Balkans' Memory - očuvanje i promocija audiovizualne baštine
Zagreb, 1. lipnja 2012.

Prva konferencija projekta Balkans' Memory održana je 1.6. u Zagrebu u muzeju Mimara. Radi se o prvom u nizu susreta i obrazovnih seminara koji će se u naredne tri godine održati u sklopu projekta Balkans' Memory. Svaka će konferencija biti u nekome od gradova iz država koje su uključene u projekt – predviđene su između ostalih i konferencije u Beogradu i Tirani.

Trogodišnji projekt Balkans' Memory iniciran je od francuske organizacije za očuvanje audio-vizualne baštine INA (Institut national de l'audiovisuel). Suradničke organizacije na projektu su Hrvatski audiovizualni centar, Albanski nacionalni filmski arhiv i COPEAM (Conférence permanente de l'audiovisuel méditerranéen).

Glavni cilj projekta je stvaranje preduvjeta za aktivniju politiku očuvanja i promocije audiovizualne baštine na zapadnom Balkanu; promocija širenja uspješnih modela poslovanja te širenja relevantnih znanja; kontinuirana edukacija arhivista i zaposlenika lokalnih radijskih i televizijskih postaja.

U države Zapadnog Balkana, očuvanje čije audio vizualne baštine je fokus projekta, ubrojene su države nastale na području bivše Jugoslavije, osim Slovenije, uz Albaniju.

Konferencija koja je okupila oko stotinu sudionika iz 15 zemalja, otvorena je govorom Tamare Perišić, pomoćnice Ministrice kulture RH. Potom je govorio Paolo Berizzi iz Delegacije Europske unije u RH, koji je spomenuo jedan od prvih „projekata“ očuvanja audio baštine proveden od mađarskog skladatelja Bele Bartoka početkom 20. stoljeća, kada je Bartok po Transilvaniji snimao narodnu glazbu i potom je koristio kao inspiraciju za svoje skladbe.

Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, Hrvoje Hribar, rekao je u svom slikovitom govoru, kako je ovaj projekt zadnji trenutak da uhvatimo svijet audiovizualne prošlosti u kojoj je pohranjena svijest minulih vremena. Smatra da je potrebno da se tijekom trogodišnjeg projekta što više uključe i nacionalne radio-televizije.

Voditeljica projekta i zaposlenica INA Expert organizacije, Delphine Wibaux, spomenula je kako je ovo bio jedini prihvaćeni projekt očuvanja materijalne baštine od 8 prijavljenih na natječaju 2011. godine u okviru regionalnog projekta EU za zaštitu kulture. „Cilj projekta je da izradimo smjernice i vizije rješavanja zaštite audiovizualne baštine u regiji“ – rekla je Wibaux. „Želimo u tri godine stvoriti preduvjete koji će arhivima omogućiti da pređu na digitalne nosače i tako osiguraju zaštitu“. Na kraju projekta predviđena je objava vodiča za obuhvaćene teme kao i organiziranje sponzorske konferencije za prikupljanje sredstava za provođenje potrebnih arhivskih aktivnosti. Na konferenciji predviđenoj da se održi potkraj treće godine projekta predstavile bi se preporuke za potrebne aktivnosti očuvanja audiovizualne baštine.

Mechthilde Furher iz Vijeća Europe predstavila je Europsku konvenciju za zaštitu audiovizualne baštine. Unutar Vijeća Europe formiran je i poseban odjel koji se bavi praćenjem primjene ove konvencije. Furher smatra da bi europske vlade trebale uspostaviti digitalnu knjižnicu za audiovizualne sadržaje te rješavati pitanja autorskih prava. Spomenula je korisno web sjedište osnovano od strane Vijeća Europe – Compendium – koje omogućuje praćenje kulturnih politika više od 40 država.
http://www.culturalpolicies.net/web/index.php

Dominique Saintville, potpredsjednik Međunarodne organizacije audiovizualnih arhiva FIAT/IFTA, govorio je o nepogodama kojima su širom svijeta izloženi sadržaji audiovizualnih arhiva. Spomenuo je francuski povrat arhivskih audiovizualnih sadržaja bivšim afričkim kolonijama; sudjelovanje FIAT/IFTA-e u arhiviranju veće količine TV sadržaja u Afganistanu; rušenje zgrade arhiva u Kolnu u ožujku 2009. zbog loše konstrukcije pri čemu je izgubljen znatan dio arhivskih sadržaja; uništenje kompletnih kinematografskih fondova zapadnoafričke države Benin; uništenje TV arhive u Čadu prilikom sukoba 2008. godine; poplavu Vltave u Pragu 2002. godine kada je poplavljen arhiv češke nacionalne televizije; politički motivirani pokušaji uništenja arhivskih sadržaja u Čileu 1973. godine...

