E-knjiga u knjižnicama

U zadnje se vrijeme u Hrvatskoj sve više propituje (buduće) korištenje e-knjiga. Knjižničare, naravno, zanima uvođenje elektroničke knjige u knjižnice. Zbog toga je u program Informativne srijede, stalnog oblika stručnog usavršavanja knjižničara informativno-posudbenih odjela Knjižnica grada Zagreba, 9. studenoga 2011. godine uvrštena tema Elektronička knjiga. Na srijedi su gostovali Krešimir Pintarić (KGZ, Knjižnica Ivana Gorana Kovačića; urednik u Društvu za promicanje književnosti na novim medijima), Marin Maletić, (Lamaro d.o.o.) TookBook, Marina Lončar, Američki kutak (KGZ - Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića), Tea Tošić, volonterka Američkog kutka, i predstavnici Microlinea. Predstavnici Hrvatskoga Telekoma – Planeta9 nisu se odazvali pozivu.

U svijetu prodaja e-knjiga, čak i za dobre poznavatelje prilika, nevjerojatno brzo raste. Najveća svjetska online knjižara Amazon potvrdila je da od proljeća prodaje prosječno 105 e-knjiga na svakih 100 tiskanih. Dakle, došlo je vrijeme, makar u Amazonu, kada su e-knjige prodavanije od onih tiskanih Očekuje se da će prihodi od prodaje e-knjiga u cijelom svijetu doseći 9,7 milijardi dolara u 2016. godini, što je tri puta više nego ove godine. Sigurno je da tome pogoduje i razvoj tehnologije.

Nije realno pretpostaviti jednak uspjeh e-knjige u Hrvatskoj iz različitih razloga. No, oni malobrojni pasionirani čitači i/ili znatiželjnici već koriste nove mogućnosti dolaska do knjige – kupujući je, iznajmljujući i posuđujući u knjižnici (doduše, ne u Hrvatskoj, koliko je nama poznato, ali učlanjujući se u neke knjižnice u svijetu; provjereno, i to se može!). Posebno je zanimljiv podatak, dobiven novijim istraživanjima, da 40% onih koji posjeduju e-čitač sada čita više nego prije!

Kako stoje stvari u Hrvatskoj?
U lipnju ove godine VIP je predstavio uslugu Vip eKnjižara powered by TookBook. Riječ je brojnim naslovima koji su korisnicima dostupni na računalima, smartphonima i tablet uređajima. Iza projekta TookBook stoji firma Lamaro d.o.o. koja je razvila platformu za izradu, distribuciju i zaštitu od neovlaštenog kopiranja e-knijga, te aplikaciju za čitanje e-knjiga na mobilnim uređajima (Android i IOS operativni sustavi).

Hrvatski Telekom je također predstavio ovoga ljeta novu uslugu - Planet9, vezan uz platformu putem koje će hrvatskim izdavačkim kućama biti omogućeno plasiranje i prodaja elektroničkih knjiga.

Neven Antičević, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, smatra da „trenutno u Hrvatskoj ne možemo očekivati ništa spektakularno. Možda će se stvari promijeniti za dvije, tri godine, no opet ne možemo očekivati senzacionalni uspon e-knjige ukoliko čitatelji ne kupe e-čitače“. Ipak, prema mnogobrojnim iskazima danima u vrijeme Interlibera, hrvatski se nakladnici pripremaju na „novo doba knjige“.

Što se moglo saznati na Informativnoj srijedi?
Godine 2000. osnovano je Društvo za promicanje književnosti na novim medijima s ciljem promicanja književnosti na novim medijima, prije svega na internetu i CD-ROM-u, kao i promicanja književnosti među korisnicima novih medija i tehnologija, te je početkom 2001. pokrenulo projekt Besplatne elektroničke knjige. O projektu i o novim tehnologijama govorio je urednik u DPKM-a Krešimir Pintarić. Da interes za (besplatnom) e-knjigom postoji, svjedoči njihova statistika čitanja, a zapanjuje podatak da je prije osam godina objavljenu besplatnu elektroničku knjigu Mediji, propaganda i sistem Noama Chomskog do studenoga 2011. pročitalo više od 60 000 čitatelja.

Marin Maletić (Lamaro d.o.o.) govorio je o svojoj firmi, potom projektu TookBook i trenutnoj ponudi e-knjiga, problematici plasiranja e-knjiga u Hrvatskoj te planovima i mogućnostima suradnje s knjižnicama.

Marina Lončar i Tea Tošić iznijele su svoja iskustva s e-knjigom, e-čitačem Kindle (u knjižnici održavaju i radionice), spoznaje o drugim e-čitačima, kao i o korištenju elektroničke knjige kod nas i u svijetu. Na srijedi su kao gosti sudjelovali i predstavnici Microlinea koji su predstavili Asusov tablet za korištenje e-knjiga i e-izvora.

Što se može zaključiti iz spomenutih izlaganja?
E-knjiga sve je više zastupljena i sve dostupnija. I interes za e-knjigu se povećava, iako ga ograničava dostupnost (cijena) e-čitača. U Hrvatskoj će se prije uvođenja e-knjiga u knjižnicama morati riješiti brojna pitanja – od autorskog i posudbenog prava, PDV-a koji e-knjigu ne tretira kao knjigu, konzorcijalne nabave, problema piratizacije, ograničenja broja posudbi pojedinačnog naslova (knjižničari u Velikoj Britaniji tražili su bojkot jednog nakladnika zbog odluke o ograničenju broja posudbe pojedinog naslova e-knjige), odluke o (ne)nabavi e-čitača u knjižnicama i brojna druga, još za sada nevidljiva pitanja, dakle, jasne strategije svih sudionika u lancu. Potom, ili paralelno, knjižničarima slijedi i razgovor i rad s informatičarima i povezivanje kataloga s iznajmljenim i/ili kupljenim naslovima.

Naravno, osim komercijalnih, postoje i brojne dostupne besplatne elektroničke knjige (npr. http://www.elektronickeknjige.com/, Free eBooks by Project Gutenberg, Free-eBooks.net…) koje su već sada, neovisno o gore navedenoj većini problema, dostupni čitateljima. Zadatak je knjižničara i njihova promocija i veća vidljivost za korisnike.

Dakle, knjižnicama će biti potrebno još neko vrijeme da se propitaju sve mogućnosti uvođenja posudbe e-knjige, no za očekivati je da se prve laste pojave u nekim narodnim knjižnicama već sljedeće godine.

I kao što je netko rekao na srijedi - knjige prolaze stupanj evolucije i dio su transformacije medija (kao i glazbe, filme, novina, televizije...). Ono što je važno - ljudi su počeli više čitati knjige, i to je, za nas knjižničare, fantastično dobra vijest.

Z. Sviben
zdenka.sviben@kgz.hr