Ljetna škola o rukopisima
Zadar, 26. – 30. rujna 2011.

U Zadru je od 26. do 30. rujna 2011. održana Ljetna škola o rukopisima, koju su zajednički organizirali Odjel za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru i Centar za proučavanje rukopisa Vestigia Sveučilišta "Karl‐Franzens" iz Graza, Austrija, uz podršku Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica i glavna organizatorica Škole bila je dr. sc. Mirna Willer, izv. prof.

Ljetna škola o rukopisima organizirana je u sklopu poslijediplomskog doktorskog studija "Društvo znanja i prijenos informacija" i nastavak je Ljetne škole o staroj knjizi održane 2009. godine, također na Sveučilištu u Zadru. Iako je prije svega bila namijenjena doktorandima iz područja povijesti knjige, knjižničnih i informacijskih znanosti, arhivističkih i povijesnih znanosti, te interdisciplinarnih studija o kulturnoj i znanstvenoj baštini, u radu Škole sudjelovalo je i sveučilišno nastavno osoblje, te stručnjaci i istraživači u knjižnicama, arhivima i srodnim baštinskim ustanovama. Svim polaznicima, doktorandima i profesionalcima koji prate trendove u struci, Škola je bila izvrsna prilika za bolje upoznavanje pojedinih područja važnih za njihov znanstveni i stručni rad.

Čak 19 uglednih predavača iz SAD‐a, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Slovenije, Bugarske, Litve, Austrije i Hrvatske u šest su dana trajanja Škole s različitih aspekata predstavili najnovije svjetske razvojne pravce i koncepte u području obrade, kontrole, zaštite i upravljanja zbirkama stare rukopisne građe. Kombinacijom predavanja, prezentacija i grupnog rada s polaznicima, obrađene su četiri velike teme: kulturalna povijest – rukopisna građa kao predmet istraživanja, novi konceptualni modeli organizacije informacija, konzervacija i očuvanje kulturne baštine te upravljanje zbirkama rukopisne građe.

U pretkonferencijskom dijelu programa, prof. Nataša Golob sa Sveučilišta u Ljubljani održala je seminar na temu kodikologije i njezinog značenja u izučavanju srednjovjekovnih rukopisa.

Konferencijski dio programa započeo je temom Kulturalna povijest – rukopisna građa kao predmet istraživanja. Predavanja su održali prof. Anne J. Gilliland (SAD), koja je govorila o istraživačkim metodama na području arhivistike, prof. Stanislava Stojan (Hrvatska) s izlaganjem o arhivskim dokumentima o svakodnevnom životu u renesansnom Dubrovniku, prof. Milan Pelc (Hrvatska) govorio je o iluminiranim rukopisima nakon Gutenbergove ere, a Thomas Csanády (Austrija) održao je izlaganje o srednjovjekovnim molitvenim rukopisima. Nakon predavanja, polaznici su, kao i svakoga dana za vrijeme trajanja Ljetne škole, imali mogućnost odabrati neku od tema prezentiranih toga dana, koju su potom tijekom grupnog rada u popodnevnim satima mogli razraditi s predavačem. Tako je prvoga dana prof. Pelc u knjižnici samostana sv. Frane, koja čuva iznimno vrijednu zbirku stare i rijetke građe, na nekoliko primjeraka iz fundusa knjižnice obradio temu Minijature i inkunabule, a grupni rad s polaznicima održali su i prof. Gilliland i dr. Csanády. Drugi dan održavanja Ljetne škole započeo je iznimno zanimljivim predavanjem prof. Nevena Budaka (Hrvatska) o djelima Historia Salonitana i Historia Salonitana Maior. Slijedilo je predavanje prof. Ericha Renharta (Austria) o fragmentima kao skrivenim izvorima podataka o rukopisu, na čije se izlaganje nadovezala Anica Vlašić‐Anić, prezentirajući kulturno‐povijesnu važnost novootkrivenih fragmenata u knjižnicama Kapucinskih samostana u Varaždinu, Rijeci i Karlobagu. Prof. Franz Karl Prassl (Austria) svoje je predavanje i radionicu posvetio rukopisima s liturgijskim napjevima pronađenim u knjižnici samostana sv. Frane, a prof. Mario Essert (Hrvatska) upoznao je polaznike s metodama računalne obrade digitaliziranog teksta, pri čemu su mu se u poslijepodnevnom grupnom radu pridružili asistenti Boris Bosančić, Marijana Tomić i Mario Lončarić.

