-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 55, ožujak 2012. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Prva Ljetna škola nakladništva i knjižarstva
Zadar, 19. do 24. rujna 2011.

Sveučilište u Zadru bilo je domaćin prve Ljetne škole nakladništva i knjižarstva koja je održana između 19. do 24. rujna u organizaciji Odjela za knjižničarstvo. Prof. dr. sc. Tatjanom Aparac Jelušić istaknula je potrebu za organizacijom ovakve škole koja će omogućiti zainteresiranim studentima kvalitetnu nastavu i susrete s vrhunskim stručnjacima u polju nakladništva i knjižarstva, razgovore s priznatim stručnjacima iz prakse i autorima književnih, znanstvenih i popularno-znanstvenih djela.

Škola je otvorena pozdravnim govorom rektora nakon čega su uslijedila predavanja o temama vezanim za socio-kulturološke vidove nakladništva i knjižarstava. Prvo predavanje održao je profesor Paul Richardson iz Ujedinjenog Kraljevstva koji je prezentirao temu Isprekidana ravnoteža ili trajna promjena: perspektive iz nedavne povijesti i budućnost izdavanja knjiga. Prof. dr. sc. Miha Kovač iz Slovenije pokušao je objasniti što je knjiga i što je od nje ostalo u digitalnom dobu ističući pritom važnost opstanka tiskane knjige kroz sociološki i kulturološki pogled. Mr. sc. Dubravka Nemec Đurić iz Ministarstva kulture nastojala je prisutne polaznike škole upoznati s projektima koji su usmjereni prema knjizi i nakladništvu kako bi se postojeća suradnja između nakladnika i ministarstva ojačala, a nakladnici ohrabrili za sudjelovanje u novim projektima.

Prvi dan završio je okruglim stolom pod nazivom Iskustva hrvatskih nakladnika i knjižara kojim je moderirao prof. dr. sc. Srećko Jelušić. Susretu su nazočili gostujući profesori, predstavnici hrvatskih nakladnika i knjižara i srodne strukovne udruge s ciljem ostvarivanja suradnje na istraživačkim projektima koje će Sveučilište u Zadru provoditi. Predloženi su istraživački projekti o čitalačkim i kupovnim navikama u Hrvatskoj kako bi se konačno dobili neki odgovori na pitanja koji muče nakladnike i knjižare.

Drugi dan bio je u znaku tehnoloških utjecaja na organizaciju nakladništva i knjižarstva. Dr. sc. Mario Barišić upoznao nas je s modernim tehnološkim trendovima u tiskarstvu, istaknuvši pri tome veliki potencijal digitalne tehnologije i na njenu sve veću dominaciju u budućnosti. Prof. dr. sc. Vilko Žiljak pokušao je dočarati inovativni grafički dizajn kao rezultat vidljivih i nevidljivih informacija koje bi mogle naći veliku primjenu u nakladništvu. Dr. sc. Jana Žiljak nastojala je ukazati kako se vizualnoj komunikaciji može pristupiti na intrigantniji način i tako na uspješniji način predstaviti neku ideju ili proizvod.

Neli Nežić iz Rijeke opisala je razvojni put Izdavačke akademije NGO Katapult. Magdalena Vodopija upoznala nas je s iskustvima vođenja pulskog sajma Sa(n)jam knjige, njegovim specifičnostima i programskim odrednicama. Nenad Bartolčić i Simona Goldstein predstavili su organizaciju Literarni blok, nakon koje je Simona Goldstein nastavila izlaganje o predstavnicima grupe izdavača pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koji se bave znanstvenim publikacijama iz Zajednice nakladnika i knjižara. Drugi dan završio je prezentacijama polaznika doktorskog studija informacijskih znanosti Društvo znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru koji su predstavili svoja područja interesa.

Tema trećeg dana bila je ekonomika nakladništva. Dr. sc. Alesandro Gandolfo iz Italije istaknuo je neke karakteristike marketinga kao ključa za uspješno izdavaštvo. Prof. dr. sc. Jasna Horvat, dr. sc. Nives Tomasević i polaznica doktorskog studija Ivana Ljevak Lebeda govorile su o marketinškoj komunikaciji putem književnih nagrada i utjecaju nagrade na prodaju knjiga. Profesor Steve Probets iz UK istaknuo je važnost otvorenog pristupa i njegov utjecaj na izdavaštvo znanstvenih časopisa.

Popodnevne radionicu o uspješnom plasiranje novih izdavačkih proizvoda vodio je profesor Alesandro Gandolfo. Na drugoj radionici prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić govorila je o fenomenu slavonskog Robin Hooda kao brenda u izdavaštvu.

Četvrti dan protekao je u znaku tehnoloških inovacija. Profesor Chris Armstrong iz UK govorio je o nastanku elektroničke knjige i o njezinom utjecaju na nakladničku industriju i knjižnice. Dr. sc. Zoran Velagić govorio je o dodavanju vrijednosti u e-izdavaštvu. Zanimljivu radionicu o otvorenom pristupu i mobilnim uređajima kao nakladničkim platformama vodili su dr. sc. Franjo Pehar i polaznik doktorskog studija Tomislav Jakopec.

Peti dan bio je predviđen za prezentacije polaznika doktorskog studija informacijskih znanosti Društvo znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru koji su predstavili svoja područja interesa. Studenti su imali priliku razmijeniti dojmove i iskustva, a ovakav vid edukacije trebao bi im poslužiti za poticaj u njihovom akademskom razvoju i sudjelovanju u novim projektima vezanim uz fenomen knjige.

I. Despot
ivona.despot@zg.t-com.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-