E-knjiga u Gradskoj knjižnici Ljubljane

Zainteresirani za realizaciju uvođenja elektroničke knjige u Knjižnice grada Zagreba, krajem ožujka smo posjetili Knjižnicu Otona Župančiča – podružnicu Mestne knjižnice Ljubljana (MKL). Knjižnica u Kersnikovoj 2 velika je podružnica (prostor obnovljen 2006. godine) koja osim podruma, prizemlja i još tri kata za korisnike, na četvrtom katu udomljava i prostorije uprave te zajedničkih službi mreže MKL.

Ova prostrana, moderno uređena knjižnica, osim što predstavlja ugodno mjesto za susrete i boravak, na jednoj lokaciji pruža i sve usluge koje suvremena narodna knjižnica u velikom gradu može ponuditi: mediateku, stripoteku, bežični internet, slušanje glazbe, gledanje filmova, posudbu knjiga i AVE-građe, čitaonicu časopisa, studijsku čitaonicu, burzu znanja, individualne učionice, radne sobe, zbirke kulturne baštine, računalnu učionicu, knjige za djecu i mlade, igraonicu, pričaonicu, centar za dječju knjigu i knjižničarstvo, višenamjensku dvoranu te izložbenu galeriju.

Uslugu posudbe elektroničkih knjiga predstavili su nam voditelj službe nabave i obrade g. Miro Tržan, zamjenica direktorice te voditeljica službe za razvoj i opremanje gđa. Simona Resman i Igor Andrin, voditelj Odjela za posudbu građe Knjižnice Bežigrad. Gradska knjižnica Ljubljane je uslijed odluke da se korisnicima nudi samo elektronička knjiga na slovenskom jeziku, uvjeta nabave ove građe na slovenskom tržištu te nepostojanja nacionalne platforme za e-knjigu izgradila specifičnu uslugu posudbe ove vrste građe (www.mklj.si/index.php/digitalna-knjiznica/e-knjige-bralniki).

U Sloveniji još nije izgrađena ni komercijalna ni javna platforma za posudbu elektroničke knjige, ali postoje inicijative koje traže stvaranje rješenja na tom polju. Udruga narodnih knjižnica krenula je s inicijativom prema IZUM-u (Institutu informacijskih znanosti, javnom zavodu Vlade Republike Slovenije (www.izum.si), postoje određene najave od strane tvrtke eKnjiga (www.eknjiga.si), strategija razvoja narodnih knjižnica Slovenije 2013. - 2020. sadržavat će i ovu temu, a spomenut je i javni poziv Javne agencije za knjigu Republike Slovenije (www.jakrs.si) za uspostavu i održavanje platforme za e-knjigu.

Na slovenskom tržištu elektroničku knjigu na slovenskom jeziku trenutno nude samo dva nakladnika – Ruslica (elektroničko nakladništvo časopisa Večer, www.ruslica.si) i Študentska založba (www.studentskazalozba.si). MKL je od tih nakladnika nabavila (u trenutku pisanja teksta) 110 naslova, a svaki u prosjeku u četiri primjerka, što je sveukupno 445 licenci. Knjige se nabavljaju kroz dva modela: prvi dobavljač knjige prodaje uz jednogodišnju licencu (prve godine knjižnica plaća punu cijenu, druge su platili 50% cijene svake licence), dok je kod drugog dobavljača e-knjigu moguće kupiti jednokratno. Sve elektroničke knjige su katalogizirane i inventarizirane poput tiskane građe, jer knjižnični sustav COBISS ne podržava posudbu e-knjige.

Zbog gore spomenute situacije s platformom za posudbu e-knjige, u MKL su se odlučili nabaviti i određen broj e-čitača (trenutno 29 uređaja, dostupnih u svim podružnicama mreže) koji su inventarizirani i na koje prema zahtjevu korisnika prenose kupljene licence e-knjige, a na korisnikovu iskaznicu se zadužuju i uređaj i knjige na uređaju. E-čitači su tehnički prerađeni na način da korisnik ne može intervenirati u sadržaj na uređaju, odnosno ne može prebacivati novi sadržaj na uređaj niti presnimavati knjige s uređaja.

Od početka 2011. do kraja ožujka 2012. godine korisnici su e-čitače posudili 441 put, a registrirana je posudba 884 jedinica e-građe. Zanimljiv je podatak da četvrtinu ukupnog broja korisnika čine osobe treće životne dobi koji kao prednost ovakvog načina posudbe knjiga navode malu težinu uređaja, jednostavnost korištenja i mogućnost povećavanja slova. Takav odaziv potaknuo je MKL da u suradnji s jednim privatnim poduzećem nabavi dva e-čitača za Dom umirovljenika Bežigrad, čiji korisnici su na taj način dobili siguran pristup elektroničkim knjigama.

Dugoročni cilj MKL je uspostava platforme za nabavu, obradu, pohranu (iako zadaću trajnog čuvanja e-građe prepuštaju NUK-u) i posudbu elektroničke knjige, što bi smanjilo troškove knjižnice, a korisnicima omogućilo posudbu knjiga bez potrebe dolaska na fizičku lokaciju knjižnice.

Ovaj posjet kolegama iz susjedne Slovenije usmjerio je i razbistrio naša razmišljanja o načinima uvođenja elektroničke knjige u narodne knjižnice u Zagrebu, pa i Hrvatskoj. Zaključak je da nam predstoji kompleksan rad na definiranju uloge narodnih knjižnica na ovom polju, na pregovaranju s distributerima, s programerima knjižničnih softvera, a posredno i s nakladnicima elektroničke knjige te na lobiranju za pokretanje napora za rješavanje pravnih i tehnoloških pitanja posudbe e-knjige na nacionalnoj razini koji bi u budućnosti smanjili ukupne troškove knjižnica u Hrvatskoj.

J. Ille
jagoda.ille@kgz.hr