Školske knjižnice u multikulturalnom okruženju
Daruvar, 19. lipnja 2012.

3. okrugli stol za školske knjižnice, s temom Školske knjižnice u multikulturalnom okruženju, održan je u Češkoj osnovnoj školi u Daruvaru, 19. lipnja 2012. Organizator skupa bila je Sekcija za školske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva (Komisija za osnovnoškolske knjižnice i Komisija za srednjoškolske knjižnice), a suorganizatori Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, Češka osnovna škola Jana Amosa Komenskog Daruvar te Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar.

Nazočno je bilo 70-ak knjižničara s područja cijele RH. Pozdravne govore prisutnima uputile su ravnateljica škole domaćina Leonora Janota, pozdravivši posebno više savjetnice iz Agencije za odgoj i obrazovanje Biserku Šušnjić i Anu Krželj, savjetnicu iz Agencije za odgoj i obrazovanje Tamaru Zadravec i predsjednicu Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanju Jurilj, gradonačelnik grada Daruvara Dalibor Rohlik, te predsjednica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja Vinka Jelić-Balta, koja je prenijela i pozdrave predsjednice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijane Mišetić.

Nakon uvodnih riječi moderatorice Višnje Bošnjak uslijedilo je izlaganje više savjetnice Nevenke Lončarić-Jelačić iz Agencije za odgoj i obrazovanje u kojem je govorila o Nacrtu kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja te pitanjima kako odgajati i obrazovati za suzbijanje stereotipa i predrasuda. Upravo je u okvire građanskog odgoja i obrazovanja moguće ugraditi brojne sadržaje vezane uz multikulturalnost kao oblik življenja i razvijanja političke kulture suživota. Pluralizam, tolerancija i širokogrudnost ne moraju uvijek biti dovoljni: potreban je i proaktivan, osmišljen i široko prihvaćen napor u upravljanju kulturnom raznolikošću.

Mr. sc. Ljiljana Sabljak uglavnom se osvrnula na moguće oblike suradnje narodnih i školskih knjižnica te predstavila programe koji pridonose kulturnom razumijevanju, prije svega Gradske knjižnice, ali i ostalih knjižnica u sastavu Knjižnica grada Zagreba.

Interkulturalnošću, posebno u edukativnim programima za djecu i mlade, i suradnjom sa školskim knjižnicama, osigurava se razvitak demokracije, promicanje i zaštita ljudskih prava, temeljnih sloboda i pronosi misija narodne knjižnice-jednak pristup za sve u cjelokupnoj, stručnoj i programskoj ponudi knjižnica.

Viša savjetnica za školske knjižnice Veronika Čelić-Tica iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Željka Butorac iz Osnovne škole Marina Držića predstavile su projekt Pomozi mi da čitam i razumijem. Projekt je usmjeren na romsku djecu koja imaju teškoće s čitanjem i pisanjem. Unatoč brojnim uočenim problemima u praksi, školski programi i udžbenici nisu prilagođeni takvoj djeci. U svijetu već postoje razrađene metode razvijanja jezika, odnosno čitanja i pisanja, među kojima je i izradba ciljane građe lagane za čitanje. Zbog svojih sadržajno-stilskih osobina građa lagana za čitanje pojednostavnjuje učenje jezika, približava jezik zajednice neizvornim govornicima, čime pripadnike manjinskih etničkih skupina potpunije uključujemo u život škole i zajednice.

Liana Diković, voditeljica Središnje knjižnice Talijana, koja djeluje pri Gradskoj knjižnici i čitaonici u Puli, predstavila je središnje knjižnice nacionalnih manjina i njihovu ulogu u afirmaciji i očuvanju manjinskih jezika i kulture te pružanje usluga pripadnicima nacionalnih manjina zastupljenima u određenoj zajednici. Fanika Stehna, voditeljica Središnje knjižnice Čeha i Katarina Todorcev Hlača, voditeljica Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj, prikazale su brojne aktivnosti koje njihove Središnje knjižnice provode u suradnji sa školama: posjeti učenika knjižnicama, edukativne radionice, književni susreti, izložbe, programi prekogranične kulturne razmjene. Valja napomenuti da od 2009. godine u okviru Hrvatskog knjižničarskog društva djeluje Radna grupa manjinskih knjižnica te da je objavljen vodič Središnje knjižnice nacionalnih manjina.

