Izvješće sa stručnog boravka u Moskvi
Moskva, 24. – 28. listopada 2011.

Prilikom posjeta Moskvi delegacije Grada Zagreba u kojoj su bile i Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba, Ljiljana Sabljak, voditeljica Gradske knjižnice, te Katarina Todorcev Hlača, voditeljica Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca, u ožujku 2005. potpisan je Ugovor o kulturnoj razmjeni i suradnji Knjižnica grada Zagreba (dalje: KGZ) i Središnje javne znanstvene knjižnice N. A. Nekrasov (dalje: Nekrasovka), kao dio Ugovora o kulturnoj suradnji i razmjeni gradova Zagreba i Moskve. Temeljem toga, knjižnice Moskve i Zagreba razmjenjuju stručna znanja i iskustva kako putem videokonferencije (2007. i 2011.), tako i organiziranjem stručnih posjeta knjižničara. Moskovske knjižničarke su 2010. posjetile Zagreb, a od 24. do 28. listopada 2011. smo uzvratili posjet sudjelovanjem na međudržavnom stručnom seminaru u Moskvi.

Nekrasovka (osnovana 1919.) je kordinacijsko središte koje planira i podupire jedinstvenu politiku razvoja mreže narodnih knjižnica Moskve. Knjižnični fond s više od 2 mil. jedinica knjižnične građe, na više od 100 jezika, koristi 75 000 korisnika. Osim tradicionalnih, uvedene su i nove, besplatne usluge za korisnike:
• psihološka pomoć (zaposlena 3 psihologa)
• pravna pomoć (za knjižničare i korisnike)
• pristup elektroničkim izvorima
• dostava knjiga posebnim skupinama korisnika.

Iako imaju bogatu zbirku AV-građe, zbog zaštite autorskih prava ona se ne posuđuje izvan knjižnice. U knjižnici se mikrofilmiraju i digitaliziraju sve moskovske novine, kako bi se sačuvao taj najkrhkiji dio fonda. Knjižnica ima razvijenu nakladnička djelatnost, objavljuje djela nastala temeljem istraživanja zavičajne zbirke, kao i promotivne materijale poput kalendara, te stručni knjižničarski časopis Vestnik bibliotek Moskvy. Nekrasovka je organizator brojnih stručnih skupova, uređuje Bibliotečno-informacijski portal grada Moskve Bibliogorod (www.bibliogorod.ru), te organizira posjete knjižničara iz zemlje i inozemstva. U Odjelu za javnu i međuregionalnu suradnju, koji je organizirao i naš boravak, zaposleno je pet djelatnika.

Međudržavni jednodnevni seminar Knjižnice Moskve i Zagreba na pragu suvremenosti održan je 25. listopada 2011. u Nekrasovki. Sudionici seminara bili su ravnatelji i vodeći stručnjaci moskovskih javnih knjižnica te predstavnice KGZ-a, a glavna tema - knjižnica u suvremenom okruženju - što može ponuditi kako bi korisniku bila zanimljivija, korisnija i udobnija - online i offline.

Prvo izlaganje pod naslovom Knjižnični fondovi u internetskom prostoru: dostupno, lako, učinkovito održao je Vladimir Valerjevič Četverov, programer Odjela elektroničke građe Nekrasovke, s naglaskom na potrebi izgradnje sustava pristupa cjelovitom tekstu fonda u skladu sa sve većim i učestalijim zahtjevima korisnika.

Zatim smo predstavile projekt digitalizacije građe u Knjižnicama grada Zagreba - od planiranja preko realizacije do rezultata, s naglaskom na izgradnji institucijskog repozitorija. Projekt je prisutne posebice impresionirao mogućnošću integracije slike, teksta i zvuka, a iz reakcija sudionika je zaključeno da najveću prepreku izgradnji digitalnih zbirki, osim financiranja, knjižnicama predstavlja autorsko pravo.

O Utjecaju ICT-e na stvaranje nove paradigme razvoja knjižnica govorila je Valentina Vasiljevna Iljina, ravnateljica Knjižnice za povijest ruske filozofije i kulture “Dom A. F. Loseva”. Pružen je pregled izgradnje novih usluga (medioteka, AV streaming, Twitter, blog, online korisnički komentari i ocjene novih naslova...) koje stoje u kontrastu s ovom, prema fondu i korisnicima tradicionalnom knjižnicom.

Savjetnica ravnatelja za PR, kulturne programe i spomeničku djelatnost Knjižnice i čitaonice I. S. Turgenjeva, Aleksandra Leonidovna Vahruševa, održala je nadahnuto i poticajno izlaganje Narodna knjižnica na društvenim mrežama: biti tamo gdje je korisnik. Predstavljene su usluge nastale na temelju brojnih mogućnosti koje otvaraju online društvene mreže: Biblionoć, Facebook, projekt Treće mjesto.

Sudionicima je pružen i opis uvođenja te prednosti RFID-tehnologije u knjižnicama u izlaganju Značajke korištenja radio frekvencijske identifikacije (RFID) u knjižnicama koji je pripremio Dmitrij Georgijevič Koteljnikov, savjetnik ravnatelja za IT Moskovske gradske poslovne knjižnice.

