Ljetna škola korisničkih studija
Zadar, 11. – 14. travnja 2012.

U Zadru je od 11. do 14. travnja 2012. održana Ljetna škola korisničkih studija (Summer School in User Studies), koju je organizirao Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Voditeljica i glavna organizatorica Škole bila je dr. sc. Ivanka Stričević, izv. prof.

Ljetna škola korisničkih studija organizirana je u sklopu poslijediplomskog doktorskog studija Društvo znanja i prijenos informacija koji izvodi Odjel za informacijske znanosti, a sadržavala je tri podteme:
• informacijsko ponašanje korisnika
• pismenost i čitanje u digitalnom okruženju
• učenje i obrazovanje u digitalno doba.

Ugledni predavači iz Hrvatske, Europe i SAD-a su tijekom četiri dana trajanja Škole na predavanjima i radionicama s različitih aspekata predstavili najnovije teme u području korisničkih studija. Ljetnu školu su otvorili prof. Tatjana Aparac-Jelušić, pročelnica Odjela informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru, i prof. Leonardo Marušić, prorektor Sveučilišta u Zadru.

Prvo predavanje održala je prof. Carol Kuhlthau, prof. emerita sa Sveučilišta Rutgers (SAD), na temu ključnih dosadašnjih istraživanja u polju korisničkih studija te suvremenih trendova. Navela je bitne utjecaje na razvoj korisničkih studija među kojima je spomenuta i konferencija LIDA koju organizira zadarski Odjel za informacijske znanosti.

Doktorskim studentima sigurno će od pomoći biti i knjige koje je prof. Kuhlthau navela jer se u njima nalaze sveobuhvatni pregledi istraživanja u polju korisničkih studija: Donald Case Looking for information; Sanda Erdelez i Karen Fisher Theories of information behaviour; Christine Borgman Scholarship in digital age; Marcia Bates (urednik) Encyclopedia of library and information studies i dr.

Predavanje prof. Paula Sturgesa sa Sveučilišta Loghborough (VB) bilo je vrlo zanimljivo ne samo zbog teme Mozak i e-Informacije: lekcije iz popularne znanosti, nego i načina izlaganja. Poticaj prof. Sturgesu za predavanje bilo je to što je primijetio da informacijske znanosti nisu još uhvatile korak s dostignućima neuroznanosti, znanosti o mozgu, gdje je došlo do značajnih novih otkrića u funkcioniranju mozga. Prof. Sturges naveo je fenomene instinkta, intuicije i sretne slučajnosti (serendipity) kao vrlo bitne kod informacijskog ponašanja. Zaključno, prof. Sturges je rekao da nam znanost o mozgu sugerira da se s informacijama ophodimo na puno manje svjestan način nego što to većina informacijskih teorija uzima u obzir. Potrebne su nove teorije koje će način rada mozga uzeti u obzir i tako omogućiti stvaranje kvalitetnijih informacijskih usluga.

Prof. Sanda Erdelez sa Sveučilišta Missouri (SAD) održala je predavanje o teorijama i modelima informacijskog ponašanja korisnika. S obzirom da ne postoji jedinstvena teorija informacijskog ponašanja kod izbora prikladne teorije za istraživanje, doktorskim studentima može pomoći knjiga Theories of information behaviour, izdana 2005. godine, kojoj je koautor prof. Sanda Erdelez. U toj su knjizi navedene 72 teorije i modela informacijskog ponašanja. Uskoro bi trebalo izaći i novo izdanje u kojemu se prikazuje kako su znanstvenici primjenjivali teorije.

Prof. Polona Vilar sa Sveučilišta u Ljubljani govorila je o informacijskom ponašanju znanstvenika. Neke od tema spomenutih na predavanju bile su informacijsko predoziranje i znanstvenici; utjecaj disciplinarnih razlika znanstvenih polja na informacijsko ponašanje znanstvenika, tj. važnost konteksta rada pojedinog znanstvenika; utjecaji digitalne i e-znanosti, weba 2.0. i 3.0 na informacijsko ponašanje znanstvenika i dr.

Prof. Vera Ćubela Adorić sa Sveučilišta u Zadru govorila je o intrapersonalnim i društvenim aspektima informacijskog ponašanja te motivacijskim, afektivnim, kognitivnim i društvenim determinantama i ishodima informacijskog ponašanja.

Drugoga dana konferencije prof. Carol Kuhlthau predstavila je model Information Search Process (ISP) koji je izgradila višegodišnjim istraživanjima. Zahvaljujući tom modelu, jedan je od najcitiranijih znanstvenika u polju informacijske znanosti. Model opisuje tijek istraživačkog procesa u raznim kontekstima i posebice upozorava na važnost afektivnih stanja pri susretu i postupanju s informacijama. U svom budućem radu prof. Kuhlthau namjerava se koncentrirati na istraživanje mogućnosti primjene ISP-a u školama smatrajući da taj model ima veliki potencijal za unapređenje učeničkih istraživanja.

