11. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama: Knjižnice u društvu znanja
Zagreb, 9. prosinca 2011.

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, već tradicionalno, održan je Okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama Knjižnice u društvu znanja u prostorijama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zahvaljujući gostoljubivosti glavne ravnateljice NSK Dunje Seiter- Šverko, a u organizaciji Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskoga knjižničarskog društva i Katedre za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U vremenu u kojemu Europska unija kreće u realizaciju inicijative za stvaranje društva znanja, obilježenom snažnim i često nepredvidivim razvitkom tehnologije koju trebaju pratiti i odgovarajuće promjene u zakonodavstvu i primjeni zakona, tema ovog okruglog stola nametnula se sama po sebi . Naime, knjižnicama, koje uvelike ovise o tehnološkim aplikacijama i o zakonskom okruženju, potrebna je sustavna strategija razvoja.

Prethodnih godina okrugli stolovi Komisije bili su posvećeni različitim aktualnim temama: osiguranju pristupa informacijama iz kulture, službenim informacijama, informacijama za posebne skupine korisnika, informacijama za članove akademske zajednice i cjeloživotnom učenju, profesionalnoj etici knjižničara i društvenim normama, slobodnom pristupu informacijama i intelektualnom vlasništvu, mladima i osobnom razvoju te pitanjima vezanim uz knjižnicu kao javni prostor. Prošlogodišnji, jubilarni, 10. okrugli stol, bio je posvećen posebnoj temi Utjecaju globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristup informacijama s ciljem da se identificiraju prepreke slobodnom pristupu i ukaže na moguće načine njihova uklanjanja. Izdani su svi zbornici radova s okruglih stolova Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja, pa tako i zbornik 10. okruglog stola koji su predstavile Tinka Katić - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Daniela Živković - Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Irena Kranjec - Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Također, predstavljeni su rezultati bibliometrijskog istraživanja o obilježjima radova izloženih na Okruglim stolovima o slobodnom pristupu informacijama, pokrenutih s ciljem da se na Međunarodni dan ljudskih prava, doprinese jačanju svijesti o ulozi knjižnica u osiguravanju prava na informacije. Istraživanje je provedeno na temelju podataka iz zbornika objavljenih u razdoblju od 2002. do 2011. , a prezentirano je pod naslovom Deset godina Okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama: analiza zbornika i programa, autorica Ane Barbarić, Ivane Hebrang-Grgić, Aleksandre Horvat, s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Na ovogodišnjem 11. okruglom stolu, kroz izlaganja okupljena u tri tematska bloka pokušalo se odgovoriti na pitanja o ulozi knjižnica i njezinih prostora u obrazovanju za društvo znanja, potom, kako u uvjetima kad se ne može digitalizirati sve, sačuvati vjerodostojnost i spriječiti zakrivanje, odnosno potpuno zaboravljanje nekih izvora, te na kraju na koji način knjižnice promiču ravnopravnost.

Naziv prvog tematskog bloka bio je Knjižnica u učećem društvu.
Hajrudin Hromadžić, docent na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, u izlaganju Knjiga u društvu znanja, iznio je kritičku interpretaciju „društva znanja“, s naglaskom na problemsko promišljanje mjesta, uloge i značaja knjige u tom kontekstu, iznoseći problematiku društva znanja kroz prikaz sagledavanja nekih aspekata s afirmacijske i negacijske strane. Obrazovni sustav, kaže Hromadžić, doživljava snažne promjene s obzirom na sve veću dostupnost znanju, ali i prodiranje kapitalizma u sve pore društva. Tako i znanje postaje tržišna kategorija u društvu u kojem informacija postaje pak njegova okosnica. Negacijom ovih aspekata zbog degradacije obrazovnog sustava, autor se zalaže za humanistički aspekt znanja i obrazovanja koje trebaju služiti ljudskom samooblikovanju bez težnje edukacijskih ustanova, a time i knjižnica, za profitom i jednodimenzinalnom ulogom uslužnih centara.

