Kako su Hrvati gradili renesansni Rim

Koliko su važan doprinos dali Hrvati u izgradnji renesansnog Rima, na tribini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održanoj 8. ožujka u konferencijskoj dvorani Knjižnice HAZU, svojim su zanimljivim i iscrpnim predavanjem, pod naslovom Kupola bazilike Svetoga Petra u Rimu, posvjedočili mons. Ivan Golub, te akademici Andrija Mutnjaković i Žarko Dadić.

Prvu zanimljivost koja je zaintrigirala mnogobrojni auditorij izložio je književnik Ivan Golub otkrivajući podrijetlo pape Siksta V., genijalnog graditelja Crkve kao ustanove, prvog modernog urbaniste i graditelja renesansnog Rima. Dokumentacija pronađena u vatikanskim arhivima potvrđuje da je ovaj papa bio hrvatskog podrijetla, točnije, da mu je otac bio Hrvat koji je s hrvatske obale Jadrana došao na talijansku, potom oženio Talijanku te s njom 1521. god. dobio sina imenom Felice Peretti. On najprije postaje franjevcem konventualcem, potom 1570. god. kardinalom-titularom hrvatske crkve sv. Jeronima (San Girolamo degli Schiavoni), i konačno 1585. god. papom. Prema arhivskim zapisima Peretti je želio uzeti ime Ilirik I. (Illirico I.), prema nazivu pokrajine podrijetla sv. Jeronima, ali je ipak prevagnula uspomena na njegovog slavnog prethodnika Siksta IV., također franjevca. Da je Siksto V. njegovao hrvatski duh i poštovanje prema domovini svoga oca potvrđuje i činjenica da je papinskom bulom iz 1589. god. potvrdio crkvu Iliraca, i pri toj zbornoj crkvi osnovao Kaptol te ga također nazvao Ilirskim. Nadalje, prema istoj buli, 11 svećenika tog Kaptola morali su biti hrvatske nacionalnosti, ili su morali poznavati hrvatski jezik i govor, ako su bili rođeni izvan granica Ilirske provincije. Mnogim svojim djelima, i kao F. Peretti i kasnije kao Siksto V., pokazao je izrazitu naklonost prema hrvatskome narodu.

Akademik Mutnjaković spomenuo je kako smatra da je u izradi nacrta te samoj izgradnji crkve sv. Petra u Rimu sudjelovao i Lucijan Vranjanin, jedan od najznačajnijih hrvatskih renesansnih arhitekata. Akademik Dadić je istaknuo presudni utjecaj na rekonstrukciju kupole sv. Petra, tada već statički narušene, jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika, Ruđera Boškovića, na temelju čijih istraživanja je napravljena prosudba o statici gradnje.

Knjižnica HAZU je za ovu prigodu u specijalnoj muzejskoj Gaylord vitrini, u kojoj su pod posebnim mikroklimatskim uvjetima redovito izložene knjige iz trezora Knjižnice, iz Zbirke stare i rijetke građe izložila knjigu koja se u knjižničnom katalogu nalazi pod ovom signaturom, te je ovako bibliografski opisana:

Sign.: R-904
Fontana, Domenico
        Della trasportatione dell' obelisco Vaticano et delle fabriche di nostro signore Papa Sisto V / fatte dal cavalier Domenico Fontana architetto di Sua Santita ; intagliato da Natal Bonifatio da Sibenicco. - [2. ed.]. - In Roma : Apresso Domenico Basa, 1590-1604. - 2 sv. u 1 : ilustr. (bakropisi) ; 2° (42 x 28 cm)
• Libro primo : Del modo tenuto in transferire l'obelisco vaticano, et delle fabriche fatte da nostro Signore Papa Sisto Quinto co' disegni loro. - In Roma, 1590
• Libro secondo : in cvi si ragiona di alcvne fabriche fatte in Roma, et in Napoli. - In Napoli, 1604

Riječ je o publikaciji, u dva zajedno uvezana sveska, autora Domenika Fontane, dvorskog arhitekta Siksta V., koji je detaljno zabilježio sve što je papa izgradio u Rimu za vrijeme svog petogodišnjeg pontifikata. Uvodni tekstovi obaju svezaka daju impresivni popis svih građevina, koje je potom na prekrasnim bakropisnim tablama, prema predlošcima arhitekta Fontane, gotovo fotografskom preciznošću, predočio šibenski grafičar Natal Bonifacije (Natale Bonifatio da Sibenicco). Ovaj uvaženi crtač i graver izradio je više od 300 bakropisnih ilustracija knjiga i zemljopisnih karata, ali ovo djelo je ipak najcjenjenije, i svjedoči o velikom doprinosu još jednog Hrvata rimskoj stvaralačkoj priči.

Knjižnica HAZU se pri odabiru starih i rijetkih knjiga za digitalizaciju odlučila i za ovu vrijednu knjigu, pa se njezina digitalna inačica nalazi u institucijskom repozitoriju Digitalna zbirka HAZU – DIZBI na web adresi http://dizbi.hazu.hr, uz još četiri digitalizirane knjige također iz Zbirke starih i rijetkih knjiga. Korištenjem Microsoft Silverlight tehnologije omogućeno je pregledavanje teksta i slika do njihovih nasitnijih detalja, nakon čega uvid u originalno djelo više nije niti potreban, osobito zato što nije nužan fizički dolazak u knjižnicu, jer je sve moguće obaviti uz korištenje računalne opreme i internetske veze, bez obzira na lokaciju korisnika usluge. Još neko vrijeme originalno djelo će se nalaziti u vitrini, a poslije toga korisnici usluga Knjižnice HAZU, uz prethodnu najavu, mogu na uvid dobiti knjigu i pregledati je, ali isključivo u prostorima Čitaonice RARA.

I kao što je u svom pozdravnom govoru naglasio predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić, Hrvati su se dosad pokazali boljim stvaraocima nego promicateljima hrvatske kulture. Zato vjerujemo da su ovo predavanje i prigodna izložba senzibilizirali sve prisutne, potičući ih na daljnja promišljanja o važnosti promicanja hrvatskog značaja u svijetu.

Z. Vitković
zrinka@hazu.hr