 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 41, rujan 2008. :: Međunarodna zbivanja
Predstavljanje hrvatskog sustava visokoškolskih knjižnica
Na 74. međunarodnoj konferenciji IFLA-e imala sam izlaganje Visualising and defining effective library systems: Croatian academic libraries te prisustvovala i sudjelovala na nizu drugih sesija. Teme za stručna izlaganja na pojedinim sesijama zajednički dogovara nekoliko, prema svojim područjima i ciljevima sukladnih komisija.
U sesiji Preservation and Conservation, PAC, Information Technology, IFLA CDNL Alliance for Bibliographic Standards and Law Libraries sudjelovali su predstavnici Nacionalne knjižnice Australije koji su svoja izlaganja usmjerili na mjesno dostupnu elektroničku građu. Predstavljen je Digital Preservation Workflow Project, uz pomoć kojega se u redovitim procesima nabave poluautomatizirano učitavaju i prenose datoteke s materijalnih nositelja, te pohranjuju u glavni digitalni arhiv. Na taj se način premošćuju dvije osnovne ugroze u zaštiti elektroničkih medija na materijalnom nositelju: nestanak podataka ili fizička ugroženost medija i zastara tehnološke platforme, koja može stvoriti situaciju u kojoj nije moguće više pristupiti sadržaju izvora. O iskustvu uključivanja mjesno dostupnih elektroničkih medija i kompleksnih multimedija u digitalnim arhivima izlagao je predavač sa Sveučilišta u Glasgowu. Uzevši u obzir da je potrebno zadržati cjelovitost i obuhvatnost kataloga, govorio je i o iskustvima najprihvatljivijeg načina katalogizacije. Za opis digitalnog arhiva odabrali su shemu metapodataka Nacionalne knjižnice Novog Zelanda. O dobrom iskustvu s kooperativnim pristupom na nacionalnoj razini u Njemačkoj govorio je administrator projekta KOPAL Library for Retrieval and Ingest - Digitalne knjižnice iz Die Deutsche Bibliothek, spomenuvši višegodišnju suradnju na digitalnom arhivu sa Zemaljskom i sveučilišnom knjižnicom iz Goettingena. Ranija kooperativna iskustva u Njemačkoj bila su usmjerena na skupne kataloge.
U istoj sesiji predstavljena je složena, ali funkcionalna infrastruktura modela digitalne knjižnice, poznate California Digital Library iz Oaklanda. S nestrpljenjem se očekivalo izlaganje Christiana Lupovici iz Francuske nacionalne knjižnice, koji je predstavio Gallicu 2. Kako smo se prije dvije godine imali prilike upoznati s organizacijom Gallice 1, na plenarnom izlaganju u okviru 35. skupštine HKD-a, ovdje predstavljena, nova verzija sofisticiranije Gallice 2 slušatelje je ostavila bez daha. Sadržaj te impozantne digitalne zbirke čini 60 000 digitaliziranih naslova iz BnF, te 80 000 slika i 200 000 svezaka digitaliziranih naslova periodike. Taj posve novi, digitalni arhiv nastao je suradnjom Nacionalne udruge nakladnika i izdavača, Nacionalnog centra za knjigu i čitanje, distributera i urednika. Najvažnije je da je korisnicima ta golema digitalna zbirka dostupna posve besplatno kao slikovna datoteka ili datoteka u .pdf. formatu. Suvremeni elektronički izvori, koje obično nazivamo digitally born, dostupni su na istoj platformi kao i digitalizirane zbirke baštine (od srednjeg vijeka do danas). Domaćin, Kanada, predstavio je svoju koncepciju organizacije obrade i pristupa znanju, kao rezultat zajedničkih proizvoda knjižnica i arhiva, a čije zajedničko djelovanje u Quebecu datira sporazumom nacionalnog arhiva i knjižnica iz 2006. godine. Kao rezultat pannacionalnog projekata i suradnje nacionalnih knjižnica Francuske, Belgije, Kanade, Luksemburga, Švicarske i Biblioteke Alexandrine na uspostavi frankofone digitalne knjižnice najavljen je portal Le Resau francophone des bibliotheques nationales numeriques (RFBNN), koji će službeno biti predstavljen u listopadu 2008. godine.
