Knjižnica Strossmayerove galerije HAZU obilježila Dan hrvatskih knjižnica

Povodom prvoga obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica, u petak, 11. studenoga 2011. godine Knjižnica Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti upriličila je otvorenje Izložbe odabranih publikacija Strossmayerove galerije. Izložba je postavljena u prizemlju reprezentativnoga atrija neorenesansne palače na zagrebačkome Zrinskom trgu, sjedišta Akademije koja upravo ove godine proslavlja 150. obljetnicu svojega osnutka.

U središte retrospektive izdavačke produkcije Strossmayerove galerije postavljene su pomno odabrane publikacije koje kronološki, s dokumentarnom autentičnošću, govore o djelovanju te najstarije i najznačajnije javne galerijske zbirke i izložbenoga prostora u ovome dijelu Europe.

Uz stalni postav u atriju Akademijine palače, kojim dominiraju Baščanska ploča, kopija škrinje svetoga Šimuna te Valdecova portretna bista biskupa Strossmayera, mogla su se razgledati trideset četiri izloška smještena u osam nenametljivo inkorporiranih vitrina. Zainteresiranoj publici bio je ponuđen i katalog izložbe.

U vitrini smještenoj na početku polukružnoga ophoda bio je izložen prvi tiskani katalog zbirke iz 1885. godine, sastavljen pod redakcijom Ćire Truhelke i Izidora Kršnjavija, prvoga ravnatelja Strossmayerove galerije. Sadržajno raščlanjen na dvanaest izložbeno-kataložnih cjelina (umjetničkih škola), on zorno predočuje prostorni raspored 256 darovanih umjetnina prvoga stalnoga galerijskoga postava u šest dvorana na drugome katu spomenute, godinu dana ranije svečano otvorene palače. Te, 1884. godine, pokrovitelj Akademije biskup Josip Juraj Strossmayer (1815. - 1905.) predao je javnosti svoju umjetničku zbirku koju je počeo skupljati samo nekoliko godina poslije imenovanja biskupom. Upravo stoga, taj bismo katalog mogli nazvati izdavačkim protagonistom presudnoga događaja na hrvatskoj umjetničkoj sceni – utemeljenja jedinstvene nacionalne pinakoteke. Nadalje su u kronološkom slijedu od 1891. do 1985. godine izloženi ostali katalozi zbirke, koji dokumentiraju uvećanje galerijskoga fonda novim akvizicijama, bilo da je riječ o donacijama drugih darovatelja i dobrotvora potaknutih biskupovim donatorskim činom ili o slikama pribavljenim otkupom.

U sljedećim vitrinama posjetitelji su mogli razgledati kataloge monografskih izložbi važnijih donatora Galerije: slikara Bele Csikosa-Sessije (1864. - 1931.), Zlatka Šulentića (1893. - 1971.), Ive Šebalja (1912. - 2002.), diplomata marquisa de Piennesa (1825. - 1911.), violinista Zlatka Balokovića (1895. - 1965.), muzikologa i skladatelja Dragana Plamenca (1895. - 1983.), kolekcionara Ante Topića Mimare (1898. - 1987.), te problemske i tematske kataloge izložbi djela majstora europskih slikarskih škola.

Izložbena je koncepcija u završnici oživljena predstavljanjem rezultata hvalevrijednih izdavačkih projekata Akademije i Strossmayerove galerije u posljednjih dvanaest godina: od objavljivanja dokumentarnih fotografija hrvatske spomeničke baštine iz Schneiderova fotografijskog arhiva 1999. godine preko monografskoga pregleda cjelokupne Strossmayerove donacije iz 2006. i tematskoga kataloga Slike Božića u Strossmayerovoj galeriji iz 2007. do prvoga dvojezičnoga galerijskoga vodiča iz 2009. godine.

Prezentacija je zaokružena dvama recentnim obljetničkim izdanjima. Prvo je pretisak Strossmayerova časoslova, raskošno iluminirane rukopisne molitvene knjige iz 15. stoljeća, koju je biskup Strossmayer poklonio Galeriji slika prigodom njezina svečana otvorenja 9. studenoga 1884. godine. Uz pretisak je objavljen i svezak opsežnih komentara. Najnovija izložena publikacija jest monografija Akademička galerija slikah, prvi iscrpni bibliografski pregled priloga o Strossmayerovoj galeriji starih majstora od 1842. do 1946. godine.

I. Šamec Flaschar
isamecflaschar@hazu.hr