Hellen Niegaard, glavna savjetnica u Danskom knjižničarskom društvu, u svom se izlaganju, Knjižnične zgrade u društvu znanja, bavi novim promijenjenim konceptom knjižnica 21. stoljeća kako u pogledu usluga tako i u pogledu prostora, potaknutim naglim razvoj tehnologije , korisničkih navika , novih medija i kulturnih izraza. U središtu su novi projekti knjižničnih zgrada, autorica navodi tri nova koncepta knjižničnih zgrada narodnih knjižnica u Danskoj. Proces planiranja novih javnih ili akademskih knjižničnih zgrada, napominje, rješavaju knjižnični upravitelji/ravnatelji u suradnji s arhitektima i dizajnerima uzimajući u obzir istraživanje prostornih potreba , brigu o knjižničnom dizajnu s marketinškog gledišta, ekološku dimenziju – zelenilo i okoliš, te urbanističko-kulturnu dimenziju koja knjižničnu zgradu afirmira kao prepoznatljivu lokaciju na planu grada. Javni i središnji trgovi idealno su mjesto za knjižnične prostore kao svojevrsna protuteža tržišnim centrima, kao simboli znanja, obrazovanja, kulture.

Davorka Bastić, viša knjižničarka i ravnateljica Knjižnica grada Zagreba i Tatjana Nebesny, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe Knjižnica grada Zagreba, u svom izlaganju Nova Gradska knjižnica u Zagrebu za društvo znanja istaknule su nove koncepcije narodnih knjižnica u Hrvatskoj, u kojima je korisnik u središtu interesa, a ne samo građa. Zagrebačke su knjižnice u samom vrhu kad uspoređujemo profesionalne i kulturne programe narodnih knjižnica s međunarodnim pokazateljima, a prostorni im je smještaj najniži u Europi. Kampanja u koju treba uključiti najširu javnost (društvenu, kulturnu i političku), a koja je nastala od akcija pokrenutih još prije 40 godina, s jačom artikulacijom 2007., a pod nazivom SF knjižnica za danas i za sutra, mogla bi osigurati ono što javnosti najviše treba: nova Gradska knjižnica kao demokratsko susretište, informacijsko središte i popularno učilište neizbježno društvu znanja.

Drugi tematski blok pod nazivom Digitalizacija i vjerodostojnost otvorio je Harald von Hielmcrone, viši savjetnik iz Državne i sveučilišne knjižnice u Aarhusu u Danskoj, predsjednik EBLIDA/EGIL-a i član IFLA/CLM-a, izlaganjem Autorsko pravo Europske unije i knjižnice : pregled najvažnijih direktiva i novih zbivanja. Hielmcron navodi najvažnije direktive za knjižnice (Direktiva InfoSoc i Direktiva o pravu iznajmljivanja i pravu javne posudbe), kao i novija zbivanja vezana uz digitalizaciju (Direktiva o djelima siročadi i Dijalog sudionika o rasprodanim djelima). Predočene direktive vrijedne su smjernice za proces digitalizacije koje hrvatska knjižničarska struka svakako treba slijediti.

Izlaganje Aleksandre Horvat, redovite profesorice na Katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na temu Vrednovanje informacija pokazalo se logičkim slijedom Hielmcronova izlaganja. „Brojnost dokumenata koje Europska unija posvećuje digitalizaciji kulturne baštine, među kojima se ističe i prošle godine objavljen Digitalni plan za Europu (A Digital Agenda for Europe) nedvosmisleno ukazuje na veliko zanimanje za kulturnu baštinu, pohranjenu u knjižnicama i sličnim javnim ustanovama, koju se želi digitalizirati i tako učiniti dostupnom građanima Unije i drugim korisnicima diljem svijeta. Jedini način da se baštinska građa brzo digitalizira jest primjena opsežne (masovne) digitalizacije, koja je danas tehnički već moguća, ali njezinu primjenu, bar što se tiče zaštićenih autorskih djela 20. st., otežava sadašnji režim autorskih prava.“ U tom kontekstu autorica je naglasila niz ciljeva koje u Hrvatskoj treba realizirati slijedeći preporuku Europske komisije o digitalizaciji kulturnih sadržaja. Ponajprije potrebno je strateški planirati program digitalizacije, postaviti kvantitativne ciljeve, izraditi registar digitalizirane građe u baštinskim ustanovama i bazu podataka nositeljima prava (što podrazumijeva promjene i dopune u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima). Također treba omogućiti razmjenu digitalnog obveznog primjerka, te višekratno reproduciranje građe u svrhu zaštite. Potrebno je stoga, osigurati financiranje iz javnih sredstava i kad god je to moguće, koristiti strukturne fondove EU-a.