U uvodu sesije Radne grupe o digitalnim knjižnicama Claudia Lux, predsjednica IFLA-e, predstavila je radnu grupu, odnosno ekspertni tim, koji radi na IFLA-inim smjernicama za uspostavu digitalne knjižnice. U svom radu na Smjernicama oslanjali su se na nacrt UNESCO/IFLA Manifesta za digitalne knjižnice iz studenoga 2007. godine koji je nastao u cilju premošćivanja digitalnog jaza i uspostave pristupa svjetskoj kulturnoj i znanstvenoj baštini - svima.To je ujedno i strateški cilj Milenijskog razvoja UN-a. Manifest (Izjava) spominje ključnu ulogu knjižnica u promociji učenja i upoznavanja bogatstva i različitosti u svijetu. Konačna verzija izjave je u fazi pred usvajanjem UNESCO-a. Važnom smatram podršku Manifesta koju ona nudi vladama i međudržavnim organizacijama, ali i sponzorima da prepoznaju stratešku važnost digitalnih knjižnica. Uz raspravu je predstavljen i nacrt sadržaja IFLA Guidelines for digital Libraries.
Na sesiji O novinama predstavljeni su projekti digitalizacije novina Inuit naroda (kanadskih domorodaca), koje je ostvarila McGill University Library. U nastavku iste sesije predstavljen je završeni projekt digitalizacije skandinavskog imigrantskog tiska u Americi, te vrlo zanimljiv projekt i istraživanje o novinama na kineskom - također za kinesku manjinu u SAD-u. Sudionici te sesije dobili su i IFLA News iste Sekcije, u kojima se izvješćuje o konferenciji održanoj u Singapuru u travnju 2008., a koja se bavila fizičkom i digitalnom zaštitom novina, modelima pristupa i usluga te o online novinama. Više se može pročitati na
http://blogs.nlb.gov.sg/newspaper_conf08.
U sesiji Management and Marketing, Statistics and Evaluation and Library Theory and Research održala sam i svoje izlaganje pod naslovom Visualising and defining effective library systems: Croatian academic libraries. U prepunoj dvorani s oko 500 mjesta predstavila sam Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu i visokoškolski sustav u Hrvatskoj. Izlaganje je dostupno i objavljeno kao prezentacija i članak na engleskom na internetskim stranicama Konferencije te na CD-u s izlaganjima. Nakon izlaganja pridružila sam se panel-raspravi predstavljajući hrvatsko knjižničarstvo.
U okviru iste sesije raspravljalo se o aspektima upravljanja u promjenjivom okruženju te o posljedicama tehničkih i organizacijskih aspekata uz poseban osvrt na uspješnost i mjerenje usluga. Posebno izdvajam prikaz Gildasa Illiena iz BnF o mrežnom arhiviranju te o iskustvu sa IIPC-om u BnF. IIPC (International Internet Protection Consortium) je međunarodni konzorcij za zaštitu interneta (http://netpreserve.org), osnovan na inicijativu 12 institucija 2003. godine, čiji je član i Nacionalna i sveučilišna knjižica u Zagrebu.
Izlaganja su još jednom potvrdila da su sve aktivnosti na zaštiti digitalnih sadržaja, a pogotovo interneta, izrazito kompleksni te da se kao jedino moguće rješenje nudi zajednički pristup u razvoju aplikacija, i to onih institucija koje su takve sadržaje dužne sačuvati te komercijalnih tvrtki koje se bave takvom vrstom djelatnosti.
Kontroverzno mišljenje o metodologiji mjerenja usluga za korisnike čuli smo u izlaganju iz Norveške, u kojem je predstavljena metoda opservacije korisnika u prostorima knjižnica, na način da se korisnički prostor podijeli na interesne i funkcionalne zone, da sadržaj opservacije čine različite kategorije i načini korištenja, a da se opservacija provodi dnevno ili tjedno, nakon čega se pri izlasku s korisnikom obavi intervju. Kao metoda istraživanja potreba korisnika preporučena je za narodne knjižnice.
Najzanimljiviji prilog sesije Serials and Other Continuing Resources bio je prikaz 4. izdanja nove, međunarodne norme ISO 3297 : 2007 Information and documentation - International standard serial number, koji je upravo usvojen, a predstavio ju je ured za ISSN. Norma uvodi najnoviji, tzv. povezujući ili (linking) ISSN ili ISSN-L normu. Norma će omogućiti da se svi pripadajući ISSN brojevi, koji se dodjeljuju svakom izdanju i svakom jedinstvenom naslovu, povežu istim ISSN- L brojem, što će znatno olakšati pretraživanje i pronalaženje u knjižničnim katalozima ili pretraživačima. Današnja baza ISSN-a, osnovana 1973. godine, uključuje 85 nacionalnih centara. Dodjeljivanje ISSN-L oznake organizirat će se ili u nacionalnim uredima ili će se automatski dodjeljivati u Međunarodnom uredu ISSN-a. Posebno poglavlje norme utvrđuje odnose sa sustavima kao što su DOI, OpenURL, URN i EAN kodovi.