Prof. Wirginia Walter sa Sveučilišta California govorila je o načinima stvaranja, provođenja i vrednovanja društveno korisnih projekata od strane knjižnica. Ukazala je na to da knjižnice u SAD-u trebaju demonstrirati raznim fondovima, državnim agencijama i potencijalnim donatorima tijek i efekte svojih projekata kojima pridonose društvenoj dobrobiti. Detaljno je opisala sve faze provedbe i vrednovanja društveno korisnog knjižničarskog projekta kojim se nastojalo unaprijediti pismenost djece iz siromašnijih obitelji.

Prof. Ross Todd sa Sveučilišta Rutgers je, baš kao i prof. Sturges, imao intrigantnu temu predavanja Raskrinkavanje informacijske pismenosti: mitologija, miopija i pokret. Pruživši uvid u različite definicije informacijske pismenosti, ukazao je na pravu konfuziju oko značenja tog pojma, posebno od 90-ih godina kada su se ljudi počeli pitati na što se točno misli kad se kaže „informacijska pismenost“: da li na bibliografske instrukcije, edukaciju korisnika, informacijske vještine, knjižničarske vještine, knjižničarsku pismenost itd.? Prof. Todd smatra kako se u istraživanjima informacijske pismenosti bitno posvetiti meta-analizi: sintezi radova o informacijskoj pismenosti na kojoj će se temeljiti daljnja istraživanja.

Prof. Livija Knaflič iz Ljubljane održala je predavanje pod nazivom Psihološki aspekti pismenosti u kome je govorila o različitim aspektima pismenosti: kognitivni, lingvistički, sociokulturni, razvojni aspekt te u kojoj su vezi ti aspekti s mogućnostima razvoja pismenosti kod djece. Kao posebno važan aspekt pismenosti koji utječe na sposobnost čitanja i pisanja istaknut je lingvistički: da bi dijete naučilo čitati, od velike je pomoći ako ima široki vokabular. Stoga je važno što više pričati s djecom prije nego krenu u školu.

Maria Carme Torras Calvo, direktorica visokoškolske knjižnice Bergen u Norveškoj, govorila je o načinima kako knjižničari iz visokoškolskih knjižnica mogu u suradnji s nastavnicima razvijati programe za razvoj informacijske pismenosti kod studenata. Knjižnice se trebaju fokusirati na studentsko učenje, a to je polje na koje tradicionalno nisu obraćale previše pozornosti. Također trebaju više saznati o različitim korisničkim grupama jer „kod nas je pretpostavka da knjižničari najbolje znaju što korisnici znaju i trebaju, a to u stvari najbolje znaju sami korisnici“. Opisala je i projekt kojemu je cilj bio razvijanje obrazovnih modula iz informacijske pismenosti za postdiplomske studente. O projektu se može više saznati na mrežnoj stranici http://inma.b.uib.no/.

Prof. Sonja Špiranec sa Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje o informacijskoj pismenosti u web 2.0 okruženju. Smatra da je s obzirom na utjecaj web 2.0 okoline potrebno redefinirati informacijsku pismenost, a stoga i istraživačke probleme u vezi informacijske pismenosti. Neki od novih istraživačkih problema nastalih zbog promjena informacijske okoline su: pouzdanost i autoritet informacija, vrednovanje i „pregovaranje smisla“ informacija, novi informacijski žanrovi i informacijske zajednice, što sve konstituira informacijsku pismenost i kako je razvijati.

Prof. Srećko Jelušić sa Sveučilišta u Zadru održao je predavanje pod naslovom: Objašnjavanje studentima važnosti čitanja: da li je to moguće u digitalno doba?, u kojem je iznio pregled bitnih aspekata važnosti čitanja. Cilj predavanja bio je da sudionici Ljetne škole komentiraju izložene argumente o važnosti čitanja.

Prof. Vita Mozuraite sa Sveučilišta u Vilniusu govorila je o promjeni paradigme čitanja u doba e-knjige.

Prof. Ivanka Kuić iz Sveučilišne knjižnice u Splitu održala je predavanje pod naslovom Postmoderni teoretski pristupi čitatelju i njihova validnost u digitalnom okruženju.

Prof. Milan Matijević sa Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje o učenju u e-okolini. Govorio je o blended learning, tj. aktivnosti hibridnog, mješovitog učenja gdje se kombinira učenje na daljinu uz pomoć informacijsko-komunikacijskih tehnologija s klasičnim učenjem s nastavnikom u učionici. Prof. Matijević smatra da će u idućih deset godina puno više programa nositi naziv blended learning nego e-learning.

Prof. Branko Bognar sa Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje i radionicu o e-učenju. Na radionici je potaknuo sudionike da iznesu svoja razmišljanja i iskustva vezana za prednosti i nedostatke e-učenja. Prikazao je videosnimke rada s nastavnicima na temu razvijanja kreativnosti u razredu. Da bi se unaprijedila nastava, prof. Bognar je ukazao na važnost korištenja akcijskog istraživanja.

U sklopu Ljetne škole organizirano je i predstavljanje seminara i sinopsisa doktorskih disertacija studenata poslijediplomskog studija Društvo znanja i prijenos informacija.

Mirko Duić
miduic@unizd.hr