna investicija osnivača u nešto što se kroz četiri odigravanja pokazalo kao dobar kulturni kapital.

H. Novak Penga
helena@gkzd.hr