Treći dan bio je posvećen temama novih konceptualnih modela za organizaciju informacija; izlaganja je započeo prof. Gordon Dunsire (Velika Britanija) koji je govorio o osnovnim konceptima RDF‐a (Resource Description Framework) i metodama kreiranja povezanih podataka iz bibliografskih zapisa rukopisa. Uslijedilo je izlaganje Claudie Fabian (Njemačka) o postojećim načinima opisivanja rukopisa i mogućnostima njihovog unaprjeđenja i integracije u bazama podataka i na internetu. Prof. Mirna Willer (Hrvatska) osvrnula se na izazove katalogizacije rukopisa u suvremenim knjižnicama, a temu je zaokružio Massimo Gentilli‐Tedeschi (Italija) govoreći o katalogizaciji muzičkih rukopisa. U poslijepodnevnom dijelu programa prof. Willer i prof. Dunsire zajednički su održali predavanje Linked Data i bibliografski standardi, Claudia Fabian s polaznicima je, uz prenošenje vlastitih iskustava iz prakse, raspravljala o temi s predavanja, a Massimo Gentilli‐Tedeschi za zainteresirane je polaznike održao predavanje u knjižnici samostana sv. Frane.

O temi konzervacije i očuvanja kulturne baštine razgovaralo se četvrti dan škole. Prof. Jedert Vodopivec (Slovenija) govorila je o vrstama, povijesnom razvoju i važnosti uveza knjiga, a Manfred Mayer (Austrija) o ispravnoj digitalizaciji rukopisne građe s konzervatorskog stajališta. O utjecaju postupaka tretiranja korozije tinte s obzirom na uvez govorila je Patricia Engel (Austria), a na nju se nadovezala Rumyana Decheva (Bugarska) ističući važnost minimalnih intervencija tijekom konzervacije rukopisa kako bi se očuvala njihova originalna struktura. Istoga su dana grupni rad s polaznicima održali prof. Vodopivec, te prof. Mayer i prof. Renhart, koji su u knjižnici samostana sv. Frane u praksi prezentirali proces digitalnog snimanja starih rukopisa. Predavanje prof. Gilliland o mogućnostima zapisa netekstualnih formi zbog objektivnih okolnosti prebačeno je na posljedni dan, a umjesto nje predavanje je održala Claudia Fabian, govoreći o upravljanju zbirkama rukopisne građe u suvremenim knjižnicama. Predavanje je ujedno bilo uvod u temu upravljanja zbirkama rukopisne građe, o kojoj su posljednjega dana škole govorile Regina Varniene‐Janssen (Litva) s predstavljanjem projekta digitalizacije građe u Litvi i Tinka Katić (Hrvatska) koja je predstavila konceptualni model identifikacije, evidencije i opisa muzejskih zbirki. Nakon radionica i grupnih radova, održan je forum doktorskih studenata, na kojemu su dvije polaznice, muzikologinje na poslijediplomskom doktorskom studiju u Grazu, javno izložile nacrte svojih doktorskih teza. Osim službenog dijela programa, valja spomenuti da su tijekom trajanja Ljetne škole za zainteresirane sudionike organizirani posjeti knjižnici i galeriji samostana sv. Frane i Muzeju stakla u Zadru.

Ljetnu školu o rukopisima financijski je podržala Hrvatska zaklada za znanost.

Za 2013. godinu u planu je organizacija treće Ljetne škole, s posebnim naglaskom
na arhivistički aspekt bavljenja starom građom.

I. Hatvalić
ivana.hatvalic@zg.t-com.hr