|
Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021. Broj 83, prosinac 2020. Broj 82, ožujak 2020. Broj 81, srpanj 2019. Broj 80, siječanj 2019. Broj 79, listopad 2018. Broj 78, srpanj 2018. Broj 77, travanj 2018. Broj 76, siječanj 2018. Broj 75, listopad 2017. Broj 74, srpanj 2017. Broj 73, ožujak 2017. Broj 72, siječanj 2017. Broj 71, listopad 2016. Broj 70, srpanj 2016. Broj 69, travanj 2016. Broj 68, siječanj 2016. Broj 67, listopad 2015. Broj 66, srpanj 2015. Broj 65, ožujak 2015. Broj 64, listopad 2014. Broj 63, lipanj 2014. Broj 62, travanj 2014. Broj 61, prosinac 2013. Broj 60, listopad 2013. Broj 59, lipanj 2013. Broj 58, veljača 2013. Broj 57, listopad 2012. Broj 56, lipanj 2012. Broj 55, ožujak 2012. Broj 54, prosinac 2011. Broj 53, rujan 2011. Broj 52, lipanj 2011. Broj 51, ožujak 2011. Broj 50, prosinac 2010. Broj 49, rujan 2010. Broj 48, lipanj 2010. Broj 47, travanj 2010. Broj 46, prosinac 2009. Broj 45, studeni 2009. Broj 44, srpanj 2009. Broj 43, ožujak 2009. Broj 42, prosinac 2008. Broj 41, rujan 2008. Broj 40, srpanj 2008. Broj 39, travanj 2008. Broj 38, prosinac 2007. Broj 37, rujan 2007. Broj 36, lipanj 2007. Broj 35, ožujak 2007. Broj 34, prosinac 2006. Broj 33, rujan 2006. Broj 32, lipanj 2006. Broj 31, ožujak 2006. Broj 30, prosinac 2005. Broj 29, srpanj 2005. Broj 28, ožujak 2005. Broj 27, prosinac 2004. Broj 26, srpanj 2004. Broj 25, ožujak 2004. Broj 24, studeni 2003. Broj 22/23, lipanj 2003. Broj 21, prosinac 2002. Broj 20, kolovoz 2002. Broj 19, travanj 2002. Broj 18, prosinac 2001. Broj 17, listopad 2001. Broj 16, lipanj 2001. Broj 15, veljača 2001. Broj 14, svibanj 2000. Broj 13, listopad 1999 Broj 12, ožujak 1999. Broj 11, srpanj 1998. Broj 10, ožujak 1998. Broj 9, studeni 1997. Broj 8, svibanj 1997. Broj 7, rujan 1996. Broj 6, veljača 1996. Broj 5, listopad 1994. Broj 4, rujan 1994. Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994. |
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 56, lipanj 2012. :: Iz knjižnica
Čitamo mi, u obitelji svi u Bjelovaru
Nacionalni godišnji projekt Čitamo mi, u obitelji svi pokrenut je 2011. godine u organizaciji Hrvatske mreže školskih knjižničara. U projektu sudjeluje oko 135 školskih knjižničara, 400 učitelja, 10 000 učenika i 40 000 članova njihovih obitelji iz cijele Hrvatske. Ima elemente školskog projekta jer obuhvaća zajednički rad učitelja i knjižničara s učenicima na promociji školske knjižnice i svladavanju tehnike čitanja, a elemente razrednog projekta jer uključuje sve učenike trećih razreda u zajedničku aktivnost – čitanje. Projektu su dali potporu Filozofski fakultet, Hrvatsko društvo čitatelja, Društvo hrvatskih književnika, kao i Mira Zovko iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, sve tri savjetnice za školske knjižničare pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, a financijski su ga poduprli Pliva Hrvatska, PBZ Card te niz drugih donatora u pomoći za pojedine škole. Projektom se žele potaknuti čitateljske navike učenika, unaprijediti njihove čitalačke sposobnosti, poboljšati tehniku čitanja, razumijevanje i prepričavanje pročitanog, a samim time obogaćuje se dječji vokabular. Isto tako želi se ukazati na važnost čitanja kao temelja daljnjeg obrazovanja, razvijanje ljubavi i poštovanja prema knjizi i čitanju kao kvalitetnom i zabavnom provođenju slobodnog vremena. Vrlo važan cilj projekta je ukazati roditeljima na to da su u svemu ovome oni najvažniji i prvi uzori u čitanju. Naime, učenici nižih razreda uče prije svega oponašanjem i roditelji su im najveći uzori i autoriteti. Najučinkovitiji način svladavanja tehnike čitanja i stvaranja užitka u čitanju postiže se kada se čita pred djecom ili sa djecom u obitelji. Posrednim ciljem se nastoji ukazati nadležnima i javnosti na važnost i nenadomjestivu ulogu školske knjižnice kao mjesta poticanja razvoja tehnike čitanja koja je ključna kompetencija za razvoj svih ostalih pismenosti poput osposobljenosti učenika za učenje (učiti kako učiti), informacijske pismenosti i cjeloživotnog učenja. Izborom različitih knjiga skrećemo učenicima i roditeljima pozornost da se u školskoj knjižnici nalaze i druge knjige osim lektire. Projekt je osmišljen po načelu "putovanja" knjižnične naprtnjače od jednog do drugog učenika 3. razreda. Svakog petka se slučajnim odabirom ili prema rasporedu odabire jedan učenik koji nosi knjižničnu naprtnjaču doma. Naprtnjača gostuje u obitelji učenika pet dana. U njoj se nalazi osam zanimljivih knjiga iz različitih područja. Roditelji i djeca svaki dan barem 15 minuta ili pola sata zajednički čitaju i/ili razgledavaju knjige. Tako mogu čitati na više načina: pola priče čita dijete, a pola roditelj; dijete čita svim članovima obitelji naglas; roditelji čitaju djeci naglas; svi istodobno čitaju različite knjige u tišini… Važno je da svi članovi obitelji tih pet dana čitaju barem jedan ulomak, međusobno razgovaraju o pročitanom i da se druže u intimnoj aktivnosti zajedničkog čitanja. Svoje dojmove, zanimljivosti i lijepe doživljaje zajedničkog čitanja zapisuju u priloženu bilježnicu dojmova. Po osobnoj želji ukrašavaju svoje stranice dojmova, crtaju, pišu pjesmu ili sastavak, lijepe fotografiraju sa zajedničkog čitanja i sl. Peti dan dijete knjižničnu naprtnjaču donosi u školu i nekoliko minuta prezentira svom razredu, učitelju/učiteljici i knjižničaru/knjižničarki svoje doživljaje i na taj način se uči usmenom izražavanju i potiče svoje razredne kolege na čitanje i izgradnju pozitivnog stava prema čitanju te izaziva njihovu radoznalost. Školski knjižničar na kraju projekta stavlja knjige iz naprtnjače na police knjižnice. Zatim u suradnji s učiteljima ili sam odabire tri najljepša dojma iz svake naprtnjače i objavljuje ih na mrežnim stranicama škole i projekta. Sastavlja završno izvješće o realiziranom projektu s naglaskom na teškoćama s kojima se susretao i s prijedlogom poboljšanja. Završno izvješće i priznanja dostavljaju se svim sudionicima. Na temelju glasovanja na mrežnim stranicama za najljepše dojmove, izdaje se publikacija o projektu. D.Kurtović dkurtovi@gmail.com
|
|
|
|