Na istoj sesiji predstavljen je njemački model i dugogodišnje iskustvo na izradi skupnog kataloga (ZDB - Zeitschriften Daten Bank). Francuzi su prikazom ERMS (Electronic Resource Management Systems) govorili o djelotvornom upravljanju metapodacima za elektroničke izvore, te o planovima francuskog konzorcija Couperin, koji će skrbiti za nabavu elektroničkih izvora pod najpovoljnijim uvjetima za francuske visokoškolske knjižnice, njih 210 unutar konzorcija. Kataloge za potrebe visokoškolskih knjižnica izrađuje bibliografska agencija ABES, osnovana 1994., koja je 2001. dovršila skupni katalog visokoškolskih knjižnica - Sudoc.
Sesijom National Libraries with Statistics and Evaluation predsjedala je Ingrid ParĂ©nt, predsjednica IFLA-ine Sekcije za nacionalne knjižnice i direktorica Nacionalne knjižnice i arhiva Kanade. Uvodno je izlaganje imala dr. Roswitha Poll iz Sveučilišne i zemaljske knjižnice u Muensteru, koja je govorila o 30 pokazatelja predloženih u tehničkom izvješću ISO 28118 Performance measures for national libraries. Posebno je zahvalila Nacionalnoj knjižnici iz Japana, koja je predložene pokazatelje i testirala.
Poznata američka znanstvenica dr. Carol Tenopir predstavila je istraživanje koje je provodila od 2004. do 2007. o obrascima čitanja i korištenja e-izvora u akademskim zajednicama SAD-a, Finske i Australije.
Nacionalna (Parlamentarna) knjižnica iz Japana predstavila je svoj strateški plan povodom 60. obljetnice osnutka pod nazivom Nagao Vision, koju su podijelili sudionicima kao poseban propagandni materijal. Stratešku viziju utvrdili su procjenom usluga i prioritetnih ciljeva, zatim utvrđivanjem standarda za usluge te istraživanjem korisnika uz pomoć upitnika. U okviru izlaganja predstavili su i portal digitalnog arhiva sa 7200 naslova iz Meji razdoblja, što čini 10% svih knjiga iz Tashio ere. Knjižnica od 2003. godine redovito provodi godišnja istraživanja korisnika. Za usluge odgovaranja na korisničke upite odredili su rok od 20 dana. O financijskim pokazateljima za nacionalne knjižnice izvijestila je Nacionalna knjižnica Australije.
Posjetila sam Bibliotheque et Archives nationales du Quebec, koja je najpoznatija kulturna institucija u Quebecu. Osim što je nacionalna i glavna knjižnica, prikuplja i obvezni primjerak vlade Quebeca, ali i privatne arhivske fondove te osigurava dostupnost i izravan pristup velikim zbirkama (tiskane i digitalizirane građe) i uslugama. U sastavu se nalazi Grande Bibliotheque i centar za zaštitu te mreža od devet arhivskih centara raspoređenih u Quebecu. Zanimljivo je bilo objašnjenje kolega o tome koji su arhivski fondovi i izvori imali prioritet za digitalizaciju (matične knjige, stari popisi stanovništva s potpisom Colberta i kralja Luja XIV. itd.). Masovna digitalizacija kanadskih izvora obavljena je u Kini, indeksi za pristup građi izrađeni su u SAD-u, digitalizirani su fondovi dostupni preko interneta, globalno. To je ta činjenica koju svi priželjkujemo (www.banq.qc.ca).
Narodna knjižnica Gabrielle Roy višekatna je građevina u Quebecu koja posjeduje opće i posebne fondove, dječji odjel. U brojkama: posjeduje 160 000 svezaka knjiga na temu Quebeca, 10 450 filmova, 7400 diskova, 1300 jedinica likovne građe, 60 mjesta za internet, 500 osoba pretplaćeno je na 500 naslova periodike, posjeduje zemljopisne karte, materijal za učenje stranih jezika, a posebnu zanimljivost predstavlja fond Gabriela Garcie Márqueza.
U Quebecu se nalazi i najveće kanadsko, frankofono sveučilište - UniversitĂ© Laval, čija je knjižnica jedna od deset najvećih znanstvenih knjižnica u Kanadi. Sveučilište ima 1300 istraživača, 9000 studenata 213 magistarskih i doktorskih studija.
Ostvarili su projekt uspostave digitalnog arhiva doktorata.
Na Konferenciji je sudionicima besplatno ponuđena publikacija Reaching Out: Innovations in Canadian Libraries, koja je nastala kao zajednička publikacija Bibliotheque et Archive nationales du Quebec i Libraries and Archives Canada.
Publikacija prikazuje 30 najnovijih i najneobičnijih projekata iz knjižnica u Quebecu i iz ostalih pokrajina Kanade oslikavajući nadolazeće trendove ili nove usluge u knjižničarstvu.
|
|
|
|
