Objavljena bibliografija priloga o Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU

Šamec Flaschar, Indira. Akademička galerija slikah : bibliografija priloga o Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1842. - 1946. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Strossmayerova galerija starih majstora, 2011. - XXII, 610 str. ISBN 978-953-154-965-3

Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, najstarija galerijska zbirka u ovom dijelu Europe, osnovana je i otvorena javnosti davne 1884. godine. Darovnica od 284 umjetnine, njezinog utemeljitelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera (1815. - 1905.), na kojoj se u samom začetku temeljio fundus Galerije, potaknula je mnoge imućnije hrvatske domoljube da i sami daju svoje doprinose. Fundus danas obuhvaća oko 3000, većinom doniranih umjetnina: slika, ali i grafičkih listova i skulptura. Ova prva muzejsko-galerijska jedinica HAZU-a pomaže u obrazovanju budućih umjetnika i povjesničara umjetnosti, a bogata dokumentarna i bibliografska građa o zbirci svjedoči o velikom interesu, kako njezinog osnivača i ostalih dobrotvora, tako i njezinih predanih djelatnika, za bogat život ove jedinstvene nacionalne pinoteke.

Indira Šamec Flaschar, voditeljica Knjižnice Strossmayerove galerije, nakon višegodišnjeg, sustavnog proučavanja novina, časopisa i knjiga, dovršila je iscrpan, specijalizirani, kronološki popis bibliografske građe, u nizu od 1842. do 1946. godine, vezane za povijest utemeljenja i djelovanja Strossmayerove galerije starih majstora do sredine 20. stoljeća. Autorica je istraživanjem prikupila 3258 jedinica, od toga 3040 članaka i likovnih priloga u periodici, te 218 monografskih izdanja, i obradila u skladu s važećim standardima, pravilima i propisima za oblikovanje bibliografskih zapisa. Ova bibliografija istovremeno je i primarna i sekundarna, jer je autorica bibliografske jedinice nalazila neposrednim, osobnim uvidom, ali i pretraživanjem već popisanih zbirki podataka: bibliografija, enciklopedija, leksikona, kataloga i elektroničkih baza podataka knjižnica te ostalih izvora informacija na internetu. Popis je ujedno i analitičkog karaktera, pa su formalni opisi pojedinih jedinica popraćeni i odgovarajućim obavijesnim anotacijama koje pružaju dodatan uvid u vrstu i sadržaj priloga.

Samoj bibliografiji prethode uvod, vrlo korisne, grafički upotpunjene upute za korištenje, koje olakšavaju snalaženje u mnoštvu prezentiranih podataka, kratice arhiva, knjižnica i muzeja/galerija te opće i bibliografske kratice i interpunkcijske oznake koje su korištene u popisu. Neposredno prije samog bibliografskog popisa, autorica je na 40 stranica teksta izložila sažeti, kronološki prikaz događaja opisanih u svim bibliografskim jedinicama objavljenim u istoj godini, koji, ako ga čitamo zasebno, prikazuje povijesni razvitak Strossmayerove galerije u periodu od 1842. do 1946. godine. Sama bibliografija predstavljena je kronološki, a unutar iste godine jedinice se redaju abecedno, i to prema autorovom imenu ili prvoj riječi naslova. Uz zapise su pridodane i sigle ustanova i signatura pod kojom se građa čuva te adrese mrežnih izvora, što korisniku omogućuje brži način dolaska do izvornog materijala za daljnje istraživanje. Za što lakše snalaženje autorica je izradila i raznovrsna kazala: kazalo autora, kazalo inicijala, autorskih skraćenica i pseudonima, imensko i predmetno kazalo, te kazalo časopisa i novina.

Korisnicima je ovom bibliografijom omogućen uvid u sve aspekte burnog života Strossmayerove galerije: osnivanje i razvoj Galerije i osobe koje su tome pridonosile, događanja vezana uz prihvaćanje izložaka, različite manifestacije održane u Galeriji, mnoge načine na koje je Galerija ostvarila suradnju s inozemnim izložbenim projektima te edukacijske aspekte kojima je Galerija pridonosila zajednici u kojoj djeluje.

Ova opsežna bibliografija predstavlja vrijedan izvor informacija za istraživače s područja povijesti, muzeologije, povijesti umjetnosti i ostalih srodnih područja, a nadamo se da će u dogledno vrijeme osvanuti i mrežno dostupna inačica ovog važnog doprinosa društveno-humanističkim znanostima, ne bi li tako podaci bili dostupniji što široj javnosti zainteresiranoj za ovu tematiku, otvarajući tako mogućnosti i za daljnje istraživanje knjižne i neknjižne produkcije o Strossmayerovoj galeriji u povijesnom periodu od 1947. godine pa do danas.

Z. Vitković
zrinka@hazu.hr