Kolegica Elda Pliško Horvat, školska knjižničarka u Talijanskoj srednjoj školi „Dante Alighieri“ Pula, istaknula je da osnovu multikulturalizma čini spremnost na dijalog, otvorenost pojedinca prema novome i drugačijemu, tolerancija i komunikacija. Polazi od činjenice da se kultura uči i postepeno usvaja te da nije biološki, već antropološko-kulturološki fenomen te ističe da se i multikulturalizam kao suživot različitih kulturoloških, jezičnih ili/i vjerskih entiteta također uči i postupno usvaja. Svojim je radom željela prikazati interkulturalizam kao dio specifičnog jezičnog istarskog etnosa na temelju nekoliko djela iz zavičajne književnosti.

Mira Barberić iz Češke osnovne škole Jana Amosa Komenskog u Daruvaru govorila je o tome kako je uloga školske knjižnice u manjinskoj školi usmjerena na čuvanje identiteta pripadnika manjine i poticanje upoznavanja kulture domovine svojih predaka, ali s naglaskom na to da koncept interkulturalnosti ne stavlja u prvi plan jednu kulturu, manjinsku ili većinsku, već se promatra njihov suživot, razvija međusobno razumijevanje i potiče razmjena. Nastava se u toj školi u potpunosti izvodi na češkom jeziku (model A), ali učenici tijekom svog obrazovanja neprestano upoznaju sličnosti i razlike različitih kultura te se kod njih inter-kulturalnost podrazumijeva.

Potencijali školske i narodne knjižnice u višenacionalnoj zajednici / primjeri dobre prakse u Sisku naziv je izlaganja koje su zajedno pripremile kolegice Jadranka Gabriša-Perković iz Industrijsko-obrtničke škole Sisak te Ljiljana Šorgić iz Narodne knjižnice i čitaonice „Vlado Gotovac“ Sisak. Sisak je sjecište različitih kultura, manjina i nacionalnosti: Hrvata, Srba, Bošnjaka, Čeha, Rusina, Nijemaca, Roma, Slovaka, Albanaca … Na prostoru na kojemu se isprepliće toliko različitih kultura, nužno je učenike (na)učiti kako se kvalitetno odnositi prema onima koji su drugačije kulture, jezika, tradicije. Kolegica Gabriša-Perković ističe da veliki potencijal za multikulturalno opismenjivanje leži u suradnji školskih i narodnih knjižnica, što u Sisku i postoji, ali se razmišlja o proširenju i intenziviranju te suradnje koja bi trebala prerasti u partnerstvo.

Ruža Jozić, Srednja škola Sesvete i Marija Bednjanec, Škola za cestovni promet Zagreb u povodu Dana Europe i Dana grada Zagreba odlučile su u svojim školskim knjižnicama provesti radionice na temu doprinosa Čeha Zagrebu i tako pokazati kako jedna manjinska zajednica može pridonijeti većinskoj, a istodobno sačuvati vlastiti identitet. Tijekom rada na projektu učenici su, ali i knjižničarke same, ostali zadivljeni koliko je znanja, rada, upornosti i marljivosti doseljenih Čeha ugrađeno u hrvatski i zagrebački znanstveni, privredni, kulturni i umjetnički život. Zaključuju kako se ovakvim radionicama u školskoj knjižnici ohrabruju učenici da upoznaju i vrjednuju različitosti kako bi istinski upoznali sebe te izgrađivali takve međuljudske odnose u kojima se različitost prihvaća kao bogatstvo.

Na kraju stručnog skupa održana je i kraća rasprava u kojoj je najviše govora bilo o izgradnji specifičnih knjižničnih zbirki važnih za poučavanje i učenje multikulturalnosti i interkulturalnosti.

Koncept multikulturalne knjižnice pa tako i školske, podrazumijeva kulturno i jezično različite zbirke i usluge, u novije vrijeme pristup tiskanim i online izvorima na odgovarajućim jezicima pri čemu ne treba zaboraviti i tradicionalnu ulogu knjižnica kao što je očuvanje i zaštita materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara, programe usmjerene na obrazovanje korisnika i uspostavu interkulturalnog dijaloga.

Z. Renić
zorkarenic@gmail.com