-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Iz knjižnica


E-knjiga u knjižnicama

U zadnje se vrijeme u Hrvatskoj sve više propituje (buduće) korištenje e-knjiga. Knjižničare, naravno, zanima uvođenje elektroničke knjige u knjižnice. Zbog toga je u program Informativne srijede, stalnog oblika stručnog usavršavanja knjižničara informativno-posudbenih odjela Knjižnica grada Zagreba, 9. studenoga 2011. godine uvrštena tema Elektronička knjiga. Na srijedi su gostovali Krešimir Pintarić (KGZ, Knjižnica Ivana Gorana Kovačića; urednik u Društvu za promicanje književnosti na novim medijima), Marin Maletić, (Lamaro d.o.o.) TookBook, Marina Lončar, Američki kutak (KGZ - Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića), Tea Tošić, volonterka Američkog kutka, i predstavnici Microlinea. Predstavnici Hrvatskoga Telekoma – Planeta9 nisu se odazvali pozivu.

U svijetu prodaja e-knjiga, čak i za dobre poznavatelje prilika, nevjerojatno brzo raste. Najveća svjetska online knjižara Amazon potvrdila je da od proljeća prodaje prosječno 105 e-knjiga na svakih 100 tiskanih. Dakle, došlo je vrijeme, makar u Amazonu, kada su e-knjige prodavanije od onih tiskanih Očekuje se da će prihodi od prodaje e-knjiga u cijelom svijetu doseći 9,7 milijardi dolara u 2016. godini, što je tri puta više nego ove godine. Sigurno je da tome pogoduje i razvoj tehnologije.

Nije realno pretpostaviti jednak uspjeh e-knjige u Hrvatskoj iz različitih razloga. No, oni malobrojni pasionirani čitači i/ili znatiželjnici već koriste nove mogućnosti dolaska do knjige – kupujući je, iznajmljujući i posuđujući u knjižnici (doduše, ne u Hrvatskoj, koliko je nama poznato, ali učlanjujući se u neke knjižnice u svijetu; provjereno, i to se može!). Posebno je zanimljiv podatak, dobiven novijim istraživanjima, da 40% onih koji posjeduju e-čitač sada čita više nego prije!

Kako stoje stvari u Hrvatskoj?
U lipnju ove godine VIP je predstavio uslugu Vip eKnjižara powered by TookBook. Riječ je brojnim naslovima koji su korisnicima dostupni na računalima, smartphonima i tablet uređajima. Iza projekta TookBook stoji firma Lamaro d.o.o. koja je razvila platformu za izradu, distribuciju i zaštitu od neovlaštenog kopiranja e-knijga, te aplikaciju za čitanje e-knjiga na mobilnim uređajima (Android i IOS operativni sustavi).

Hrvatski Telekom je također predstavio ovoga ljeta novu uslugu - Planet9, vezan uz platformu putem koje će hrvatskim izdavačkim kućama biti omogućeno plasiranje i prodaja elektroničkih knjiga.

Neven Antičević, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, smatra da „trenutno u Hrvatskoj ne možemo očekivati ništa spektakularno. Možda će se stvari promijeniti za dvije, tri godine, no opet ne možemo očekivati senzacionalni uspon e-knjige ukoliko čitatelji ne kupe e-čitače“. Ipak, prema mnogobrojnim iskazima danima u vrijeme Interlibera, hrvatski se nakladnici pripremaju na „novo doba knjige“.

Što se moglo saznati na Informativnoj srijedi?
Godine 2000. osnovano je Društvo za promicanje književnosti na novim medijima s ciljem promicanja književnosti na novim medijima, prije svega na internetu i CD-ROM-u, kao i promicanja književnosti među korisnicima novih medija i tehnologija, te je početkom 2001. pokrenulo projekt Besplatne elektroničke knjige. O projektu i o novim tehnologijama govorio je urednik u DPKM-a Krešimir Pintarić. Da interes za (besplatnom) e-knjigom postoji, svjedoči njihova statistika čitanja, a zapanjuje podatak da je prije osam godina objavljenu besplatnu elektroničku knjigu Mediji, propaganda i sistem Noama Chomskog do studenoga 2011. pročitalo više od 60 000 čitatelja.

Marin Maletić (Lamaro d.o.o.) govorio je o svojoj firmi, potom projektu TookBook i trenutnoj ponudi e-knjiga, problematici plasiranja e-knjiga u Hrvatskoj te planovima i mogućnostima suradnje s knjižnicama.

Marina Lončar i Tea Tošić iznijele su svoja iskustva s e-knjigom, e-čitačem Kindle (u knjižnici održavaju i radionice), spoznaje o drugim e-čitačima, kao i o korištenju elektroničke knjige kod nas i u svijetu. Na srijedi su kao gosti sudjelovali i predstavnici Microlinea koji su predstavili Asusov tablet za korištenje e-knjiga i e-izvora.

Što se može zaključiti iz spomenutih izlaganja?
E-knjiga sve je više zastupljena i sve dostupnija. I interes za e-knjigu se povećava, iako ga ograničava dostupnost (cijena) e-čitača. U Hrvatskoj će se prije uvođenja e-knjiga u knjižnicama morati riješiti brojna pitanja – od autorskog i posudbenog prava, PDV-a koji e-knjigu ne tretira kao knjigu, konzorcijalne nabave, problema piratizacije, ograničenja broja posudbi pojedinačnog naslova (knjižničari u Velikoj Britaniji tražili su bojkot jednog nakladnika zbog odluke o ograničenju broja posudbe pojedinog naslova e-knjige), odluke o (ne)nabavi e-čitača u knjižnicama i brojna druga, još za sada nevidljiva pitanja, dakle, jasne strategije svih sudionika u lancu. Potom, ili paralelno, knjižničarima slijedi i razgovor i rad s informatičarima i povezivanje kataloga s iznajmljenim i/ili kupljenim naslovima.

Naravno, osim komercijalnih, postoje i brojne dostupne besplatne elektroničke knjige (npr. http://www.elektronickeknjige.com/, Free eBooks by Project Gutenberg, Free-eBooks.net…) koje su već sada, neovisno o gore navedenoj većini problema, dostupni čitateljima. Zadatak je knjižničara i njihova promocija i veća vidljivost za korisnike.

Dakle, knjižnicama će biti potrebno još neko vrijeme da se propitaju sve mogućnosti uvođenja posudbe e-knjige, no za očekivati je da se prve laste pojave u nekim narodnim knjižnicama već sljedeće godine.

I kao što je netko rekao na srijedi - knjige prolaze stupanj evolucije i dio su transformacije medija (kao i glazbe, filme, novina, televizije...). Ono što je važno - ljudi su počeli više čitati knjige, i to je, za nas knjižničare, fantastično dobra vijest.

Z. Sviben
zdenka.sviben@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-