Književni susreti, predavanja, radionice i izložbe u školskoj knjižnici Gospodarske škole Varaždin

Školska knjižnica ima važnu ulogu u razvoju osobnog i kulturnog identiteta mladih ljudi. Jedna od zadaća školske knjižnice jest i kulturna i javna djelatnost unutar koje se može izraziti sva kreativnost i raznovrsnost predavanja, književnih susreta, izložbi i radionica. Kako učenike srednjih strukovnih škola privući, da ne kažemo namamiti u školsku knjižnicu? Osim primarne djelatnosti (posudbe knjiga), učenike treba „bombardirati“ što raznovrsnijim događajima. Knjižnica je prije svega mjesto druženja, zabave i učenja.

Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice Gospodarske škole Varaždin obiluje književnim susretima, predavanjima, izložbama. Svrha je ovoga izlaganja istaknuti neke od tih događaja u protekloj školskoj godini. Valja naglasiti kako je knjižnica postigla iznimno dobru suradnju s obližnjim udrugama, a samim time bilo nam je lakše organizirati kulturne susrete. Učenicima srednjih strukovnih škola upravo se kroz ovakve neformalne oblike druženja želi skrenuti pozornost na kulturu čitanja i potaknuti ih da steknu naviku redovitog dolaženja u školsku knjižnicu. Osvrnem li se na proteklih nekoliko godina, mogu zaključiti da je takav način rada i motivacije rezultirao uspjehom – knjižnica često vrvi od radoznalih učenika, koji sve više slobodnog vremena provode upravo u knjižnici. Zainteresirani su za čitanje knjiga i časopisa, redovito traže knjige pisaca koji su posebno predstavljeni na književnim susretima.

U našoj knjižnici jedan četvrtak u mjesecu (KNJIŽEVNI ČETVRTAK) rezerviran je za kulturne događaje. Navest ću neke od njih:

• Književni susreti
• Pisci Gospodarske škole
• Književni susreti s našim profesorima piscima - predstavljanje znanstvenih radova, romana, priča:
• Željko Klaić: Matko Laginja i političko-gospodarski problemi Istre (1918.-1930.)
• Mira Šincek: Djetinjstvo na dlanu ljubavi, Laku noć, maleni, Kamenčići s planina, Gore srca i Zgodbalice
• Gordana Kokanović-Krušelj: Čuvar i Alkor
• Predstavljanje članova Varaždinskog književnog kruga
• Predstavljanje poezije, zbirki pjesama:
  • Tomislav Ribić – varaždinski pjesnik i pisac
  • Viktorija Adamić i Jelena Sekovanić – mlade pjesnikinje
  • Zlata Bogović – promocija njezine zbirke haiku poezije Pjesma slavuja.

Učenici sa zanimanjem prate organizirane književne susrete te se rado uključuju u organizaciju susreta kako bi i sami predstavili svoje glazbene, interpretacijske, glumačke i ostale kreativne sposobnosti.

Predavanja, radionice, izložbe:

• Izložba skulptura Knjiga kao objekt studentice Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci Gabrijele Vragović
• Tirkizna boginja u posjetu školi – predavanje o prvoj hrvatskoj ženskoj alpinističkoj ekspediciji na Cho Oyu iliti Tirkiznu boginju
• Radionica pod nazivom Govor u javnosti
• Predstavljanje Zavoda za znanstveni rad – predavanje o najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj instituciji u državi (HAZU)
• Izložba osobnih karti naših pjesnika u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2011.
• Lepoglavske čipkarice u školskoj knjižnici – članice Udruge Danica Brossler održale su predavanje o povijesti i nastanku lepoglavske čipke, o očuvanju, njegovanju i promicanju kulturnih i umjetničkih vrijednosti toga najpoznatijeg kontinentalnog suvenira. Naši su učenici s velikim zanimanjem pratili njihovo predavanje, posebno praktični dio (demonstraciju izrade lepoglavske čipke).

Zaključak:
Činilo se da će tehnologija, a napose pojava interneta, riješiti obrazovnu krizu nastalu sukobom tradicionalne nastave i zahtjeva novog vremena. I doista, učenje na daljinu zadovoljava niz potreba suvremenog društva osiguravajući veću dostupnost i raspoloživost obrazovanja, fleksibilnost, individualizirano i aktivno učenje, učenje na zahtjev.

No, pokazalo se da sama tehnologija nije dovoljna. Dostupnost tehnologije i vještine potrebne za njezinu uporabu tek su prvi korak za puno iskorištavanje potencijala informacijskog društva. Pojedinac (učenik, učitelj i svatko tko na bilo koji način uči) danas mora biti osposobljen da koristeći se tehnologijama dođe do potrebnih informacija, da u toj bujici zna raspoznati koja mu je informacija potrebna i kako se njome koristiti.

Školska knjižnica ima važnu ulogu ne samo u tome kako prepoznati potrebnu informaciju nego je i važan čimbenik u procesu cjeloživotnog učenja. Dobrodošao prilog različitim oblicima cjeloživotnog učenja jest i kulturna i javna djelatnost školske knjižnice u školskoj knjižnici, dakle, u neposrednoj interakciji s učenicima. Njihova pozitivna povratna informacija najbolji je pokazatelj jesmo li na dobrom putu, onome na kojem svakodnevno svojim radom i zalaganjem pridonosimo kvaliteti njihova znanja i sposobnosti, a samim time osiguravamo kvalitetniju i bolju zajednicu u kojoj živimo i radimo.

B. Dukarić
barbaradukaric@net.hr