Karmen Štular Sotošek, voditeljica razvoja digitalne knjižnice u Nacionalnoj i univerzitetnoj knjižnici u Ljubljani, predstavila je digitalnu knjižnicu Slovenije u predavanju Digitalna knjižnica Slovenije i znanstveno – istraživačka zajednica. Ključni interaktivni medij-dib.si, kroz koji Nacionalna i univerzitetna knjižnica omogućuje pristup pisanoj kulturnoj baštini Slovenije, zauzeo je i prepoznatljivo mjesto na World Wide Webu, portal dLIb.si (www.dlib.si) uspio se nametnuti kao vodeći javni multimedijski portal u Sloveniji. Njegov razvoj na principima poštivanja moderne informacijske i komunikacijske tehnologije, zakonskih ograničenja (osobito prava intelektualna vlasništva), suvremenih knjižničnih standarda te očekivanja korisnika, omogućuje digitalnoj knjižnici promicanje nacionalnog istraživačkog potencijala i doprinos svjetskoj riznici znanja.

Promicanje ravnopravnosti, zadnji tematski blok 11. okruglog stola, započeo je izlaganjem Helene Štimac Radin, predstojnice Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, pod nazivom Unaprjeđivanje suradnje za promicanje ravnopravnosti spolova. Ured za ravnopravnost spolova osnovan je 2004. godine temeljem Uredbe Vlade Republike Hrvatske (NN 18/04) kao posebna služba za obavljanje stručnih i administrativnih poslova vezanih za promociju i ostvarivanje ravnopravnosti žena i muškaraca u Hrvatskoj. Treba istaknuti publicističku djelatnost Ureda, kroz biblioteku ONA, usmjerenu ka upoznavanju žena s rodno osjetljivim sadržajima. Autorica je naglasila kako treba afirmirati nove mogućnosti za promicanje jednakosti žena i muškaraca kroz suradnju s knjižnicama.

Suatorice izlaganja Žensko pitanje i knjižničarstvo Edita Bačić, knjižnična savjetnica, voditeljica Knjižnice Pravnog fakulteta u Splitu i Maria Cotera, knjižničarka na University College London (UCL) i sazivačica IFLA-ine Radne skupine za ženska pitanja u knjižnicama, naglasile su kako je u međunarodnim okvirima knjižničarstvo izrazito ženska profesija i ima senzibiliziran interes za vrednovanje informacijskih potreba žena i njihovu promociju kroz knjižnice, kao i za suradnju i angažman u strukovnim i nevladinim udrugama koji se bave tom problematikom. Na kraju predavanja autorice su apelirale na Hrvatsko knjižničarsko društvo da se po ugledu na međunarodnu knjižničarsku praksu sustavno uključi u podršku knjižnicama u kreiranju posebnih usluga za žene i promociju jednakosti žena i muškaraca.

Knjižničari svojim djelovanjem doprinose društvu znanja, ne samo bogatom, digitaliziranom, kulturnom i znanstvenom baštinom, već aktivnim sudjelovanjem u vrednovanju građe koju čuvaju i kojom se služe. Svjesni te činjenice, na skup se odazvalo 85 sudionika iz zemlje i svijeta koji su svojim sudjelovanjem na 11. okruglom stolu Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja tako doprinijeli kvaliteti skupa što je vidljivo u zaključcima.

T. Grašić-Kvesić
tgrasic@gmail.com