Dalmatinsko gostovanje Diane Kresh, ravnateljice Arlington Public Library

Od 2. do 4. svibnja 2012. Američki kutak Gradske knjižnice Zadar organizirao je stručni posjet Diane Kresh, ravnateljice Arlington Public Library (Washington DC, SAD), Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik te Gradskoj knjižnici Zadar. Raspored posjeta bio je sljedeći: dana 2. svibnja D. Kresh održala je predavanja za studente knjižničarstva na zadarskom Odjelu za informacijske znanosti, 3. svibnja posjetila je šibensku Gradsku knjižnicu, a 4. svibnja Gradsku knjižnicu Zadar. Sastavni dio ovog stručnog posjeta bio je i upoznavanje D. Kresh s kulturnim znamenitostima Šibenika i Zadra.

Prilikom posljednjeg posjeta 4. svibnja upriličen je radni sastanak nekolicine članova Razvojnog tima i Stručnog vijeća Gradske knjižnice Zadar s D. Kresh, tijekom kojeg su knjižničari međusobno izmijenili radna iskustva. Teme o kojima se najviše razgovaralo bile su promicanje čitanja u arlingtonškoj i zadarskoj knjižnici, te zasebni programi koji Arlington Public Library razlikuju od ostalih američkih narodnih knjižnica.

Diane Kresh je za djelatnike Gradske knjižnice Zadar i ostale zainteresirane članove Društva knjižničara Zadar nakon radnog sastanka održala predavanja pod nazivom Freedomofexpression i E-book. Predavanja su bila zamišljena na način da se postigne što slobodniji stupanj interakcije između predavača i publike te su knjižničari imali prigodu brojnim pitanjima ostvariti otvorenu komunikaciju s predavačem.

Dok mnoge narodne knjižnice kao sažetak svog poslanja ističu da su „središta lokalne zajednice“ i sl., Arlington Public Library kao najistaknutiju karakteristiku svog poslanja ističe slobodu izražavanja za sve pojedince i sve ideje, neovisno iz kojeg izvora dolaze. Premda se to čini samo po sebi razumljivim, knjižničarska praksa jednim dijelom slijedi ta uvjerenja. Stoga je glavna ideja predavanja o slobodi izražavanja bila temeljno pravo na slobodu čitanja svih knjiga. Svoje uporišne točke predavanje je pronašlo u dokumentima od povijesne važnosti poput Povelje o pravima iz 1791. te srodne knjižničarske Povelje koju je ALA objavila 1939. godine. Arlington Public Library izradila je vlastiti dokument o nabavnoj politici kontroverzne građe koji je postao osnova za konkretne knjižničarske akcije poput Tjedna kontroverznih knjiga. Tijekom tog tjedna knjige koje su na bilo koji način doživjele kritike američkih čitatelja (poput Lovca u žitu, Sumraka, Kvake 22 i dr.) izlažu se u Knjižnici te se na njih uz posebne oznake I likecontroversy lijepi i QR kod. Cilj ovakvih izložbi knjiga – a posebno „izazovnih“ knjige za mlade – je da izazovu interes i raspravu osobito mladih korisnika, a zanimljivost je što upravo mladi korisnici snimaju vlastite recenzije tih knjiga koje Knjižnica objavljuje na Youtubeu. Diane Kresh predstavila je i stvarne primjere primjedbi roditelja, ravnatelja škola, pa i samih djelatnika u pogledu nabave kontroverznih knjiga ili vidljivog promicanja prava homoseksualaca na Odjelu za djecu i mlade, te načine na koje se Knjižnica postavlja prema tim situacijama.

Predavanje o elektroničkoj knjizi dalo je uvid u praktičnu problematiku korištenja elektroničke knjige u američkim narodnim knjižnicama poput Arlington Public Library. Hrvatskim narodnim knjižnicama koje žele uvesti elektroničku knjigu kao novu vrstu građe predavanje poput ovoga pokazalo se iznimno korisnim. D. Kresh o elektroničkoj knjizi govorila je s vrlo realnih pozicija, polazeći od iskustava nabave elektroničke knjige u Arlington Public Library. Predavanje je započelo rezultatima najsvježijih istraživanja iz prosinca 2011. Uporaba elektroničke knjige ovisi o prilici: tiskana knjiga više se čita s djecom, a elektronička prilikom putovanja. Tiskanu knjigu u prosincu 2011. čitalo je 84% ispitanika, a elektroničku 15%. Dakle, elektronička knjiga će paralelno s tiskanom knjigom biti sastavni dio knjižnične građe narodnih knjižnica, ali u ovom trenutku upravo se knjižnice nalaze pred brojnim izazovima. Stoga je predavanje više bilo usmjereno na praktične probleme narodnih knjižnica prilikom nabave i korištenja e-knjige, a manje na prednosti e-knjige. Prvi problem predstavlja nepostojanje kompatibilnosti između proizvođača čitača te izdavača e-knjige (npr. vlasnik Kindlea e-knjige može kupiti samo preko Amazona, ali ne i od Barnes and Noblea i drugih izdavača). Preprodavanje naslova između nakladnika jest dodatna otežavajuća situacija koja poskupljuje cijenu početnog proizvoda. Drugi problem jest nekontrolirano poskupljivanje knjiga koje elektronički nakladnici vrše ako primijete da se neki naslov više kupuje. Treći jest sama cijena e-knjige, koja je i do triput skuplja od tiskane knjige tvrdog uveza. Četvrti - a koji je knjižnicama možda i najteži - jest nepovoljan odnos nakladnika prema knjižnicama koji uzrokuje nestabilan pristup građi: knjižnice ne mogu kupiti samu e-knjigu, nego tek licencu, zbog čega je nakon određenog broja posudbi narodna knjižnica mora ponovno kupiti. Dakle, knjižnica izdvaja novac za knjigu koju u stvarnosti ne može posjedovati. Peti problem su financijske nesuglasice s distributerom Over Driveom, preko kojeg su američke narodne knjižnice uglavnom nabavljale knjige, te trenutno pokušavanje pronalaska vlastitih srodnih modela. Šesti je izdvajanje dodatnih financijskih sredstava za nabavu čitača za one korisnike koji nemaju novca, a žele koristiti e-knjigu. Problemi su, dakle, ponajviše tehnološke i financijske prirode. D. Kresh smatra da će, bez obzira na sve ove izazove i nemogućnost predviđanja razvoja situacije, korištenje e-knjige nastaviti rasti, a s njim i opredjeljivanje narodnih knjižnica za uvođenje elektroničke knjige te njeno supostojanje s tiskanom.

Korisnost srodnih knjižničarskih posjeta je u njihovoj sadržajnosti, konkretnoj knjižničarskoj praksi iz prve ruke. Stoga je organizacija ovakvih knjižničarskih susreta nužno potrebna za realno sučeljavanje s izazovima i problemima knjižničarske svakodnevice.

H. Novak Penga
helena@gkzd.hr