Ravnatelj Hrvatske kinoteke, Mladen Burić, predstavio je tu ustanovu kao i ostale filmske arhive u regiji. Od 1995. godine U Hrvatskoj kinoteci restaurirano je više od 150 dugometražnih hrvatskih filmova te 700 kraćih filmova. Kinoteke u regiji variraju po svojoj veličini i mogućnostima rada. Zanimljiv je podatak da je Jugoslavenska kinoteka u Beogradu ima kolekciju od 95 000 filmskih kopija što je svrstava u jedan od deset najvećih arhiva filmske baštine u svijetu.

Jean Vara iz INA-e, govorio je o politikama arhiviranja i digitalizacije - o korištenju arhiva, selekciji gradiva, prioritetima, tehnikama i troškovima. Uz financijsku podršku francuske države u iznosu od nekoliko desetaka milijuna eura, INA provodi projekt arhiviranja 300 000 sati televizijskih sadržaja i 400 000 sati radio sadržaja francuskih nacionalnih radija i televizija.

Beatrice de Pastre iz francuskog Nacionalnog centra za filmsku i pokretnu sliku govorila je na koji način ta organizacija sudjeluje u digitalizaciji audiovizualnih sadržaja, prvenstveno filmskih, s ciljem što šire distribucije digitaliziranih sadržaja kako bi se publici omogućio pristup.

Agata Ners iz Poljskog audiovizualnog instituta (http://nina.gov.pl) predstavila je rad tog instituta zaduženog za razvoj arhivske politike i financiranje arhiviranja u Poljskoj. Jedan od ciljeva instituta je stvoriti infrastrukturu koja će partnerskim organizacijama omogućiti da samostalno provode digitalizaciju audiovizualnih sadržaja.

Jean-Louis Rolle iz poduzeća Sonuma predstavio je projekt očuvanja audiovizualnih televizijskih arhiva u Belgiji, za regiju Valoniju, u kojemu je glavni partner nacionalnoj televiziji bila upravo Sonuma. U tom projektu javno-privatnog partnerstva predviđeno je da se digitalizira i postavi na web oko 200 000 sati televizijskih i radio sadržaja. Za digitalizaciju sadržaja Sonuma je našla vanjskog partnera u poduzeću Memnon, čiji je rad predstavio Michel Merten koji tvrdi da zahvaljujući industrijskim, „masovnim“ procesima digitalizacije audiovizualnih sadržaja mogu postići povoljne cijene digitalizacije.

Jean-Luc Vernhet iz INA-e, predstavio je „Ina MEDIA Pro“ komercijalnu web arhivu audiovizualnih sadržaja. „Ina MEDIA Pro“ arhiva sadrži 800 000 sati digitaliziranog audiovizualnog sadržaja kojega uz naplatu koriste tisuće medijskih profesionalaca širom svijeta. Od prava korištenja INA je npr. 2011. godine uprihodila 12.2 milijuna eura.

Na kraju konferencije, Bojana Andrić s Radio-televizije Srbija, predstavila je, kao redateljica, emisiju „Trezor“ koja nastaje kreativnim korištenjem arhivskog gradiva kombiniranog s novosnimljenim materijalom. „Trezor“ se emitira svaki radni dan i traje jedan sat. Andrić kaže da su, s obzirom da se u emisiji koriste stari televizijski materijali, u vodstvu Radio-televizije Srbije slabo tretirani po pitanju financija i kadrovskih potreba, ali s druge strane to kreatorima emisije omogućuje veću autonomiju. Smatra kako na RTS-u ne postoji svijest o povezanosti starih i novih televizijskih sadržaja i primat imaju dnevne vijesti. Na pretraživanje arhive ekipa „Trezora" troši najviše vremena jer nedostaju metapodaci o arhivskim materijalima. Andrić je na kraju svog izlaganja napomenula kako smatra da je na idućem skupu u sklopu projekta Balkans' memory potrebno prisustvo većeg broja korisnika audiovizualnih arhiva da bi se saznale njihove potrebe i očekivanja od arhiva. Na kraju izlaganja je prikazan i dojmljivi isječak iz emisije „Trezor“ s koncerta Charlesa Aznavoura 17.1. 1969. godine u Domu sindikata. Snimka koncerta je za potrebe „Trezora“ prerađena - na snimku su dodani natpisi imena javnih ličnosti u publici u trenucima kada ih snima kamera.

M. Duić
miduic@unizd.hr