EUROPEANA - Europska digitalna knjižnica

Pred kraj 2008. planira se aktiviranje javnog portala Europske digitalne knjižnice – Europeana (http://www.europeana.eu/), s oko desetak milijuna digitaliziranih knjiga, slika, fotografija, zvučnih zapisa, tiskanih muzikalija, rukopisa i arhivskih zapisa.

Iako je takva vrsta građe obrađena i već uglavnom dostupna preko knjižničnih kataloga, u čijem je posjedu, ta vrsta dokumenata spada u sadržaj deep weba, te se rjeđe pronalazi u procesima pretraživanja.
Portal Europeana je i pokrenut upravo iz razloga da se učine dostupnima zbirke različite vrste, smještene u različitim institucijama (knjižnicama, arhivima, muzejima), kako bi se distribuiranim tematskim pretraživanjem omogućio pristup sadržajima.

Portal će omogućiti izravan pristup digitaliziranoj baštini i zbirkama koje se čuvaju u arhivima, muzejima i knjižnicama diljem Europe. Gospođa Viviane Reding, europska Povjerenica za informacijsko društvo i medije, aktivirat će ovaj portal u studenome 2008. na ministarskom sastanku u Bruxellesu.
Što će se nalaziti na portalu? Ulazna i jedinstvena stranica za pretraživanje i rezultate pretraživanja sa svim pripadajućim materijalima na neku temu. Primjerice, Rubens - sve o njemu i iz različitih institucija. Željeni rezultat da se omogući jedinstveni pristup sadržajima različitih vrsta u različitim online prostorima iziskuje predanost i suradnju te primjenu zajedničkih znanja.

U lipnju u Den Haagu održana je konferencija na temu Users expect the interoperable na kojoj se razmatralo o današnjim očekivanjima korisnika. Prikazan je i prototip (beta verzija) portala Europeane, a u studenome se očekuje i kulminacija dugogodišnjeg rada.

Polazište projekta Europeane je preporuka da se omogući izravna pristupna točka europskoj kulturnoj baštini koju je predložila Europska komisija 2006., a preporuku je snažno poduprlo i Ministarsko vijeće u studenome 2006. te u rujnu 2007. godine, kada je jednoglasno usvojena u Europskom parlamentu.

Početnu ideju dao je Googleov projekt digitalizacije tiskane građe prije nekoliko godina i njegova najava suradnje s vodećim knjižnicama iz SAD-a i Velike Britanije. Taj je projekt izazvao zabrinutost da će u digitaliziranoj baštini svoje mjesto naći većinom građa na engleskom jeziku te da je potrebno europske multikulturalne sadržaje ponuditi na svim jezicima.
Također je postojala bojazan da će Google i Microsoft premjestiti javnu domenu u privatni sektor te da će pojam javnog pristupa koji predstavlja polazište za projekte digitalizacije baštine biti ozbiljno ugrožen. Iz takvih se razmišljanja i začeo portal Europeana, kao pristupna točka javnoj i multijezičnoj i multikulturalnoj, integriranoj kulturnoj i znanstvenoj baštini.
Današnja tehnologija Web 2.0 omogućava istodobni pristup raznovrsnim medijima (gledanje, slušanje).

U tehnološkom smislu portali s ukrštenim domenama (cross domain portals) omogućuju korisnicima unakrsno pretraživanje i u cijelosti ostvaruju njihova očekivanja, i to bez obzira na njihovu informiranost o lokaciji pojedine vrste građe. Za znalce malo tehničkih karakteristika: da bi se poboljšala pronalažljivosti objekata na portalu, koji su i distribuirani, koriste se modeli OAI-ORE (Open Archives Initiative Object Reuse and Exchange (Beta Release) standard za opis i razmjenu agregacija mrežnih izvora  (http://www.openarchives.org/ore/) i CIDOC-CRM (semantički okvir koji definira formalne strukture za opis implicitnih i eksplicitnih pojmova i odnosa koji se koriste u dokumentiranju kulturne baštine; od 2006. je službeni međunarodni standard ISO 21127 : 2006, a omogućuje na neki način semantičko raspoznavanje različitih izvora između muzeja, knjižnica i arhiva - http://cidoc.ics.forth.gr/).

Lokacija građe, koja je više stoljeća onemogućavala izravan pristup korisnicima do sadržaja i građe, sada je u potpunosti nevažna. Mogućnosti koje se na portalu nude korisnicima obuhvaćaju My European Library i Communities, gdje korisnici, osim što pohranjuju svoje dokumente, međusobno komuniciraju, stvaraju interesne grupe te na taj način dodatno obogaćuju sadržaj portala.To je hvale vrijedan pothvat koji će otvoriti vrata još većoj demokratizacije kulture i znanosti za sve građane. Takvu nesvakidašnju priliku trebala bi iskoristiti i Hrvatska, te globalno omogućiti pristup svojim bogatim i zanimljivim, autohtonim sadržajima. Integracija u „Europu“ ne događa se samo u fizičkim granicama nego sve više i značajnije i na svjetskoj mreži, a tu su dimenziju prepoznale europske nacionalne knjižnice, arhivi i muzeji.