Vera Pavlovna Vikulova, ravnateljica Memorijalnog muzeja i knjižnice “Dom N. V. Gogolja”, pod naslovom Moskovski Dom Gogolja – čuvar povijesti, arhitekture i književnih tradicija u kontekstu suvremenosti izložila je praksu izgradnje elektroničke offline zbirke Gogoliana kroz prikupljanje građe i podataka iz inozemstva (izdanja Gogolja na stranim jezicima, kazališne izvedbe i plakati...), kao i rad na promidžbi knjižničnih usluga.

Na kraju seminara razmijenili smo tematske izložbe na posterima: iz Knjižnica grada Zagreba u Moskvu je stigla izložba 30 godina s Krležom bez Krleže autora Sanje Repanić-Blažičko i Ivana Glušca, a Zagrebu je predana foto-izložba Svijet i talent Vladimira Nabokova.

Sljedeća dva dana bila su predviđena za pobliže upoznavanje s novom, memorijalnom djelatnošću moskovskih narodnih knjižnica, o čemu je izlagano i na skupu. Naime, prema programu razvoja narodnih knjižnica Moskve koji je donijela Uprava grada Moskve za razdoblje od 2004. do 2006., narodne knjižnice bi trebale postati jedinstveni intelektualno-informacijski centri u kojima se uz tradicionalnu knjižničnu - bibliografsku, kulturnu i informacijsku djelatnost, razvija nova – memorijalno-muzejska djelatnost. Tako brojne knjižnice prikupljaju građu i osobne predmete osoba čije ime nose, priređuju stručne skupove i objavljuju publikacije posvećene njihovom životu i djelu, otvaraju stalne postave izložbi i uređuju memorijalne sobe.

26. listopada posjetile smo Knjižnicu i čitaonicu I. S. Turgenjeva (dalje: Turgenjevka), najstariju besplatnu narodnu knjižnicu u Moskvi, osnovanu 1885. godine. Turgenjevka je danas smještena u kompleksu zgrada iz 17. - 19. st., čiji prostori omogućuju održavanje brojnih kulturnih i drugih događanja, a otvoreni su i za događanja koja organiziraju udruge civilnog društva.

Članarina se, kao ni u drugim knjižnicama u Moskvi ne naplaćuje, osim za učlanjenje u Francusko-njemački odjel, gdje se uz korištenje građe mogu učiti i ta dva jezika.

U izložbenom prostoru je stalni postav o životu i djelu I. S. Turgenjeva te osnivačice knjižnice V. A. Morozove, o kojoj su 2008. godine objavili publikaciju u 2 sveska. Kao zasebna zbirka izgrađuje se Turgeniana, te čuva ostavština Morozove. U svečanoj dvorani uređenoj u stilu građanskih salona iz vremena Turgenjeva, priređuju koncerte i predavanja, a brojna se događanja odvijaju i u čitaonicama i drugim prostorima knjižnice.

U Turgenjevki je ugodan kafe Ex libris, u koji posjetitelji mogu ući ne samo iz knjižnice nego i izvana, a u svim prostorima korisnicima se nudi besplatan Wi-Fi pristup internetu.

Na mrežnim stranicama Turgenjevke (www.turgenev.ru) dostupne su brojne usluge, poput elektroničkog kataloga, usluge Pitaj knjižničara, elektroničke dostave dokumenata, interaktivne međuknjižnične posudbe, virtualnog muzeja, bloga, Facebooka i dr.

27. listopada posjetile smo Knjižnicu za povijest ruske filozofije i kulture Dom A. F. Loseva, osnovanu 2000. godine na temelju ostavštine od oko 20 fd000 sv. knjiga toga istaknutog ruskog filozofa i filologa. Knjižnica je smještena u njegovoj kući, u kojoj u jednom dijelu još žive njegovi nasljednici, na Starom Arbatu, a otvorena je za javnost 2004. godine. Kako je Losev bio u progonstvu u Sibiru, dio knjiga koje cijelo vrijeme nosio u drvenom sanduku, znatno je oštećen, pa ih u knjižnici sustavno restauriraju, a zbirka se stoga zove Spašena knjižnica. Njegova ostavština, s obzirom da je prevodio s klasičnih jezika, sadrži brojna vrijedna izdanja klasične filozofije na velikom broju jezika i koriste je znanstvenici iz cijelog svijeta.

Svi stručni skupovi koje knjižnica organizira snimaju se i, ako autori daju dozvolu, AV- zapisi se objavljuju na mrežnim stranicama knjižnice (www.losev-library.ru/?pid=130), a ako ne, snimke su mogu koristiti u knjižnici. Na mrežnim stranicama je dostupna i memorijalna izložba s brojnim dokumentima, fotografijama i osobnim predmetima Loseva.

Knjižnica prikuplja i građu vezanu uz povijest i kulturni život Arbata, novine koje danas izlaze na Arbatu i sl. Na mrežnim starnicama knjižnice dostupna je digitalna zavičajna zbirka Arbat (www.losev-library.ru/arbat.html). I u ovoj se knjižnici u svim prostorima korisnicima nudi besplatan Wi-Fi pristup internetu.

U sklopu kulturno-umjetničkog dijela posjeta domaćini su organizirali razgledavanje Puškinovog muzeja lijepih umjetnosti povodom izložbe S. Dalija, obilazak Kremlja i razgledavanje izložbe pariškog modnog dizajnera Paula Poireta te uživanje u nastupu baletne skupine Igora Moisejeva u Koncertnoj dvorani P. I. Čajkovskog.

A. Belan-Simić
a.belan.simic@kgz

J. Ille
jagoda.ille@kgz.hr